Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Skoro polovina građana spremna da prijavi rad na crno

Beograd
Srpska ekonomija

Gotovo svaki drugi građanin Srbije odnosno njih 49% spremno je da prijavi svog poslodavca zbog zapošljavanja na crno. To je značajan pomak u odnosu na period od pre pet godina, kada bi isto uradila tek trećina radnika, a najčešći razlog za neprijavljivanje je strah od gubitka posla, pokazalo je novo istraživanje stavova građana o sivoj ekonomiji.

Veću odlučnost da istupe protiv sive zone građani iskazuju i u ulozi kupaca. Iako 90% njih ističe da redovno dobija fiskalni račun pri kupovini, gotovo polovina nema problem da ga zatraži kada to nije slučaj. Takođe, 31% građana kaže da bi prijavilo prodavca zbog neizdavanja fiskalnog računa, što je bolji učinak u poređenju sa istraživanjem iz 2017, kada se za ovu opciju opredelilo oko petinu ispitanika, objavio je NALED.

Utisak gotovo polovine građana je da se obim sive ekonomije smanjio u odnosu na prethodnu godinu. Prema mišljenju isto toliko njih, ova štetna pojava je najzastupljenija u sektoru građevinarstva (49%), zatim u trgovini na malo (34%), ugostiteljstvu (23%), zanatstvu i advokaturi.

Predsednik Naučnog veća NALED-a Dušan Vujović istakao je da ohrabruju pozitivni trendovi i da je za suzbijanje sive ekonomije najvažnije otkriti je na samom početku, pre nego što uđe u ekonomske tokove.

- U vreme kad sam bio ministar, imali smo 700.000 ljudi koji su zvanično radili za minimalac, iako su ekonomski pokazatelji ukazivali da je taj posao trebalo naplatiti više. Ostatak novca su morali da prime na neki drugi način. To je samo jedan od vidova utaje i složeniji deo jeste da okrijemo trag tog novca. Na primer, država bi mogla da smanji porez i doprinose na plate, kada bi više ljudi plaćalo doprinose – rekao je Vujović.

Čak 72% građana smatra da siva ekonomija nije opravdana, a najčešće je prepoznaju kao rad na crno i utaju poreza. S druge strane, zabrinjava podatak da trećina anketiranih veruje da siva ekonomija suštinski ne utiče na njihov život, a gotovo 20% priznaje da celu ili deo plate prima na ruke.

Ovo sveobuhvatno istraživanje rađeno je za potrebe Nacionalne inicijative za bezgotovinsko plaćanje, zajedničkog projekta Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH i kompanija Mastercard i Visa, koji se sprovodi pod okriljem develoPPP programa Nemačkog saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ) u saradnji sa NALED-om i Ministarstvom finansija Republike Srbije.

- Slogan Nacionalne inicijative je Bolji način jer smatramo da su prednosti bezgotovinskih plaćanja naspram keša očigledne – efikasnost, pouzdanost i praktičnost. Jedan od ciljeva projekta je povećanje prihvatne infrastrukture i zato je osmišljen POS Program, za koji će moći da se prijave preduzetnici i MSP koja žele da instaliraju POS terminal, oni koji žele da prodaju proizvode preko interneta za šta će dobiti  softversko rešenje, kao i državne i lokalne institucije – izjavio je Zlatko Milikić, tim lider projekta isped GIZ-a u Srbiji i pozvao sve zainteresovane da posete sajt boljinacin.rs gde je u toku pretprijava za POS program.

Kako je pokazalo istraživanje, svaki drugi građanin koristi neki vid bezgotovinskih plaćanja. Dominantnu ulogu i dalje imaju kartice (73%), dok su najmanje zastupljena instant plaćanja (14%). Bezgotovinski najčešće plaćaju tehniku, nameštaj i kućne aparate, a trećina njih bi želela da se ova opcija uvede i u frizerskim i kozmetičkim salonima, četvrtina u javnim ustanovama i petina u malim lokalnim prodavnicama.

Oni koji plaćaju bezgotovinski navode da je ključni razlog to što ne moraju da nose gotovinu sa sobom, lakše im je i brže da plate bezgotovinski i zato što je manji rizik od krađe ili gubitka novca. One koje koriste gotovinu, popusti u prodavnicima ili poreske olakšice bi ih motivisale da plaćaju bezgotovinski. 

Ostali naslovi

Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane
Kako finansije oblikuju naše zadravlje
Srpska ekonomija
Zvuči kao floskula, ali je činjenica jasna: finansijski stres vremenom utiče i na naše fizičko zdravlje. Svetska zdravstvena organizacija (WHO) i Global Financial Health Initiative ukazuju na snažnu vezu između finansijskih briga i poremećaja poput anksioznosti, depresije, nesanice, hroničnih zapaljenja i povišenog krvnog pritiska
Leto je najbolje vreme za promenu posla
Srpska ekonomija
Kada pomislimo na leto, obično su nam odmor, plaže i kupanje prva asocijacija. Jednostavno, najtoplije godišnje doba povezujemo sa opuštanjem i razbibrigom, a ne još jednom stepenicom u karijeri. Ipak, razmislite još jednom. Dok drugi planiraju godišnje odmore ili su već na odsustvu, za vas se potencijalno stvaraju brojne prilike
Ko je odgovorniji? Gen Z vs Milenials
Srpska ekonomija
Šta je za vas odgovornost? Da na poslu obavljate sve zadatke revnosno, da ne kasnite kad se nalazite s prijateljima, ili kad platite sve račune čim stignu? Sve ovo ili ništa od navedenog je podložno tumačenju, ali postoji jedna kategorija oko koje nema pregovora – odgovornost u saobraćaju, zato što je to dužnost koju imamo prema ljudskim životima
Kako mladi vide svoju budućnost?
Srpska ekonomija
Većina srednjoškolaca planira da nastavi obrazovanje i upiše željeni fakultet ili višu školu (67%), dok mali procenat razmišlja o zapošljavanju, razvoju privatnog posla ili dodatnim kursevima. Ovo ukazuje na snažnu orijentaciju ka visokom obrazovanju kao osnovi za buduću karijeru
Koliko smo (ne)zadovoljni svojim izgledom
Srpska ekonomija
Novo istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju u Srbiji, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva jasne razlike u percepciji žena i muškaraca, ali i zabrinjavajuće podatke – preko 40 odsto ispitanika smatra da ima prekomernu težinu ili da je gojazno
Globalni izazov za studente
Srpska ekonomija
Posle više od dve decenije, jedno od najvažnijih međunarodnih studentskih takmičenja iz oblasti arhitekture, Saint-Gobain Architecture Student Contest, po projektnom zadatku vraća se tamo gde je i prvi put održano – u srpsku prestonicu. Ovo danas prestižno takmičenje okuplja više od 1.300 studenata iz oko 30 zemalja širom sveta