Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Budućnost zelenih poslova

Upravljanje otpadom
Foto: Kristina Todorović
Srpska ekonomija

Osam modula obuke za zaposlene na poslovima upravljanja otpadom predato je na akreditaciju Agenciji za kvalifikacije. Stručnjaci predviđaju da će do kraja 2030. godine u Srbiji biti otvoreno novih 20.000 radnih mesta u oblasti zelenih poslova, te je neophodno pratiti trendove i usaglasiti obrazovni sistem sa njima.

Siniša Mitrović, rukovodilac Centra za cirkularnu ekonomiju, Privredne komore Srbije istakao je da je važno da se rezultati ove aktivnosti pretoče u dokumentaciju za izradu modula u dualnom obrazovanju – tehničar za upravljanje otpadom, pre svega imajući u vidu značajan broj zaposlenih u javno komunalnom sektoru u Srbiji - preko 50.000, objavila je PKS.

„Zeleni poslovi, posebno na lokalu mogu značajno uticati na jačanje otpornosti lokalne zajednice, inkluziju ranjivih grupa i borbu protiv siromaštva. U kontekstu štednje prirodnih resursa i cirkularnosti proizvoda, rastu potrebe za novim  znanjima i veštinama u upravljanju otpadom, a sve zbog povećanog generisanja komunalnog otpada i njegove ponovne upotrebe.
Znanja i veštine u tehničkom upravljanju opremom, digitalizacija procesa i bezbednost  i zdravlje na radu, moraju postati deo korporativne kulture javno – komunalnih preduzeća u Srbiji. Kada govorimo o potencijalu za nova zelena radna mesta u Srbiji, procena je da bi do 2030. godine moglo da se otvori novih 20.000 radnih mesta u kontekstu zelenih poslova“, zaključio je Mitrović.

U Srbiji ne postoje (visoko)školske ustanove koje su specijalizovane za ovu vrstu edukacije, te je od velikog značaja što je svih osam modula predato na akreditaciju kako bi u budućnosti bili dostupni radnicima angažovanim na ovim poslovima.

 Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH u saradnji sa JKP „Čistoća“ iz Novog Sada, organizovao je obuku za 60 ljudi angažovanih u sektoru upravljanja otpadom. 

“Kako su uslovi rada u komunalnoj delatnosti teški i često uključuju specifične opasnosti povezane sa operativnim postupcima na deponiji, svrha programa je bila da se unapredi znanje, veštine i sposobnosti radnika, odnosno za povećanje bezbednosti i zdravlja na radu”, navela je Marija Bogdanović, vođa globalnih programa „Migracije za razvoj (PME)“ i „Migracije i dijaspora (PMD)“ u Srbiji u okviru GIZ.

Naslanjajući se na prethodna iskustva GIZ aktivnosti u Srbiji, u saradnji sa Centrom za cirkularnu ekonomiju i klimatske promene (CECC) iz Novog Sada razvijeni su kurikulumi za osam posebnih modula za radnike angažovane na poslovima upravljanja otpadom koji uključuju rad na separaciji otpada, rukovanje posebnom mehanizacijom koja se u koristi na poslovima upravljanja otpadom, ali i posebnim tokom otpada tj. građevinskim otpadom.

 “U sektoru upravljanja otpadom najveći broj angažovanih su sa niskim kvalifikacijama. Ova specifična vrsta profesije koja se bavi visoko-rizičnim poslovima, može se smatrati kao podložna opasnostima na radu, zdravstvenim problemima i povredama povezanim sa radnim mestom te stoga zahteva adekvatno obrazovanje i obuku, kao što je to definisano za mnogobrojne druge profesije u javnom sektoru”, navela je Valentina Đureta, projektna menadžerka PME.

Ona dodaje da tipičan dan radnika na poslovima upravljanja otpadom obuhvata rukovanje opremom i mašinama, boravak u sredini koja često uključuje štetne emisije, prašinu, dim,  neprijatne mirise, toplotu, hladnoću.

“Istovremeno, neophodan je stalna svest o poštovanju mera bezbednosti, ali i brze reakcije u vanrednim situacijama”.

PME program je deo šire inicijative „Povratak u nove šanse“, nemačkog Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ) i pruža podršku u socijalnoj i ekonomskoj (re)integraciji povratnicima iz inostranstva i lokalnom stanovništvu, posebno onima iz osetljivih grupa.

 

Ostali naslovi

Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije
Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane