Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Srbija lider u regionu po inovacijama

Globalni indeks inovativnosti
Srpska ekonomija

Srbija i njen inovacioni ekosistem zauzeli su 55. mesto na Globalnom indeksu inovativnosti (GII) za 2022, što je za jedno mesto niže u odnosu na prethodnu godinu. Po svojim inovacionim performansama, Srbija je lider u regionu, i među top 10 država višeg srednjeg nivoa dohotka među kojima su i Kina, Brazil, Rusija, Turska, Rumunija...

GII prati globalne trendove u inovacijama u 132 države i rangira ih prema inovacionim performansama. Ukupno se ocenjuje 81 indikator grupisanih u dve kategorije - podrška i ulaganja u inovacije (kvalitet propisa, obrazovnog sistema, ulaganja u istraživanje i razvoj, razvijenost IT i opšte infrastrukture, ulaganja u inovatore i dr.), kao i rezultati inovacija (broj kreiranih aplikacija, patenata, vrednost izvoza IT usluga i dr.), objavio je Naled.

- Globalni indeks inovativnosti i pored nekih nedostataka daje vrlo konkretne uvide u to šta bi trebalo da budu dalji prioriteti. Bolje stojimo među kriterijumima koji ocenjuju podršku inovacijama i ulaganje u inovacije nego u delu koji meri rezultate inoviranja. Zato je važno je da i dalje jačamo saradnju nauke i privrede i lakši pristup inovatora finansiranju jer će to doneti rezultat i na strani novih i brojnijih inovativnih proizvoda. Te prioritete smo prepoznali i na njima radimo u saradnji sa predstavnicima Vlade Republike Srbije kroz naš StarTech program koji finansira kompanija Filip Moris u Srbiji, a podržava razvoj inovacija i digitalnu transformaciju privrede Srbije – kaže Dušan Vasiljević, direktor za konkurentnosti i investicije u NALED-u.

Prema njegovim rečima, najviše prostora za unapređenje ima u domenu saradnje nauke i privrede, ulaganja privatnog sektora u istraživanje i razvoj, pristupa alternativnim izvorima finansiranja, kao i na polju razvoja klastera. NALED je već predložio i konkretne mere poput uspostavljanja online platforme koja bi povezivala nauku i privredu, izrade vodiča za primenu stipendiranih doktorata i modela akata kojim bi se regulisala zaštita intelektualne svojine u naučno istraživačkim organizacijama.

Na listi evropskih zemalja Srbija je preskočila dva stepenika i sada zauzima 32. mesto od ukupno 39 zemalja, ali je i dalje ispod evropskog proseka. Među zemljama Zapadnog Balkana Srbija je lider. Iza Srbije su Crna Gora koja zauzima 60. poziciju, sledi Severna Makedonija na 66. mestu, dok BiH (70) i Albanija (84) zaostaju. U odnosu na 2021. preskočili smo Crnu Goru, Ukrajinu i Filipine, dok su sada ispred nas Saudijska Arabija, Katar, Iran i Brazil.

- Kao ključne snage Srbije, GII izdvaja ulaganja države po učeniku, broj ISO 14001 sertifikata, neto priliv stranih direktnih investicija, broj objavljenih naučnih članaka, kao i izvoz IKT i kreativnih usluga. S druge strane, Srbija još treba da radi na ulaganju u obrazovanje, softvere, privlačenju investicija globalnih korporacija i cele privrede u R&D i performansama univerziteta na globalnim listama – dodaje Vasiljević

U Srbiji, devet od 10 inovativnih firmi se finansira iz sopstvenih sredstava, što u slučaju malih biznisa podrazumeva pozajmljivanje početnog kapitala od rodbine i prijatelja. Alternativni izvori finansiranja mogu biti rešenje, pa je zato važno regulisati grupno finansiranje, omogućiti direktno finansiranje od strane nebankarskih mikrofinansijskih institucija, kao i propisati pravo na poreski kredit poslovnim anđelima po osnovu investicionih ulaganja u inovativne subjekte.

- Brojna rešenja za razvoj inovacionog ekosistema dali smo kroz NALED-ovu Sivu knjigu inovacija, a smatramo i da je vladin Savet za podsticanje razvoja digitalne ekonomije i inovacija dobar mehanizam kroz koji bi se dodatno mogle fokusirati mere države – zaključuje Vasiljević.

Šampion inovacija i ove godine je Švajcarska, dok su SAD (2) i Švedska (3) zamenile mesta. Među top inovatorima su još i Britanija, Holandija, Južna Koreja, Singapur, Nemačka, Finska i Danska.

Ostali naslovi

RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena