Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Znanjem ka prevenciji

Istraživanje: Upotreba lekova u Srbiji
Srpska ekonomija

Proizvodi koji se najčešće nalaze u kućnim apotekama u domovima u Srbiji su oni koji se izdaju bez lekarskog recepta - tablete, kapsule, masti i gelovi za uobičajene zdravstvene probleme i bolesti. Najčešći akutni zdravstveni problemi su glavobolja, bolovi u leđima i udovima. Tu su i respiratorne infekcije. Kardiovaskularna oboljenja predstavljaju najčešće hronične zdravstvene problem.

Ovo su neki od rezultata nacionalnog istraživanja o zdravstvenom stanju i upotrebi lekova u Srbiji, koje je organizovala farmaceutska kompanija Galenika. Istraživanje je realizovano sa ciljem da se stekne uvid u situaciju nakon, odnosno zbog pandemije. Navike i potrebe građana Srbije se menjaju, a svest o značaju prevencije bolesti kao i potrebi podizanja svesti o zdravstvenim rizicima i izazovima je evidentna.

„Poslovanje farmaceutske kompanije Galenika je zasnovano na relevantnim poslovnim podacima sa tržišta. Znanje je dragoceno i upotpunjuje naše napore da pomognemo boljem zdravlju građana, kao i za širenje našeg portfolija relevantnim, visokokvalitetnim proizvodima optimizovanim za aktuelne potrebe korisnika. Rezultati ovog istraživanja nam ukazuju da je upotreba lekova u Srbiji na sličnom nivou kao i u zemljama u regionu, u kojima smo takođe sproveli istraživanje. Rezultati su korisni i ilustruju vreme u kome živimo, a ukazuju na potrebu za podizanjem svesti i aktivnu podršku prevenciji“, izjavio je Rikardo Vian Markes, generalni direktor Galenike.

Najčešći lekovi

Proizvodi koji se najčešće nalaze u kućnim apotekama u domovima u Srbiji, prema odgovorima 84% ljudi, su oni koji se izdaju bez lekarskog recepta - tablete, kapsule, masti i gelovi za uobičajene zdravstvene probleme i bolesti. Među lekovima koji se nalaze u kućnoj apoteci su najčešći analgetici (75%) i antipiretici (72%). 69% ljudi je istaklo da njihove kućne apoteke sadrže proizvode protiv bolova u grlu, kašlja ili prehlade, dok 41% ispitanika u Srbiji ističe da njihove kućne apoteke sadrže proizvode protiv alergija. Alergije su inače u globalnom porastu i smatra se da čak do 10% svetske populacije ima neki oblik alergije.

Akutni zdravstveni problemi

Najčešći akutni zdravstveni problemi su glavobolja, bolovi u leđima i udovima (84% ljudi kaže da ima nešto od navedenog barem jednom godišnje). Tu su i respiratorne infekcije: 72% ispitanika u Srbiji ima respiratorne infekcije sa ili bez povišene temperature najmanje jednom godišnje, od toga 44% do 3 puta godišnje i 28% - 4 ili više puta godišnje. Najmanje jedan put godišnje gastrointestinalne probleme ima čak 56% ljudi.

Sredstva za smirenje ima u kućnoj apoteci oko ¼ populacije, kao i lekove za lakše varenje. I jedno i drugo ukazuje na način života modernog doba koji uključuje stres i navike u ishrani koje zahtevaju podršku.

Analgetike na nedeljnom nivou koristi 21% ljudi, a još 49% barem jednom mesečno. 24% ispitanika koristi lekove protiv stresa na nedeljnom ili mesečnom nivou.

Od januara 2020. dve trećine populacije koristilo je antibiotike. U proseku, ljudi su uzimali 2,8 pakovanja antibiotika od početka pandemije.

Hronična zdravstvena stanja i lekovi

Oko 2/5 (41%) ljudi navodi da ima hronično stanje koje se leči lekovima. Alergije su uobičajene, kao i metabolička/endokrina stanja i bolovi.

Ukupno kardiovaskularna oboljenja predstavljaju najčešće hronične zdravstvene probleme (21% svih ispitanika, što znači da svaka peta odrasla osoba ima neko kardiovaskularno oboljenje za koje ima prepisanu terapiju). Slede alergije (8.2%), dijabetes (8%), bolovi u leđima (7%), kao i reumatološke tegobe (6%). A hronične tegobe izazvane stresom i mentalnim problemima je prijavilo 4% ljudi.

Može se pretpostaviti da je procenat populacije koja boluje od neuropsihijatriskih, mentalnih i neuroloških problema i veći, na osnovu stvarne potrošnje ovih lekova na tržištu. Međutim ovi zdravstveni problem i dalje predstavljaju stigmu našeg društva.

Među ispitanicima koji koriste kontinuirane terapije, značajno se pominju i problemi sa štitnom žlezdom i plućima (po 5%).

U proseku, građani Srbije sa hroničnim oboljenjima koriste 3,5 različita leka za lečenje.

Podrška

Oko 2/3 trećine građana Srbije konzumira proizvode za koje smatraju da su korisni za njihov imunitet. Jačanje imuniteta je koncept koji je sve prisutniji. Važno je istaći da raste svest o prednostima fizičke aktivnosti. Redovne šetnje ili rekreacija imaju značajne pristalice, čak 60%, ali uvek ima prostora za napredak.

Od dodataka za jačanje imuniteta preferiraju se vitamini i minerali. Ispitanici najčešće uzimaju vitamine i minerale sezonski, ili kada žele da se zaštite, a najčešće su to do tri proizvoda. Pre svega saveti lekara, a takođe i farmaceuta je ono što ljude najčešće vodi u odlukama o proizvodima.

¾ ispitanika ističe da veoma ceni savete farmaceuta pri kupovini farmaceutskih proizvoda. 50% ljudi se uvek obraća lekaru za savet kada ima zdravstvenih problema, dok 38% odlazi kod lekara samo zbog većih tegoba, dok se inače oslanja na savet farmaceuta. Otprilike polovina ljudi istražuje svoje simptome na internetu.

Prikupljanje podataka za potrebe istraživanja za Galeniku, sprovela je agencija za istraživanje tržišta ,,IPSOS’’ u periodu septembar - oktobar 2022. godine, širom Srbije, u urbanim i ostalim sredinama, među populacijom od 18 do 70 godina, muškarcima i ženama.

Ostali naslovi

Zašto svetski stručnjaci za vodosnabdevanje proučavaju Zrenjanin
Srpska ekonomija
Grad koji je više od dve decenije nije imao bezbednu vodu za piće danas se proučava kao globalni model. Projekat, koji kao međunarodni partner predvodi Metito Utilities, ušao je u uži izbor za „Projekat godine“. Evo kako se to dogodilo i zašto ova priča daleko prevazilazi granice Srbije
Od zelenih projekata do boljih usluga
Srpska ekonomija
Od ulaganja u zelenu tranziciju do unapređenja usluga koje ljudi svakodnevno koriste, 2025. godina donela je vidljive pomake širom Srbije, dok su Ujedinjene nacije i partneri fokus sa politika prebacivali na konkretne rezultate na terenu. Ovaj pregled rezultata donosi Izveštaj o radu UN u Srbiji za 2025. godinu
Poverljivi odnosi i eksploatacije u javno dostupnim aplikacijama glavni su vektori napada
Srpska ekonomija
Iako su glavni inicijalni vektori napada u 2025. ostali slični kao u 2024. godini, njihov kombinovani udeo porastao je na preko 80%. Javno dostupne aplikacije čine 43,7%, dok su poverljivi odnosi porasli sa 12,7% na 15,5%
CrystalX RAT krade podatke i ismeva svoje žrtve
Srpska ekonomija
Novi trojanac za daljinski pristup (RAT) sposoban je ne samo da krade informacije i u potpunosti špijunira svoje žrtve, već i da im se ruga. Takođe predstavlja pretnju korisnicima kriptovaluta, jer uključuje clipper zasnovan na pregledaču koji zamenjuje adrese kripto novčanika
Mirna luka na obali Save
Srpska ekonomija
Moderna marina i jahting klub Beograda na vodi, u sklopu novog dela grada BW Marine, dodatno će obogatiti život na reci i otvoriti novo poglavlje u razvoju priobalja. Smeštena na desnoj obali Save, BW Marina predstavlja pažljivo osmišljenu celinu u kojoj se kultura, priroda i savremena infrastruktura susreću u jedinstvenom ambijentu
Ušteđevina ispod dušeka
Srpska ekonomija
Da li imate ušteđevinu koju čuvate ispod dušeka, negde u kući Ili je možda držite u banci po nekoj niskoj kamatnoj stopi ili bez nje? Osim što čuvanje novca kod kuće nije bezbedno, rizikujete i da vaš novac izgubi vrednost. Zato je dobro da znate da postoji sigurnije mesto za njeno čuvanje, a pod kontrolom je profesionalaca koji mogu uvećati njenu vrednost
Nastavljen rast tržišta nepokretnosti
Srpska ekonomija
Ukupna vrednost ostvarenog prometa na tržištu nepokretnosti u Republici Srbiji u četvrtom kvartalu 2025. godine iznosila je 2,4 milijarde evra, što predstavlja najviši kvartalni nivo od uspostavljanja Registra cena nepokretnosti. Istovremeno, broj kupoprodajnih ugovora bio je 37.386. Od 2,4 milijarde evra, 394,8 miliona evra dolazi sa delimično regulisanog tržišta
Korak napred u forenzičkom računovodstvu
Srpska ekonomija
Finansijski kriminal pokazuje tendenciju rasta u globalnim okvirima nanoseći veliku štetu pojedincima, organizacijama i nacionalnim ekonomijama. Napori na suzbijanju ove vrste kriminala zahtevaju višestruko delovanje, a pre svega podizanje kompetencija onih koji istražuju i dokazuju ovu vrstu kriminala
Olimpijsko zlato 2026. godine najskuplje u istoriji
Srpska ekonomija
Materijalna vrednost jedne zlatne medalje procenjuje se na 2.100–2.200, a srebrne približno 1.200–1.300 američkih dolara. U poređenju sa Letnjim olimpijskim igrama u Parizu 2024, materijalna vrednost zlatne medalje je više nego udvostručena. Srebrna medalja, koja takođe teži oko 500 grama, ima vrednost od približno 1.200–1.300 dolara
U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa