Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Na tržištu nepokretnosti obavljeno 35.939 kupoprodaja

Kretanje tržišta nepokretnosti u Srbiji u II kvartalu 2022. godine
Srpska ekonomija

Ukupan obim novčanih sredstava na tržištu nepokretnosti u Republici Srbiji u drugom kvartalu 2022. godine iznosio je 2 milijarde evra, što predstavlja povećanje od 27,5% u odnosu na isti kvartal 2021. godine.

Ukupan broj kupoprodaja na tržištu nepokretnosti u drugom kvartalu 2022. godine u Republici Srbiji bio je 35.939, što je za 1%  više nego u drugom kvartalu 2021. godine. U drugom kvartalu 2022. godine u odnosu na drugi kvartal 2021. godine zabeležen je rast broja kupoprodaja u Novom Sadu za 83 ugovora (2,7%), Gradu Beogradu za 398 ugovora (4,4%), i  Kragujevcu za 51 ugovora (7,4%), dok je u  Gradu Nišu zabeleženo smanjenje za 7 ugovora (0,7%), objavio je Republički geodetski zavod.

Gde se najviše trgovalo?

Najveći broj sklopljenih kupoprodajnih ugovora u drugom kvartalu 2022. godine dostavljenih od strane javnih beležnika je na području Osnovnog suda u Novom Sadu – 3817 sa obimom novčanih sredstava od oko 265 miliona evra.

Najveći obim novčanih sredstava uloženih u nepokretnosti je na teritoriji Prvog osnovnog suda u Beogradu od blizu 577 miliona evra sa oko 3.686 kupoprodajnih ugovora dostavljenih od strane javnih beležnika. 

Na području ostalih sudova u Republici Srbiji sklopljeno je ukupno oko 32.100 kupoprodajnih ugovora, a ukupan obim novčanih sredstava iznosio je blizu 1.4 milijarde evra.

Učinak najuspešnijeg javnog beležnika

Javni beležnik sa najvećim brojem dostavljenih kupoprodajnih ugovora sklopljenih u drugom kvartalu 2022. godine je sa teritorije Prvog osnovnog suda u Beogradu i dostavio je 670 kupoprodajnih ugovora u ukupanom obimu novčanih sredstava od 109.6 miliona evra.

U drugom kvartalu 2022. najveći udeo u ukupnim novčanim sredstvima u prometu nepokretnosti u Republici Srbiji imao je promet stanova u iznosu od 1.09  milijardi evra, od čega je u Gradu Beogradu za stanove je izdvojeno 712 miliona evra. Učešće stanova u ukupnoj količini novca na tržištu u drugom kvartalu 2022. godine bilo je 55,5%, što je na približno istom nivou kao u drugom kvartalu 2021. godine.

Za stambene objekte (kuće, vikendice i stambene zgrade) izdvojeno je 183,9 miliona evra (9%), za građevinsko zemljište 172,5 miliona evra (9%), za poslovne prostore 105,8 miliona evra (5%), za poljoprivredno zemljište 53,2 miliona evra (3%) i dr. 

Kako se plaćalo?

Na osnovu prikupljenih podataka iz kupoprodajnih ugovora, u drugom kvartalu 2022. godine 12% nepokretnosti je plaćeno iz kreditnih sredstava, što je za 3% manje u poređenju sa drugim kvartalom 2021. godine. 

Iz kredita se najčešće plaćaju stanovi. U drugom kvartalu 2022. godine 27% stanova u Republici Srbiji je plaćeno kreditnim sredstvima, što je za 8% manje u poređenju sa drugim kvartalom 2021. godine.

Stan za koji je izdvojeno najviše novca u drugom kvartalu 2022. godine je stan u novogradnji u iznosu od 1.387.888 evra, površine je 163 m2 i nalazi se na lokaciji Beograd na vodi. 
Najskuplji kvadrat stana u Srbiji u drugom kvartalu 2022. godine prometovan je na lokaciji Beograd na vodi, na opštini Savski venac, i koštao je 9.545 evra po metru kvadratnom, površine je 97 m2 i to je stan u novogradnji.

Najskuplja kuća prodata je na Savskom vencu za 2.900.000 evra. 

Najskuplji kvadrat poslovnog prostora prometovan je na beogradskoj opštini Stari grad za 12.240 evra, površine 29 m2, a najviša ugovorna cena poslovnog prostora od 10.200.000 evra ostvarena je na Paliluli, površine 3.183 m2. 

Najskuplje garažno mesto po ceni od 42.000 evra prometovano je na Kopaoniku.  

Najskuplji kvadrat poljoprivrednog zemljišta prometovan je u Kaću (Južnobački okrug) u po ceni od 40 evra/m2 za parcelu površine 52 ara. 

Najskuplje poljoprivredno zemljište u Srbiji u drugom kvartalu 2022. godine prometovano je u opštini Ruma (Pavlovci) po ceni od 1.000.000 evra za 5.66 hektara.

Ostali naslovi

RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena