Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Mladi stručnjaci se nakon završenih studija u inostranstvu vraćaju u Srbiju

Migracije i dijaspora
Foto: GIZ/Marko Risović
Srpska ekonomija

Šest srpskih stručnjaka, koji su se usavršavali u inostranstvu, vratilo se u Srbiju kako bi podelili stečeno znanje i veštine, a institucijama gde su oni zaposleni je uručena oprema. Oprema u vrednosti više od 40.000 evra dodeljena je u okviru Programa “Migracije i dijaspora” Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH.

“GIZ kroz ovaj program podržava kvalifikovane povratnike srpskog porekla koji su boravili u Nemačkoj radi školovanja ili stekli relevantno radno iskustvo a zainteresovani su za povratak i zaposlenje u svojoj matici. Kroz naš program je ukupno podržano 22 kvalifikovana povratnika“ objašnjava Snežana Antonijević, savetnica za kvalifikovane povratnike i rad sa dijasporom u GIZ-u.

Kako dodaje, reč je o osobama visokih kvalifikacija i menadžerima koji žele da podele svoja znanja, veštine, ideje i svoja iskustva i tako osnaže poslodavce kod koga se zapošljavaju.

“Ukupna vrednost opreme koja je uručena poslodavcima je nešto više od 43.000 evra”, rekla je Antonijević.

Doktorka veterinarske medicine Ana Vasić, je angažovana u Grupi za medicinsku entomologiju, Instituta za medicinska istraživanja, Instituta od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju, Univerziteta u Beogradu. Kroz navedeni program je Institutu obezbeđena vredna laboratorijska oprema. Vasić je nakon odbranjenog doktorata na Fakultetu veterinarske medicine, Univerziteta u Beogradu, svoja istraživanja nastavila na Friedrich-Loeffler Institut, Riems, Greifswald kao naučni saradnik-postdoktorant, a zatim se vratila.

U Srbiju se vratila i kulturološkinja Mariji Đorđević koja je angažovana na Filozofskom fakultetu u Beogradu, u Centru za digitalnu istoriju umetnosti. Njenom poslodavcu obezbeđena je IT oprema potrebna za digitalizaciju bogate zbirke istraživačkog materijala i terenske dokumentacije. Đorđević je u Nemačkoj završila doktorske studije i bila zaposlena na Univerzitetu u Hildeshajmu.

I Marko Panić i Bogdan Jovanović vratili su se u Srbiju uz pomoć programa “Migracije i dijaspora” namenjenom kvalifikovanim povratnicima. Obojica rade na Biološkom fakultetu, u Centru za humanu molekularnu genetiku. GIZ je fakultetu obezbedio IT i laboratorijsku opremu. Molekularni biolog iz Srbije, Marko Panić, doktorirao je u Nemačkoj i bio zaposlen na Univerzitetu u Štutgartu, a nakon doktorata na Univerzitetu u Hajdelbergu u Nemačkoj, molekularni biolog Bogdan Jovanović nastavio je svoje istraživanje kao postdoktorant na Univerzitetskoj klinici u Mannhajmu.

GIZ je u okviru ovog projekta podržao i NVO Zajedničko, u vidu IT opreme, gde je zaposlena Aleksandra Lakić, koja je završila master studije sociologije na Humboldt univerzitetu u Berlinu.

Kroz globalni Program migracije i dijaspora GIZ podržava kvalifikovane povratnike u 22 zemlje širom sveta. Pored podrške stručnjacima, kroz Program Migracije za razvoj podržane su i osetljive kategorije povratnika poput, povratnici po readmisiji i pripadnici ugroženih kategorija društva.

Globalne programe “Migracije i dijaspora” i “Migracije za razvoj” koje u Srbiji sprovodi GIZ, finansira Ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj iz Nemačke (BMZ).

Ostali naslovi

Zašto svetski stručnjaci za vodosnabdevanje proučavaju Zrenjanin
Srpska ekonomija
Grad koji je više od dve decenije nije imao bezbednu vodu za piće danas se proučava kao globalni model. Projekat, koji kao međunarodni partner predvodi Metito Utilities, ušao je u uži izbor za „Projekat godine“. Evo kako se to dogodilo i zašto ova priča daleko prevazilazi granice Srbije
Od zelenih projekata do boljih usluga
Srpska ekonomija
Od ulaganja u zelenu tranziciju do unapređenja usluga koje ljudi svakodnevno koriste, 2025. godina donela je vidljive pomake širom Srbije, dok su Ujedinjene nacije i partneri fokus sa politika prebacivali na konkretne rezultate na terenu. Ovaj pregled rezultata donosi Izveštaj o radu UN u Srbiji za 2025. godinu
Poverljivi odnosi i eksploatacije u javno dostupnim aplikacijama glavni su vektori napada
Srpska ekonomija
Iako su glavni inicijalni vektori napada u 2025. ostali slični kao u 2024. godini, njihov kombinovani udeo porastao je na preko 80%. Javno dostupne aplikacije čine 43,7%, dok su poverljivi odnosi porasli sa 12,7% na 15,5%
CrystalX RAT krade podatke i ismeva svoje žrtve
Srpska ekonomija
Novi trojanac za daljinski pristup (RAT) sposoban je ne samo da krade informacije i u potpunosti špijunira svoje žrtve, već i da im se ruga. Takođe predstavlja pretnju korisnicima kriptovaluta, jer uključuje clipper zasnovan na pregledaču koji zamenjuje adrese kripto novčanika
Mirna luka na obali Save
Srpska ekonomija
Moderna marina i jahting klub Beograda na vodi, u sklopu novog dela grada BW Marine, dodatno će obogatiti život na reci i otvoriti novo poglavlje u razvoju priobalja. Smeštena na desnoj obali Save, BW Marina predstavlja pažljivo osmišljenu celinu u kojoj se kultura, priroda i savremena infrastruktura susreću u jedinstvenom ambijentu
Ušteđevina ispod dušeka
Srpska ekonomija
Da li imate ušteđevinu koju čuvate ispod dušeka, negde u kući Ili je možda držite u banci po nekoj niskoj kamatnoj stopi ili bez nje? Osim što čuvanje novca kod kuće nije bezbedno, rizikujete i da vaš novac izgubi vrednost. Zato je dobro da znate da postoji sigurnije mesto za njeno čuvanje, a pod kontrolom je profesionalaca koji mogu uvećati njenu vrednost
Nastavljen rast tržišta nepokretnosti
Srpska ekonomija
Ukupna vrednost ostvarenog prometa na tržištu nepokretnosti u Republici Srbiji u četvrtom kvartalu 2025. godine iznosila je 2,4 milijarde evra, što predstavlja najviši kvartalni nivo od uspostavljanja Registra cena nepokretnosti. Istovremeno, broj kupoprodajnih ugovora bio je 37.386. Od 2,4 milijarde evra, 394,8 miliona evra dolazi sa delimično regulisanog tržišta
Korak napred u forenzičkom računovodstvu
Srpska ekonomija
Finansijski kriminal pokazuje tendenciju rasta u globalnim okvirima nanoseći veliku štetu pojedincima, organizacijama i nacionalnim ekonomijama. Napori na suzbijanju ove vrste kriminala zahtevaju višestruko delovanje, a pre svega podizanje kompetencija onih koji istražuju i dokazuju ovu vrstu kriminala
Olimpijsko zlato 2026. godine najskuplje u istoriji
Srpska ekonomija
Materijalna vrednost jedne zlatne medalje procenjuje se na 2.100–2.200, a srebrne približno 1.200–1.300 američkih dolara. U poređenju sa Letnjim olimpijskim igrama u Parizu 2024, materijalna vrednost zlatne medalje je više nego udvostručena. Srebrna medalja, koja takođe teži oko 500 grama, ima vrednost od približno 1.200–1.300 dolara
U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa