Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Podrška porodici je podrška deci

Briga o najmlađima
Foto: SOS Dečija sela
Srpska ekonomija

Od ukupnog broja dece u Srbiji, koje je prema podacima iz 2020. godine bio skoro 1.2 miliona, čak 25,8% se nalazi na evidenciji Centara za socijalni rad. Ovako visok procenat zastupljenosti dece u sistemu socijalne zaštite ukazuje da su deca najranjivija kategorija stanovnika u Srbiji. Broj dece koja su izmeštena iz svojih porodica u 2020. godini, na teritoriji Srbije, bio je 814, a glavni razlozi su neadekvatno roditeljsko staranje i nasilje nad decom, zbog čega je izmešteno čak 67% od ukupnog broja dece. Navedeni podaci upozoravaju, ali i pozivaju na neophodnost preventivnih usluga u radu sa porodicom.

Međunarodna organizacija SOS Dečija sela, koja je osnovana 23. juna pre 73 godine, i okuplja nacionalne organizacije u više od 130 zemalja i teritorija sveta, među kojma je i Srbija, u centar svih svojih aktivnosti stavlja dete, a sve sa željom da se ono osnaži, izađe iz „začaranog kruga“ i napreduje u budućnosti. Na tom putu od presudne važnosti je porodica. Samo uz adekvatnu podršku svim članovima porodice može se očekivati napredak. Zato je jedan od našin ključnih programa „Program jačanja porodica“ kroz koji se pruža podrška porodici koja prolazi kroz teškoće, kako ne bi došlo do izdvajanja dece.

U proteklih devet godina, kroz Centre za podršku porodici u Nišu, Gadžinom Hanu, Beogradu, Kraljevu, Čačku Trsteniku i Vrnjačkoj Banji, stručnu savetodavnu, psiho-socijalnu, edukativnu i materijalnu pomoć organizacije SOS Dečija sela Srbija dobilo je više od 1600 porodica, u kojima je preko 3700 dece i 2700 odraslih.

- Kroz različite programe nastojimo da stignemo do onih kojima je podrška neophodna, a sve aktivnosti usmerene su na decu i mlade u riziku i socijalno-ugrožene porodice. Svakodnevno se trudimo da im pružimo pomoć prilagođenu njihovim individualnim potrebama. Krajnji cilj našeg rada jeste da deca dobiju bezbedne uslove za odrastanje i razvoj, i da porodice ostanu na okupu, kada god je to moguće. Naročito smo ponosni jer gotovo da nema izdvajanja dece iz porodica koje pomažemo, a imali smo i povratak dece sa alternativne brige u svoje biološke porodice, koje su obezbedile bolje uslove i roditeljske kompetencije. Takođe, jer smo uspeli da gotovo udvostručimo broj porodica i dece koje pomažemo u odnosu na prošlu godinu - kaže Vesna Mraković, nacionalna direktorka organizacije SOS Dečija sela Srbija.

Značajan doprinos osnaživanju dece, mladih i porodica može dati i lokalna zajednica. Na ovaj način osigurava se izlazak iz tzv. „generacijskog začaranog kruga“ disfunkcionalnih pojedinaca i porodica. Bez podrške prijatelja, komšija i institucija uključenih u brigu i rad sa decom i porodicom, napredak i samostalnost porodica ide daleko teže i zahteva duži vremenski period.

- Za kontinuitet naših programa u značajnoj meri zaslužni su građani i kompanije iz cele zemlje koji su prepoznali važnost ovog vida podrške. Pored finansijske podrške, lokalna zajednica je pokazala želju i za drugim vidom pomoći kroz mentorstva, radne prakse, volonterski rad ili realizaciju zajedničkih projekata. Na ovaj način, ne samo da se menjaju životi dece, mladih i porodica sa kojima danas radimo, nego se obezbeđuje i bolja budućnost za generacije koje dolaze i za zajednicu - ističe Vesna Mraković.

SOS Dečija sela Srbija započela su svoje aktivnosti još 2004. godine. Pored Centara za podršku porodici u Beogradu, Nišu i Kraljevu, podršku deci i mladima realizuju i kroz Centar „Jaki mladi“ u Beogradu.

Ostali naslovi

Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije
Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane