Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Kako zaraditi desetku iz finansijske pismenosti

Upravljanje finansijama
Srpska ekonomija

U svetu je 17. novembra obeležen Međunarodni dan studenata. Nakon dve i po godine promenljivog režima nastave akademci su ponovo redovni na fakultetima. Iako se pandemiji nazire kraj, bezbrižne studentske dane sada remeti kriza, koja je dodatno istanjila budžete roditelja. Za jedan broj akademaca ovo će svakako biti podsticaj da, ako do sada nisu, nađu honorarni posao i sa više pažnje se posvete upravljanju finansijama.

Hrana, udžbenici, račun za telefon, izlasci, treninzi – novca retko kad ima dovoljno za sve što im treba i što žele. Upravo zato je važno da usavrše veštinu finansijske pismenosti i zarade desetku koja se ne upisuje u indeks ali će im koristiti tokom čitavog života – pomoći da novac koji imaju na raspolaganju iskoriste što efikasnije.

Upravljanje novcem je važan deo odrastanja i obrazovanja, a mladi koji imaju lični tekući račun u prilici su da se upoznaju sa funkcionisanjem bankarskog sistema, platnim karticama i onlajn plaćanjem, za razliku od njihovih vršnjaka koji prvi račun otvore tek kad završe fakultet i dobiju stalan posao. U bankama postoji mogućnost otvaranja omladinskog računa bez ikakve naknade i bez kasnijih troškova mesečnog održavanja. Pravo na to imaju svi od 16 do 27 godina, uključujući studente i srednjoškolce. Na ovaj račun može leći i novac koji država uplaćuje kao pomoć mladima.

Za mladu osobu koja tek započinje svoj finansijski život, tekući račun je veliki i važan korak u procesu finansijske edukacije. Uz njega se dobija sve što je potrebno za jednostavno raspolaganje novcem u digitanoj eri – kartice i bankarstvo na klik. Studentima je posebno značajan s obzirom na to da priličan broj njih radi sezonski ili honorarno, a jedna od prvih stvari koje poslodavac traži jeste upravo račun u banci.

Akademcima je važno da svojim novcem raspolažu na jednostavan i siguran način, što im omladinski tekući račun omogućava. Debitnom karticom mogu bez naknade podizati novac na bankomatima u zemlji i inostranstvu. Ona im omogućava i da putem mBanking i NetBanking aplikacije onlajn plate dom, ishranu u studentskoj menzi i račune za komunalije ako stanuju privatno, tako da ne moraju da gube vreme na šalterima. Karticom isto tako mogu da obavljaju kupovinu na internetu, da plate dostavu hrane, ulaznice za bioskop i pozorište. Mnogi trgovci danas daju posebne popuste za onlajn plaćanja, pa će na ovaj način dodatno uštedeti.

Redovno praćenje stanja je dobar način da mlada osoba stekne sliku o sopstvenim prihodima i troškovima i da nauči da se proteže „prema guberu“, jer sa omladinskim računom nema mogućnosti dozvoljenog prekoračenja, podizanja čekova ili apliciranja za kredit, već se isključivo raspolaže sredstvima na računu. Tako će studenti morati da odgovorno raspoređuju novac kojim raspolažu u određenom vremenskom periodu, bilo da su ga sami zaradili ili su im roditelji priskočili u pomoć džeparcem.

Ostali naslovi

Korak napred u forenzičkom računovodstvu
Srpska ekonomija
Finansijski kriminal pokazuje tendenciju rasta u globalnim okvirima nanoseći veliku štetu pojedincima, organizacijama i nacionalnim ekonomijama. Napori na suzbijanju ove vrste kriminala zahtevaju višestruko delovanje, a pre svega podizanje kompetencija onih koji istražuju i dokazuju ovu vrstu kriminala
Olimpijsko zlato 2026. godine najskuplje u istoriji
Srpska ekonomija
Materijalna vrednost jedne zlatne medalje procenjuje se na 2.100–2.200, a srebrne približno 1.200–1.300 američkih dolara. U poređenju sa Letnjim olimpijskim igrama u Parizu 2024, materijalna vrednost zlatne medalje je više nego udvostručena. Srebrna medalja, koja takođe teži oko 500 grama, ima vrednost od približno 1.200–1.300 dolara
U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato