Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Dinarska štednja i dalje isplativija od devizne

Ukupna štednja nastavlja da raste
Srpska ekonomija

U prvoj polovini godine ukupna štednja stanovništva je rasla, što je pokazatelj očuvanog poverenja građana u domaći finansijski sistem. Pojačavanje globalne neizvesnosti usled izbijanja krize u Ukrajini, koja se krajem februara nadovezala na dvogodišnju pandemiju, imalo je za posledicu rekordnu tražnju građana za stranom gotovinom, što je promenilo valutnu strukturu štednje u korist devizne. Zahvaljujući aktivnostima Narodne banke Srbije kojima je očuvana stabilnost kursa dinara prema evru i omogućeno nesmetano snabdevanje domaćeg finansijskog sektora stranom gotovinom, ova kretanja su već tokom aprila zaustavljena, od maja su ponovo prisutni aprecijacijski pritisci, a od juna dinarska štednja nastavlja da raste.

Najnovija polugodišnja analiza isplativosti štednje, urađena za period od juna 2012. do juna 2022. godine, potvrdila je veću isplativost štednje u domaćoj valuti. Presudni faktori koji su doprineli takvom rezultatu su, pre svega, postignuta i očuvana makroekonomska stabilnost duži niz godina, više kamatne stope na dinarsku štednju nego na štednju u evrima i neoporezivanje dinarske štednje, saopšteno je iz Kabineta guvernera. Uz to, na njenu veću isplativost uticale su blagovremeno donete mere monetarne i fiskalne politike za ublažavanje negativnih efekata krize izazvane pandemijom i eskalacijom sukoba u Ukrajini.

Kada se posmatra kretanje štednje u poslednjih deset godina, dinarska štednja je povećana gotovo pet puta i krajem juna 2022. godine dostigla je 85,9 milijardi dinara. Pri tome, polovina ovog rasta ostvarena je u poslednje tri godine, do izbijanja krize u Ukrajini, i pored smanjenja kamatnih stopa i negativnih uticaja pandemije. Istovremeno, ročna struktura se pozitivno promenila – raste učešće dugoročnih depozita. I devizna štednja raste u poslednjih deset godina, sa 7,9 milijardi evra polovinom 2012. godine na 13,2 milijarde evra polovinom 2022. godine.

Troškovni pritisci po osnovu svetskih cena energenata, primarnih poljoprivrednih proizvoda i industrijskih sirovina, kao i otežano funkcionisanje međunarodnih lanaca snabdevanja, uticali su na ubrzanje inflacije na globalnom nivou. Inflacija u Srbiji u junu je iznosila 11,9% međugodišnje. Na pojačane inflatorne pritiske Vlada Srbije je odgovorila privremenim ograničavanjem cena osnovnih životnih namirnica, gasa, naftnih derivata i električne energije za privredu, a Narodna banka Srbije najpre kontinuiranim povećanjem prosečne ponderisane kamatne stope na aukcijama repo prodaje hartija od vrednosti (od oktobra 2021. godine), a od aprila ove godine i povećanjem referentne kamatne stope. Očuvana relativna stabilnost kursa dinara prema evru znatno doprinosi ublažavanju inflatornih pritisaka po osnovu rasta uvoznih cena.

Održavanje stabilnosti na deviznom tržištu tokom prva četiri meseca 2022. godine još jednom se pokazalo ključnim za smirivanje tenzija, tako da su se od sredine aprila deprecijacijski pritisci znatno smanjili. Od maja do danas, usled obnovljenih aprecijacijskih pritisaka, Narodna banka Srbije je intervenisala kupovinom preko milijardu evra. I pored znatne neto prodaje deviza u ovoj godini (u prva četiri meseca), devizne rezerve su ostale na visokom nivou i na kraju jula su iznosile 15,0 milijardi evra, što osigurava pokrivenost od oko pet meseci uvoza robe i usluga (znatno više od standarda). Uprkos geopolitičkim tenzijama, učešće javnog duga u projektovanom bruto domaćem proizvodu za 2022. godinu u junu je smanjeno na nivo od 53,2% (56,5% na kraju 2021), a učešće problematičnih kredita u ukupnim kreditima spušteno je na najniži nivo od početka primene Strategije za rešavanje pitanja problematičnih kredita (od 2015. godine) i u junu je iznosilo 3,3%.

Potvrda dobro vođene ekonomske politike u periodu najnovije krize ogleda se u zadržavanju kreditnog rejtinga Srbije na nivou BB+, sa stabilnim izgledima od strane rejting agencija Fitch Ratings i Standard and Poor’s, koje su navele slične argumente za svoje odluke: kredibilitet i kontinuitet monetarne politike Srbije, odgovorna fiskalna politika, otpornost ekonomije, očuvana stabilnost bankarskog sektora, kvalitetnije upravljanje i viši nivo ekonomskog razvoja od zemalja sa sličnim kreditnim rejtingom i povoljni izgledi za privredni rast Srbije iniciran znatnim prilivom investicija u izvozno orijentisane sektore.

Štednja u domaćoj valuti oročena na godinu dana i zanavljana u periodu od deset godina bila je isplativija od depozita položenog na isti rok u evrima. Tako bi štediša koji je štedeo u dinarima na ulog od 100.000 dinara na kraju perioda oročenja, u junu 2022. godine, dobio preko 44.000 dinara (gotovo 380 evra) više od štediše koji bi u istom periodu na deviznu štednju u evrima položio isti iznos.

I nezanavljana štednja u domaćoj valuti oročena na godinu dana u prethodnih deset godina bila je isplativija, i to u čak 98 odsto posmatranih godišnjih potperioda.

Dinarski štediša koji je od juna 2021. godine štedeo u dinarima na ulog od 100.000 dinara dobio bi u junu 2022. godine preko 1.300 dinara (11 evra) više od štediše koji bi u istom periodu oročio identičan iznos u evrima.

Što se tiče depozita oročenih na tri meseca, štednja u dinarima bila je isplativija od štednje u evrima u 89 odsto tromesečnih potperioda, a kod štednje oročene na dve godine dinarska štednja je bila atraktivnija u svim dvogodišnjim potperiodima. Dakle, bez obzira na to da li je štednja oročena na kratak ili dug rok – u prethodnih deset godina bilo je isplativije štedeti u domaćoj valuti.

I u narednom periodu Narodna banka Srbije kontinuirano će pratiti i analizirati isplativost dinarske štednje, čime doprinosi daljem razvoju procesa dinarizacije.

 

Ostali naslovi

RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena