Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Građani bi prednost dali kvalitetu u odnosu na cenu

NALED-ovo istraživanje stavova građana, ponuđača i naručilaca
Foto: NALED
Srpska ekonomija

Zdravstvo je prioritetna oblast u koju bi građani Srbije uložili najviše novca kroz javne nabavke. Sledi obrazovanje, infrastruktura i zaštita životne sredine. Takođe, čak 69% građana smatra da bi u javnim nabavkama prednost trebalo dati kvalitetu, a ne ceni, pokazalo je ovogodišnje NALED-ovo istraživanje stavova građana, ponuđača i naručilaca.  

Međutim, zvanični podaci pokazuju da je prošle godine na javne nabavke u Srbiji potrošeno rekordnih 560 milijardi dinara, ali u čak 95% nabavki nije birano najkvalitetnije nego najjeftinije. Uz to, iako su od ponuđača mogli da zahtevaju da ponuda ispunjava i ekološke ili socijalne kriterijume, naručioci su sproveli samo 650 zelenih nabavki i još 86 socijalnih što je i dalje veoma malo spram 183.000 realizovanih tendera.

I ponuđači i naručioci saglasni su da su razlozi za manju primenu drugih kriterijuma to što su takve nabavke rizičnije, nemaju model po kojem bi kreirali kriterijume ili nisu dovoljno obučeni za njihovu primenu. Zbog toga je unapređenje znanja ponuđača i naručilaca bilo u fokusu projekta “Efektivne javne nabavke u službi ekonomskog rasta”, koji je sproveo NALED, u saradnji sa Švedskom agencijom za međunarodnu razvojnu saradnju Sida, u cilju podrške reformi sistema nabavki započetoj pre tri godine usvajanjem novog zakona.

- Novi zakon i uvođenje elektronske procedure posredstvom portala evidentno su promenili sistem javnih nabavki nabolje, što potvrđuje 64% ponuđača i čak 91% naručilaca u istraživanju NALED-a. Međutim, kao veliki izazovi i dalje stoje pitanja transparentnosti postupaka i poroznosti na korupciju, kao i niska konkurencija, sa prosečno 2,5 ponude po tenderu – izjavila je izvršna direktorka NALED-a Violeta Jovanović na završnoj konferenciji projekta.

Šef Delegacije Evropske unije u Srbiji Emanuele Žiofre istakao je da su pravni i institucionalni okviri Srbije u oblasti javnih nabavki u velikoj meri usklađeni sa pravnim tekovinama EU.

- Tako je Srbija generalno umereno pripremljena u oblasti javnih nabavki, ali bez napretka u poslednjem godišnjem izveštaju Evropske komisije i sa rizikom od nazadovanja u slučaju da se zabrinjavajući trendovi nastave. Zabrinjavajuća su izuzeća od primene zakona o javnim nabavkama i veliki broj nepravilnosti u ugovorima koje je revidirala Državna revizorska institucija. Srbija treba da ukine zakon o posebnim procedurama za linearne infrastrukturne projekte, kao i da obezbedi da međudržavni sporazumi zaključeni sa trećim zemljama ne ograničavaju konkurenciju neopravdano i da poštuju osnovne principe javnih nabavki, u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom i pravnim tekovinama EU.  U pogledu javnih nabavki Srbija treba da okrene brod u pravom smeru – rekao je Žiofre.

Tokom projekta sprovedeno je više od 70 obuka koje je pohađalo oko 1.500 predstavnika ponuđača, naručilaca, sudija i tužilaca, Kancelarije za javne nabavke i Republičke komisije za zaštitu prava, kao i organizacija civilnog društva i medija. Više od 600 ponuđača prošlo je treninge za korišćenje Portala javnih nabavki, a za naručioce je pripremljen vodič za primenu kriterijuma kvaliteta u nabavkama arhitektonskih, programerskih i konsultantskih usluga, kao i vodiči za primenu zelenih kriterijuma u nabavkama izgradnje javnih zgrada, ekoloških vozila za javni prevoz, asfaltiranja ulica i puteva, postavljanja javne rasvete i obezbeđivanja kancelarijskog materijala. Deo njih upoznao se i sa najboljim praksama u Evropskoj uniji u okviru studijskih poseta Sloveniji, Italiji, Nemačkoj, Francuskoj i Luksemburgu.

- U poslednje dve godine projekat “Efektivne javne nabavke” pomogao je razvoju transparentnijeg i odgovornijeg sistema javnih nabavki, a posebna pažnja posvećena je uvođenju ekoloških kriterijuma. Transparentan, odgovoran i efikasan sistem javnih nabavki štedi novac i pomaže u uspostavljanju uslova koji ubrzavaju rast privatnog sektora – rekla je ambasadorka Kraljevine Švedske u Srbiji Anika Ben David.

U okviru projekta razvijena je i e-learning platforma. Na adresi www.lppp.rs svi zainteresovani moći će da se potpuno besplatno informišu, obnove ili steknu nova znanja o svim aspektima javnih nabavki, od regulative do pripreme postupka ili ponude. Projekat je podržao i unapređenje Registra ponuđača u APR-u. Od sledeće godine, procedura upisa u registar biće potpuno elektronska i ponuđači više neće morati da pribavljaju i dostavljaju podatke koje organi već poseduju te će im učešće u nabavkama biti olakšano.

Direktorka Kancelarije za javne nabavke Sandra Damčević istakla je da je zadatak te institucije da kontinuirano nastavi da radi na unapređenju sistema javnih nabavki.

„Fokus u narednom periodu biće na podsticanju konkurencije, jačanju kapaciteta ponuđača, sa posebnim akcentom na mala i srednja preduzeća i osnaživanje naručilaca za primenu zelenih i socijalnih kriterijuma“, rekla je Damčević. 

Ostali naslovi

Zašto svetski stručnjaci za vodosnabdevanje proučavaju Zrenjanin
Srpska ekonomija
Grad koji je više od dve decenije nije imao bezbednu vodu za piće danas se proučava kao globalni model. Projekat, koji kao međunarodni partner predvodi Metito Utilities, ušao je u uži izbor za „Projekat godine“. Evo kako se to dogodilo i zašto ova priča daleko prevazilazi granice Srbije
Od zelenih projekata do boljih usluga
Srpska ekonomija
Od ulaganja u zelenu tranziciju do unapređenja usluga koje ljudi svakodnevno koriste, 2025. godina donela je vidljive pomake širom Srbije, dok su Ujedinjene nacije i partneri fokus sa politika prebacivali na konkretne rezultate na terenu. Ovaj pregled rezultata donosi Izveštaj o radu UN u Srbiji za 2025. godinu
Poverljivi odnosi i eksploatacije u javno dostupnim aplikacijama glavni su vektori napada
Srpska ekonomija
Iako su glavni inicijalni vektori napada u 2025. ostali slični kao u 2024. godini, njihov kombinovani udeo porastao je na preko 80%. Javno dostupne aplikacije čine 43,7%, dok su poverljivi odnosi porasli sa 12,7% na 15,5%
CrystalX RAT krade podatke i ismeva svoje žrtve
Srpska ekonomija
Novi trojanac za daljinski pristup (RAT) sposoban je ne samo da krade informacije i u potpunosti špijunira svoje žrtve, već i da im se ruga. Takođe predstavlja pretnju korisnicima kriptovaluta, jer uključuje clipper zasnovan na pregledaču koji zamenjuje adrese kripto novčanika
Mirna luka na obali Save
Srpska ekonomija
Moderna marina i jahting klub Beograda na vodi, u sklopu novog dela grada BW Marine, dodatno će obogatiti život na reci i otvoriti novo poglavlje u razvoju priobalja. Smeštena na desnoj obali Save, BW Marina predstavlja pažljivo osmišljenu celinu u kojoj se kultura, priroda i savremena infrastruktura susreću u jedinstvenom ambijentu
Ušteđevina ispod dušeka
Srpska ekonomija
Da li imate ušteđevinu koju čuvate ispod dušeka, negde u kući Ili je možda držite u banci po nekoj niskoj kamatnoj stopi ili bez nje? Osim što čuvanje novca kod kuće nije bezbedno, rizikujete i da vaš novac izgubi vrednost. Zato je dobro da znate da postoji sigurnije mesto za njeno čuvanje, a pod kontrolom je profesionalaca koji mogu uvećati njenu vrednost
Nastavljen rast tržišta nepokretnosti
Srpska ekonomija
Ukupna vrednost ostvarenog prometa na tržištu nepokretnosti u Republici Srbiji u četvrtom kvartalu 2025. godine iznosila je 2,4 milijarde evra, što predstavlja najviši kvartalni nivo od uspostavljanja Registra cena nepokretnosti. Istovremeno, broj kupoprodajnih ugovora bio je 37.386. Od 2,4 milijarde evra, 394,8 miliona evra dolazi sa delimično regulisanog tržišta
Korak napred u forenzičkom računovodstvu
Srpska ekonomija
Finansijski kriminal pokazuje tendenciju rasta u globalnim okvirima nanoseći veliku štetu pojedincima, organizacijama i nacionalnim ekonomijama. Napori na suzbijanju ove vrste kriminala zahtevaju višestruko delovanje, a pre svega podizanje kompetencija onih koji istražuju i dokazuju ovu vrstu kriminala
Olimpijsko zlato 2026. godine najskuplje u istoriji
Srpska ekonomija
Materijalna vrednost jedne zlatne medalje procenjuje se na 2.100–2.200, a srebrne približno 1.200–1.300 američkih dolara. U poređenju sa Letnjim olimpijskim igrama u Parizu 2024, materijalna vrednost zlatne medalje je više nego udvostručena. Srebrna medalja, koja takođe teži oko 500 grama, ima vrednost od približno 1.200–1.300 dolara
U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa