Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Šta znači finansijsko zdravlje i kako ga ostvariti

Preuzimanje kontrole nad sopstvenim finansijama
Srpska ekonomija

Finansijsko zdravlje i stabilnost nisu luksuz koji mogu da dostignu samo oni sa dubljim džepom. To je osnovna potreba svih nas, posebno u kriznim i nepredviđenim situacijama. Novac nije ceo naš svet, ali nam obezbeđuje stvari od kojih zavisimo. Biti finansijski stabilan znači uspostaviti ravnotežu između količine novca koji zarađujemo, štedimo i trošimo. Preuzimanje kontrole nad sopstvenim finansijama omogućava život sa manje stresa i nije trka na sto metara. Više liči na maraton, a ključni faktor je – disciplina.

Evo nekoliko važnih koraka na tom putu.

Pratite kuda odlazi novac

Možda ste svesni toga da trošite više nego što zarađujete, ali tek kada ovo budete imali crno na belo, shvatićete da morate da promenite navike. U protivnom svesno ulazite u začarano kolo dugova. To što ćete planirati budžet ne znači da nikada više nećete otići u restoran ili na koncert. Naprotiv, cilj ovog koraka jeste da što lakše uočite stavku „bačene pare“ i preusmerite taj novac na stvari koje vam pričinjavaju istinsko zadovoljstvo. Već posle nekoliko meseci planiranje postaje rutina poput pranja zuba. U tome mogu da pomognu i razne aplikacije, a neke od najpopularnijih su Money Manager, Monefy, YNAB (You Need A Budget) i GoodBudget, jedan je od mnoštva korisnih saveta sa platforme #ErsteZnali, besplatnog programa finansijske edukacije koji već tri godine sprovodi Erste Banka.

Smanjite nepotrebne troškove ili povećajte prihode

Kada ste sve stavili na papir, došao je trenutak za finansijsko planiranje. Kao što smo već zaključili, jedan od najlakših načina za stvaranje više prostora u mesečnom budžetu jeste uklanjanje nepotrebnih troškova. Da li su vam zaista potrebne različite platforme za strimovanje filmova i serija? Možda u ormaru imate previše komada odeće kojoj još nije skinuta etiketa? Može se uštedeti i na fiksnim troškovima prelaskom na jeftiniji paket mobilne telefonije ili kablovskog operatora. Međutim, ponekad zaista želimo neke dodatne stavke i neophodno je povećati prihod da bismo ih mogli priuštiti. Ljudi često pretpostavljaju da su im prihodi fiksni, ali postoji mnogo načina za ostvarivanje dodatnih prihoda. Razmislite, na primer, o tome da li postoji mogućnost da svoj hobi pretvorite u honorarni posao ili o tome da možda prodate neke od stvari koje posedujete, a ne koristite često ili vam više nisu potrebne i da na taj način popravite svoj kućni budžet.

Prvo štednja, pa trošenje

Ako neko zarađuje mnogo i sav novac potroši, to ne znači da je finansijski zdrav, već da živi na visokoj nozi. Štednja je više stvar odluke nego mogućnosti. Mnogi nemaju ušteđevinu jer čekaju da na kraju meseca odvoje na stranu ono što ostane, a to najčešće bude ništa ili veoma malo. Zato prvo treba odvojiti za štednju, pa tek onda trošiti ono što ostane. Stavke kao što su letovanje i novogodišnji pokloni trebalo bi da su predviđene mesečnim budžetom od početka godine, jer samo tako ćemo izbeći stres i zaduživanje u poslednjem trenutku. Cilj je da živimo prema svojim mogućnostima i izbegnemo potrošački dug. Pozajmljivanje novca nam na kraće staze može omogućiti da trošimo više nego što stvarno imamo, ali dugoročno mnogo košta.

Dug je zao drug

Svi znamo ovu poslovicu, ali dug je često neophodan deo našeg života, naročito ako smo na taj način obezbedili krov nad glavom ili prevozno sredstvo. Izbegavanje duga jeste ključno, ali ako ga već imate, sledeći korak je isplata. Ako imate više dugova, uvek je najbolje prvo otplatiti one s visokim kamatama, a to su uglavnom dugovi po kreditnoj kartici ili dozvoljeni minus. Vodite računa o tome ako kupujete nešto na rate, jer problem nastaje kada se plata optereti prevelikim brojem rata, pa na kraju ne ostane dovoljno novca do kraja meseca i tako se ulazi u nove pozajmice. Kad god pomislite da nešto uzmete na tri rate, proverite da li je izvodljivo da tri meseca štedite jednaku sumu.

Budžet za „šta ako“ situacije

Poslednje dve godine potvrdile su važnost štednje koja treba da nam obezbedi finansijsku rezervu u teškim vremenima. Ukoliko već imate krizni fond, to je svakako dobro. Ako to nije slučaj, ne očajavajte, ni sada nije kasno da jedan deo novca odvojite sa strane za nepredvidljive situacije, od toga šta ako se pokvari auto, do one šta ako ostanete bez posla ili se razbolite. Stručnjaci za finansije savetuju da bi trebalo težiti ušteđevini koja može da pokrije troškove života u trajanju od tri do šest meseci. Fond ne treba da podrazumeva troškove koje možemo izbeći, poput članarine u teretani ili izdatka za garderobu, ali trebalo bi da pokrije stanovanje, račune za komunalije, hranu i sve osnovne stvari koje su vam zaista neophodne svakog meseca.

Na kraju, važno je da negujete pozitivan stav prema novcu i štednji. Vođenje ličnog budžeta nije neki mukotrpan posao koji će vas lišiti uživanja, već upravo suprotno. Cilj je da od onoga čime raspolažete „oslobodite“ novac za stvari koje za vas imaju vrednost, ne remeteći ukupnu finansijsku stabilnost. Finansijsko zdravlje je ravnoteža odgovornosti prema novcu i uživanja u zadovoljstvima koja možemo da priuštimo, a aktivnim radom na razvijanju dobrih navika planiranja troškova i izdataka dugoročno se povećava kvalitet života.

Ostali naslovi

Na koji način projekat EKOOPŠTINA oblikuje budućnost održivih rešenja na lokalne zajednice
Srpska ekonomija
Projekat EKOOPŠTINA pomaže lokalnim samoupravama da promovišu održiva rešenja u oblastima upravljanja otpadom, upravljanja vodama... O projektu govori Bojana Zeković, docent na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu
Rast malvera u mobilnom bankarstvu i fišinga u kriptovalutama
Srpska ekonomija
Malver u mobilnom bankarstvu porastao 3,6 puta a fišing u kriptovalutama skočio za 83%. Zemqe napogođenije finansijskim malverom za računare bili su Turkmenistan, Tadžikistan, Kazahstan, Švajcarska, Kirgistan, Meksiko, Argentina, Paragvaji Urugvaj
CSG grupa Fondacijom podržava zaposlene i mlade
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ je primer uspešne integracije tradicije i inovacija u industrijskom sektoru. Kroz kontinuirana ulaganja u opremu, revitalizaciju proizvodnih kapaciteta i stručnu obuku radne snage, fabrika je postala jedno od ključnih mesta za proizvodnju visokokvalitetnih vojnih i industrijskih proizvoda u regionu
Inovativni fasadni sistem, jednostavan za primenu
Srpska ekonomija
Kompanija Saint-Gobain u svom portfoliju ima novi fasadni sistem EnveoTherm, koji je razvila koristeći najnovije tehnologije uz izuzetne performanse, sa visokom fleksibilnošću u dizajnu i kao adekvatno rešenje za sve vrste objekata koji je ETA (European Technical Assessment) sertifikovan
Informisanje u doba veštačke inteligencije
Srpska ekonomija
Gotovo 63 odsto predstavnika poslovne zajednice u Srbiji potvrdilo je da koristi AI alate u poslovnom okruženju. Ovaj procenat je možda i veći jer deo njih koristi alate koje ne prepoznaju kao veštačku inteligenciju. AI alati se već dosta koriste za efikasnije, brže i jednostavnije istraživanje i prikupljanje informacija, dobijanje inspiracije, kreiranje tekstualnog, foto i video sadržaja...
Veliki povratak elegancije i šarma starog Beograda
Srpska ekonomija
Hotel Bristol, delo čuvenog arhitekte Nikole Nestorovića izgrađen između 1910. i 1912. godine, nije bio samo arhitektonska ikona Beograda, već i dom brojnim istaknutim ličnostima, uključujući Džona i Dejvida Rokfelera, Josipa Broza Tita, šahovskog velemajstora Garija Kasparova i pisca Momu Kapora
Gospodski provod sa Vladom Georgijevim
Srpska ekonomija
Vlado Georgijev ponovo otkriva čari vrhunske muzike kroz jedinstvenu seriju koncerata pod nazivom „Gospodski provod“u Sava Centru. Nakon što je decembarska serija nastupa osvojila srca posetilaca, Vlado se vraća na scenu sa novim terminima – 8., 9. i 10. februara – kada će, u „plavoj dvorani“, ponovo dočarati magiju trenutaka koji se pamte
Zamenom javne rasvete za tri meseca Užice ima uštedu od 26,5 miliona dinara
Srpska ekonomija
Grad Užice je uspešno sproveo projekat rekonstrukcije, racionalizacije i održavanja javnog osvetljenja, primenjujući model javno-privatnog partnerstva (JPP). Pre realizacije, godišnji troškovi za javno osvetljenje, obuhvatali su potrošnju električne energije i troškove održavanja, oko 900 hiljada evra
Ulaganje od 25 miliona evra fabrike „14. oktobar“ i zadovoljstvo zaposlenih
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ planira ulaganja u modernizaciju proizvodnog parka, povećanje obima proizvodnje i uvođenje novih robotizovanih linija, kao i nova radna mesta. U naredne dve godine ulaganje od 25 miliona evra ima za cilj dupliranje proizvodnje i konkurentnost na tržištu
Novi arsenal sajberkriminalaca i rastuća pretnja po poslovanje
Srpska ekonomija
Veštačka inteligencija transformiše industrije širom sveta. Iako postavlja temelje za veću inovativnost i efikasnost, ona takođe pruža nove prilike za sajberkriminalce. Veštačka inteligencija je bez sumnje snažno oružje za hakere koje donosi neviđene pretnje za preduzeća