Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Podrška porodici je podrška deci

Briga o najmlađima
Foto: SOS Dečija sela
Srpska ekonomija

Od ukupnog broja dece u Srbiji, koje je prema podacima iz 2020. godine bio skoro 1.2 miliona, čak 25,8% se nalazi na evidenciji Centara za socijalni rad. Ovako visok procenat zastupljenosti dece u sistemu socijalne zaštite ukazuje da su deca najranjivija kategorija stanovnika u Srbiji. Broj dece koja su izmeštena iz svojih porodica u 2020. godini, na teritoriji Srbije, bio je 814, a glavni razlozi su neadekvatno roditeljsko staranje i nasilje nad decom, zbog čega je izmešteno čak 67% od ukupnog broja dece. Navedeni podaci upozoravaju, ali i pozivaju na neophodnost preventivnih usluga u radu sa porodicom.

Međunarodna organizacija SOS Dečija sela, koja je osnovana 23. juna pre 73 godine, i okuplja nacionalne organizacije u više od 130 zemalja i teritorija sveta, među kojma je i Srbija, u centar svih svojih aktivnosti stavlja dete, a sve sa željom da se ono osnaži, izađe iz „začaranog kruga“ i napreduje u budućnosti. Na tom putu od presudne važnosti je porodica. Samo uz adekvatnu podršku svim članovima porodice može se očekivati napredak. Zato je jedan od našin ključnih programa „Program jačanja porodica“ kroz koji se pruža podrška porodici koja prolazi kroz teškoće, kako ne bi došlo do izdvajanja dece.

U proteklih devet godina, kroz Centre za podršku porodici u Nišu, Gadžinom Hanu, Beogradu, Kraljevu, Čačku Trsteniku i Vrnjačkoj Banji, stručnu savetodavnu, psiho-socijalnu, edukativnu i materijalnu pomoć organizacije SOS Dečija sela Srbija dobilo je više od 1600 porodica, u kojima je preko 3700 dece i 2700 odraslih.

- Kroz različite programe nastojimo da stignemo do onih kojima je podrška neophodna, a sve aktivnosti usmerene su na decu i mlade u riziku i socijalno-ugrožene porodice. Svakodnevno se trudimo da im pružimo pomoć prilagođenu njihovim individualnim potrebama. Krajnji cilj našeg rada jeste da deca dobiju bezbedne uslove za odrastanje i razvoj, i da porodice ostanu na okupu, kada god je to moguće. Naročito smo ponosni jer gotovo da nema izdvajanja dece iz porodica koje pomažemo, a imali smo i povratak dece sa alternativne brige u svoje biološke porodice, koje su obezbedile bolje uslove i roditeljske kompetencije. Takođe, jer smo uspeli da gotovo udvostručimo broj porodica i dece koje pomažemo u odnosu na prošlu godinu - kaže Vesna Mraković, nacionalna direktorka organizacije SOS Dečija sela Srbija.

Značajan doprinos osnaživanju dece, mladih i porodica može dati i lokalna zajednica. Na ovaj način osigurava se izlazak iz tzv. „generacijskog začaranog kruga“ disfunkcionalnih pojedinaca i porodica. Bez podrške prijatelja, komšija i institucija uključenih u brigu i rad sa decom i porodicom, napredak i samostalnost porodica ide daleko teže i zahteva duži vremenski period.

- Za kontinuitet naših programa u značajnoj meri zaslužni su građani i kompanije iz cele zemlje koji su prepoznali važnost ovog vida podrške. Pored finansijske podrške, lokalna zajednica je pokazala želju i za drugim vidom pomoći kroz mentorstva, radne prakse, volonterski rad ili realizaciju zajedničkih projekata. Na ovaj način, ne samo da se menjaju životi dece, mladih i porodica sa kojima danas radimo, nego se obezbeđuje i bolja budućnost za generacije koje dolaze i za zajednicu - ističe Vesna Mraković.

SOS Dečija sela Srbija započela su svoje aktivnosti još 2004. godine. Pored Centara za podršku porodici u Beogradu, Nišu i Kraljevu, podršku deci i mladima realizuju i kroz Centar „Jaki mladi“ u Beogradu.

Ostali naslovi

RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena