Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Da li se region CIE kreće ka scenariju stagflacije?

Istraživanje
Srpska ekonomija

Odsustvo rasta u spoju sa visokim stopama inflacije širom Centralne i Istočne Evrope ukazuje na scenario stagflacije u regionu. Međutim, predviđa se tek neznatno povećanje stopa nezaposlenosti.

Veliko smanjenje prognoziranog rasta za 2023. godinu

Predviđa se primetno usporavanje rasta ekonomija u CIE, s prosečnom godišnjom stopom rasta na nivou od 0,7%. Trenutno Erste Grupa predviđa smanjenje BDP-a za celu godinu jedino u Češkoj (-0,5%). Mađarska i Poljska verovatno će stagnirati, dok se očekuje da će druge zemlje u regionu 2023. godine zabeležiti rast između 1% i 2%.

Više zemalja u CIE verovatno je skliznulo u tehničku recesiju već u trećem kvartalu 2022. godine, na šta ukazuju negativne preliminarne procene međukvartalnog BDP-a, pokazalo je Istraživanje Erste Grupe. Tim zemljama mogle bi se pridružiti i druge na prelazu između 2022. i 2023. godine, budući da vodeći indikatori kao što je Pokazatelj ekonomskog sentimenta ukazuju na osnovnu slabost kako industrijskog tako i uslužnog sektora. Globalna prognoza koja se pogoršava i slaba spoljna tražnja smanjuju izglede za oporavak.

Postoje naznake koje ukazuju na to da je inflacija možda pred prekretnicom, ali će ostati povišena tokom cele 2023. godine. Kretanje eksternih faktora trebalo bi da utiče na smanjenje inflacije u narednim kvartalima, budući da su se cene nafte i hrane smanjile na globalnim tržištima. Takođe, poremećaji u globalnim lancima nabavke primetno su ublaženi, što je praćeno opadanjem proizvođačkih cena. Međutim, stopa inflacije trebalo bi da počne da primetnije pada tek u drugoj polovini 2023. godine, a pre nego što se to bude dogodilo, ostaće dvocifrena u većini zemalja, te će prosek u CIE za 2023. godinu iznositi 11,6%. Povratak ka inflatornim ciljevima počeće tek tokom 2024. godine.

Tržište rada i dalje otporno na usporavanje ekonomskog rasta
 

Dosad nije primećeno mnogo znakova pogoršanja situacije na tržištu rada, uprkos usporavanju ekonomskog rasta. To je protivno očekivanjima građana. Sudeći prema Indikatoru ekonomskog sentimenta, sve veći procenat ispitanika očekuje da će se stopa nezaposlenosti povećati tokom narednih 12 meseci. Budući da je na tržištu već neko vreme veća tražnja od ponude, očekujemo da će stope nezaposlenosti zabeležiti neznatno povećanje sledeće godine. Međutim, rast zaposlenosti u Evropskoj uniji usporava od početka godine i iznosio je 1,5% u trećem kvartalu u odnosu na isti period prethodne godine, što je dvaput sporiji rast od onoga koji je zabeležen na početku godine.

Zanimljivo je posmatrati i radnu snagu kao faktor koji ograničava proizvodnju u regionu CIE. Na osnovu podataka iz istraživanja Evropske komisije, ovaj faktor je na najvišem nivou upravo u tom regionu. Premda se ocena razlikuje od zemlje do zemlje, a tokom godine se najviše povećala u Hrvatskoj, čini se da ograničena ponuda radne snage i dalje predstavlja problem, navodi se u Istraživanju Erste Grupe. U industrijskom sektoru, ocena radne snage kao faktora koji ograničava proizvodnju bila je relativno visoka tokom protekle godine, a ipak, primetno ispod vrhunca iz 2018. godine. Štaviše, u više zemalja taj odnos se neznatno smanjio u četvrtom kvartalu 2022. godine. Premda su se, na osnovu pomenutog istraživanja, pogoršala očekivanja firmi u pogledu zapošljavanja u predstojećim mesecima, ograničena ponuda radne snage trebalo bi da bude faktor koji će obuzdati otpuštanja većih razmera.

Inflacija pred prekretnicom

Stope inflacije su nastavile da rastu, te su premašile 15% u polovini zemalja u regionu CIE. Međutim, postoje naznake koje ukazuju na to da je inflacija možda pred prekretnicom. Kretanje eksternih faktora trebalo bi da utiče na usporavanje inflacije u narednim kvartalima. Cene nafte i hrane smanjile su se na globalnim tržištima. Kretanje Indeksa cena hrane ukazuje na negativan doprinos cena hrane već na početku sledeće godine.

Poremećaji u globalnim lancima nabavke primetno su ublaženi, uz opadanje proizvođačkih cena. Međutim, stopa inflacije trebalo bi da počne da primetnije pada tek u drugoj polovini 2023. godine, a pre nego što se to bude dogodilo, ostaće dvocifrena u većini zemalja, te će prosek u CIE za 2023. godinu iznositi 11,6%. Povratak ka inflatornim ciljevima počeće tek tokom 2024. godine.

Srbija - makroekonomska prognoza

• Strah da će doći do usporavanja ekonomskog rasta postao realnost
• NBS održava dinamiku zatezanja monetarne politike
• Rebalans budžeta zbog potencijalnih obaveza

Sekundarni efekti rata u Ukrajini počeli su da utiču i na ekonomski rast. Nakon solidnog ekonomskog rasta u prvoj polovini 2022. godine, tempo ekspanzije se znatno usporio tokom leta. Predviđa se da će usporavanje rasta trajati tokom prve polovine 2023. godine. S obzirom na efekte inflacije u celoj ekonomiji, smanjuju se realni raspoloživi budžeti i privrede i domaćinstava. Zbog usporavanja rasta na ključnim izvoznim tržištima i velikih potreba za uvozom zbog energetske krize, predviđa se da će se neto eksterni efekti negativno odraziti na rast tokom perioda obuhvaćenog prognozom. Stoga su analitičari Erste Grupe nedavno snizili svoju procenu rasta BDP-a za finansijsku godinu 2022. za 1,2pp na 2,3% u odnosu na prethodnu godinu, dok je prognoza rasta za sledeću godinu smanjena za 1,4pp na 1,6%. Rast bi trebalo da se 2024. godine ponovo približi nivou pre krize (3,8% u odnosu na prethodnu godinu) kako inflacija bude usporavala.

Podaci za oktobar pokazali su dalje ubrzavanje inflacije. U poređenju s prethodnim mesecom, cene su bile više za 1,9%, što je rezultiralo rastom od 15% u odnosu na isti mesec prethodne godine. Kada se posmatra struktura, cene hrane i komunalnih usluga i dalje imaju najveći uticaj, premda su bazni pritisci vidljiviji u novijim statističkim podacima. Kao odgovor na rastuće inflatorne pritiske, NBS je nastavila sa zatezanjem monetarne politike, te je u novembru podigla referentnu stopu na 4,5%, a u decembru dodatno na 5%. Veliki transferi kapitala državnim preduzećima u sektoru energetike znače da se fiskalna konsolidacija odlaže, verovatno za 2024. godinu. Na strani finansiranja, Srbija će se oslanjati na MFI i druge bilateralne kreditne sporazume umesto još jedne emisije evroobveznica, pri čemu će novi stendbaj aranžman s MMF-om igrati ulogu sidra politike u srednjeročnom periodu, pokazalo je Istraživanje Erste Grupe.

Strah da će doći do usporavanja ekonomskog rasta postao realnost
 

Realni BDP za treći kvartal 2022. godine zabeležio je porast od 1% u odnosu na isti period prethodne godine. Kada se posmatra kvartalna dinamika, rast se usporio, budući da desezonirani BDP beleži pad za 0,7%. U pogledu strukture, bilo je dosta iznenađenja, budući da je neto eksterna tražnja dala najveći doprinos rastu. Izvoz je porastao za 14,9% u odnosu na isti kvartal prethodne godine, verovatno zahvaljujući dobrim rezultatima na strani usluga, dok se rast uvoza usporio na 7,8% u istom periodu, s pozitivnim doprinosom od 3,3pp. Potrošnja domaćinstava opala je na 2,2% u odnosu na isti kvartal prethodne godine, čime je ukupna brojka porasla za dodatnih 2,2pp. Javna potrošnja je neočekivano zabeležila pad od 4,5% u istom periodu, čime je umanjen rast, dok su investicije opale prvi put od četvrtog kvartala 2020. godine (-2,2% u odnosu na isti period prethodne godine) potvrđujući slabljenje poslovnog okruženja.

Usporavanje rasta deluje neizbežno, barem kratkoročno gledano. Stručnjaci Erste Grupe očekuju međukvartalnu stagnaciju u četvrtom kvartalu 2022. i blago usporavanje aktivnosti u prvom kvartalu 2023. godine, zbog predviđenog pada BDP-a evrozone u četvrtom kvartalu, uticaja uporne inflacije i pogoršanja poverenja. Predviđa se da će privatna potrošnja zadržati ključnu pozitivnu ulogu, premda se očekuje njeno usporavanje. Takođe se predviđa i određeno ubrzanje investicija, budući da su SDI i dalje snažne, ali bi zalihe mogle da umanje rast zbog baznog efekta. Na eksternoj strani, debalansi bi trebalo da se smanje sledeće godine, mada uz kontinuirane deficite. Stoga su analitičari Erste Grupe nedavno smanjili svoju procenu rasta BDP-a za finansijsku godinu 2022. na 2,3% u odnosu na prethodnu godinu, dok je prognoza rasta za sledeću godinu smanjena na 1,6% u odnosu na ovu godinu.

Očekuje se usporavanje inflacije, ali i ostanak na rekordnom nivou
 

Podaci za oktobar pokazali su dalje ubrzanje inflacije, koje je rezultiralo rastom od 15% u odnosu na isti period prethodne godine. Premda je ranija inflacija bila uglavnom podstaknuta rastom cena hrane i energenata, na baznu inflaciju se odnosilo oko 60% ukupne inflacije u trećem kvartalu.

Još uvek očekujemo da će inflacija dostići vrhunac u četvrtom kvartalu 2022. godine, ali i da će tokom dužeg perioda ostati na rekordnom nivou. U proseku, stručnjaci Erste Grupe očekuju da će inflacija sledeće godine tek neznatno opasti, sa 11,8% g/g ove godine na 9,5% g/g sledeće godine, pre nego što se 2024. godine bude vratila u ciljni koridor (4,3% g/g).

NBS održava dinamiku zatezanja monetarne politike
 

Očigledno pitanje koje se javlja jeste šta ubrzanje u oktobru znači za perspektivu monetarne politike. Očekuje se da će inflacija dostići vrhunac u četvrtom kvartalu 2022. godine, ali i da će ostati tokom dužeg perioda na rekordnom nivou. Stoga se predviđa da će NBS povećati referentnu stopu na 5% na sledećem sastanku, pre nego što je bude povećala još jednom za 50bp na 5,5% u prvom kvartalu 2023. godine, a zatim ostavila referentnu stopu na tom nivou tokom cele sledeće godine, pre relaksacije monetarne politike 2024. godine kako se inflacija bude vraćala u ciljni koridor.

Još veći ili dugotrajniji porast inflacije, na istom ili višem nivou nego u oktobru, mogao bi da dovede do dodatnih povećanja referentne stope

Ostali naslovi

Zašto svetski stručnjaci za vodosnabdevanje proučavaju Zrenjanin
Srpska ekonomija
Grad koji je više od dve decenije nije imao bezbednu vodu za piće danas se proučava kao globalni model. Projekat, koji kao međunarodni partner predvodi Metito Utilities, ušao je u uži izbor za „Projekat godine“. Evo kako se to dogodilo i zašto ova priča daleko prevazilazi granice Srbije
Od zelenih projekata do boljih usluga
Srpska ekonomija
Od ulaganja u zelenu tranziciju do unapređenja usluga koje ljudi svakodnevno koriste, 2025. godina donela je vidljive pomake širom Srbije, dok su Ujedinjene nacije i partneri fokus sa politika prebacivali na konkretne rezultate na terenu. Ovaj pregled rezultata donosi Izveštaj o radu UN u Srbiji za 2025. godinu
Poverljivi odnosi i eksploatacije u javno dostupnim aplikacijama glavni su vektori napada
Srpska ekonomija
Iako su glavni inicijalni vektori napada u 2025. ostali slični kao u 2024. godini, njihov kombinovani udeo porastao je na preko 80%. Javno dostupne aplikacije čine 43,7%, dok su poverljivi odnosi porasli sa 12,7% na 15,5%
CrystalX RAT krade podatke i ismeva svoje žrtve
Srpska ekonomija
Novi trojanac za daljinski pristup (RAT) sposoban je ne samo da krade informacije i u potpunosti špijunira svoje žrtve, već i da im se ruga. Takođe predstavlja pretnju korisnicima kriptovaluta, jer uključuje clipper zasnovan na pregledaču koji zamenjuje adrese kripto novčanika
Mirna luka na obali Save
Srpska ekonomija
Moderna marina i jahting klub Beograda na vodi, u sklopu novog dela grada BW Marine, dodatno će obogatiti život na reci i otvoriti novo poglavlje u razvoju priobalja. Smeštena na desnoj obali Save, BW Marina predstavlja pažljivo osmišljenu celinu u kojoj se kultura, priroda i savremena infrastruktura susreću u jedinstvenom ambijentu
Ušteđevina ispod dušeka
Srpska ekonomija
Da li imate ušteđevinu koju čuvate ispod dušeka, negde u kući Ili je možda držite u banci po nekoj niskoj kamatnoj stopi ili bez nje? Osim što čuvanje novca kod kuće nije bezbedno, rizikujete i da vaš novac izgubi vrednost. Zato je dobro da znate da postoji sigurnije mesto za njeno čuvanje, a pod kontrolom je profesionalaca koji mogu uvećati njenu vrednost
Nastavljen rast tržišta nepokretnosti
Srpska ekonomija
Ukupna vrednost ostvarenog prometa na tržištu nepokretnosti u Republici Srbiji u četvrtom kvartalu 2025. godine iznosila je 2,4 milijarde evra, što predstavlja najviši kvartalni nivo od uspostavljanja Registra cena nepokretnosti. Istovremeno, broj kupoprodajnih ugovora bio je 37.386. Od 2,4 milijarde evra, 394,8 miliona evra dolazi sa delimično regulisanog tržišta
Korak napred u forenzičkom računovodstvu
Srpska ekonomija
Finansijski kriminal pokazuje tendenciju rasta u globalnim okvirima nanoseći veliku štetu pojedincima, organizacijama i nacionalnim ekonomijama. Napori na suzbijanju ove vrste kriminala zahtevaju višestruko delovanje, a pre svega podizanje kompetencija onih koji istražuju i dokazuju ovu vrstu kriminala
Olimpijsko zlato 2026. godine najskuplje u istoriji
Srpska ekonomija
Materijalna vrednost jedne zlatne medalje procenjuje se na 2.100–2.200, a srebrne približno 1.200–1.300 američkih dolara. U poređenju sa Letnjim olimpijskim igrama u Parizu 2024, materijalna vrednost zlatne medalje je više nego udvostručena. Srebrna medalja, koja takođe teži oko 500 grama, ima vrednost od približno 1.200–1.300 dolara
U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa