Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Budućnost zelenih poslova

Upravljanje otpadom
Foto: Kristina Todorović
Srpska ekonomija

Osam modula obuke za zaposlene na poslovima upravljanja otpadom predato je na akreditaciju Agenciji za kvalifikacije. Stručnjaci predviđaju da će do kraja 2030. godine u Srbiji biti otvoreno novih 20.000 radnih mesta u oblasti zelenih poslova, te je neophodno pratiti trendove i usaglasiti obrazovni sistem sa njima.

Siniša Mitrović, rukovodilac Centra za cirkularnu ekonomiju, Privredne komore Srbije istakao je da je važno da se rezultati ove aktivnosti pretoče u dokumentaciju za izradu modula u dualnom obrazovanju – tehničar za upravljanje otpadom, pre svega imajući u vidu značajan broj zaposlenih u javno komunalnom sektoru u Srbiji - preko 50.000, objavila je PKS.

„Zeleni poslovi, posebno na lokalu mogu značajno uticati na jačanje otpornosti lokalne zajednice, inkluziju ranjivih grupa i borbu protiv siromaštva. U kontekstu štednje prirodnih resursa i cirkularnosti proizvoda, rastu potrebe za novim  znanjima i veštinama u upravljanju otpadom, a sve zbog povećanog generisanja komunalnog otpada i njegove ponovne upotrebe.
Znanja i veštine u tehničkom upravljanju opremom, digitalizacija procesa i bezbednost  i zdravlje na radu, moraju postati deo korporativne kulture javno – komunalnih preduzeća u Srbiji. Kada govorimo o potencijalu za nova zelena radna mesta u Srbiji, procena je da bi do 2030. godine moglo da se otvori novih 20.000 radnih mesta u kontekstu zelenih poslova“, zaključio je Mitrović.

U Srbiji ne postoje (visoko)školske ustanove koje su specijalizovane za ovu vrstu edukacije, te je od velikog značaja što je svih osam modula predato na akreditaciju kako bi u budućnosti bili dostupni radnicima angažovanim na ovim poslovima.

 Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH u saradnji sa JKP „Čistoća“ iz Novog Sada, organizovao je obuku za 60 ljudi angažovanih u sektoru upravljanja otpadom. 

“Kako su uslovi rada u komunalnoj delatnosti teški i često uključuju specifične opasnosti povezane sa operativnim postupcima na deponiji, svrha programa je bila da se unapredi znanje, veštine i sposobnosti radnika, odnosno za povećanje bezbednosti i zdravlja na radu”, navela je Marija Bogdanović, vođa globalnih programa „Migracije za razvoj (PME)“ i „Migracije i dijaspora (PMD)“ u Srbiji u okviru GIZ.

Naslanjajući se na prethodna iskustva GIZ aktivnosti u Srbiji, u saradnji sa Centrom za cirkularnu ekonomiju i klimatske promene (CECC) iz Novog Sada razvijeni su kurikulumi za osam posebnih modula za radnike angažovane na poslovima upravljanja otpadom koji uključuju rad na separaciji otpada, rukovanje posebnom mehanizacijom koja se u koristi na poslovima upravljanja otpadom, ali i posebnim tokom otpada tj. građevinskim otpadom.

 “U sektoru upravljanja otpadom najveći broj angažovanih su sa niskim kvalifikacijama. Ova specifična vrsta profesije koja se bavi visoko-rizičnim poslovima, može se smatrati kao podložna opasnostima na radu, zdravstvenim problemima i povredama povezanim sa radnim mestom te stoga zahteva adekvatno obrazovanje i obuku, kao što je to definisano za mnogobrojne druge profesije u javnom sektoru”, navela je Valentina Đureta, projektna menadžerka PME.

Ona dodaje da tipičan dan radnika na poslovima upravljanja otpadom obuhvata rukovanje opremom i mašinama, boravak u sredini koja često uključuje štetne emisije, prašinu, dim,  neprijatne mirise, toplotu, hladnoću.

“Istovremeno, neophodan je stalna svest o poštovanju mera bezbednosti, ali i brze reakcije u vanrednim situacijama”.

PME program je deo šire inicijative „Povratak u nove šanse“, nemačkog Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ) i pruža podršku u socijalnoj i ekonomskoj (re)integraciji povratnicima iz inostranstva i lokalnom stanovništvu, posebno onima iz osetljivih grupa.

 

Ostali naslovi

RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena