Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Podrška porodici je podrška deci

Briga o najmlađima
Foto: SOS Dečija sela
Srpska ekonomija

Od ukupnog broja dece u Srbiji, koje je prema podacima iz 2020. godine bio skoro 1.2 miliona, čak 25,8% se nalazi na evidenciji Centara za socijalni rad. Ovako visok procenat zastupljenosti dece u sistemu socijalne zaštite ukazuje da su deca najranjivija kategorija stanovnika u Srbiji. Broj dece koja su izmeštena iz svojih porodica u 2020. godini, na teritoriji Srbije, bio je 814, a glavni razlozi su neadekvatno roditeljsko staranje i nasilje nad decom, zbog čega je izmešteno čak 67% od ukupnog broja dece. Navedeni podaci upozoravaju, ali i pozivaju na neophodnost preventivnih usluga u radu sa porodicom.

Međunarodna organizacija SOS Dečija sela, koja je osnovana 23. juna pre 73 godine, i okuplja nacionalne organizacije u više od 130 zemalja i teritorija sveta, među kojma je i Srbija, u centar svih svojih aktivnosti stavlja dete, a sve sa željom da se ono osnaži, izađe iz „začaranog kruga“ i napreduje u budućnosti. Na tom putu od presudne važnosti je porodica. Samo uz adekvatnu podršku svim članovima porodice može se očekivati napredak. Zato je jedan od našin ključnih programa „Program jačanja porodica“ kroz koji se pruža podrška porodici koja prolazi kroz teškoće, kako ne bi došlo do izdvajanja dece.

U proteklih devet godina, kroz Centre za podršku porodici u Nišu, Gadžinom Hanu, Beogradu, Kraljevu, Čačku Trsteniku i Vrnjačkoj Banji, stručnu savetodavnu, psiho-socijalnu, edukativnu i materijalnu pomoć organizacije SOS Dečija sela Srbija dobilo je više od 1600 porodica, u kojima je preko 3700 dece i 2700 odraslih.

- Kroz različite programe nastojimo da stignemo do onih kojima je podrška neophodna, a sve aktivnosti usmerene su na decu i mlade u riziku i socijalno-ugrožene porodice. Svakodnevno se trudimo da im pružimo pomoć prilagođenu njihovim individualnim potrebama. Krajnji cilj našeg rada jeste da deca dobiju bezbedne uslove za odrastanje i razvoj, i da porodice ostanu na okupu, kada god je to moguće. Naročito smo ponosni jer gotovo da nema izdvajanja dece iz porodica koje pomažemo, a imali smo i povratak dece sa alternativne brige u svoje biološke porodice, koje su obezbedile bolje uslove i roditeljske kompetencije. Takođe, jer smo uspeli da gotovo udvostručimo broj porodica i dece koje pomažemo u odnosu na prošlu godinu - kaže Vesna Mraković, nacionalna direktorka organizacije SOS Dečija sela Srbija.

Značajan doprinos osnaživanju dece, mladih i porodica može dati i lokalna zajednica. Na ovaj način osigurava se izlazak iz tzv. „generacijskog začaranog kruga“ disfunkcionalnih pojedinaca i porodica. Bez podrške prijatelja, komšija i institucija uključenih u brigu i rad sa decom i porodicom, napredak i samostalnost porodica ide daleko teže i zahteva duži vremenski period.

- Za kontinuitet naših programa u značajnoj meri zaslužni su građani i kompanije iz cele zemlje koji su prepoznali važnost ovog vida podrške. Pored finansijske podrške, lokalna zajednica je pokazala želju i za drugim vidom pomoći kroz mentorstva, radne prakse, volonterski rad ili realizaciju zajedničkih projekata. Na ovaj način, ne samo da se menjaju životi dece, mladih i porodica sa kojima danas radimo, nego se obezbeđuje i bolja budućnost za generacije koje dolaze i za zajednicu - ističe Vesna Mraković.

SOS Dečija sela Srbija započela su svoje aktivnosti još 2004. godine. Pored Centara za podršku porodici u Beogradu, Nišu i Kraljevu, podršku deci i mladima realizuju i kroz Centar „Jaki mladi“ u Beogradu.

Ostali naslovi

Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane
Kako finansije oblikuju naše zadravlje
Srpska ekonomija
Zvuči kao floskula, ali je činjenica jasna: finansijski stres vremenom utiče i na naše fizičko zdravlje. Svetska zdravstvena organizacija (WHO) i Global Financial Health Initiative ukazuju na snažnu vezu između finansijskih briga i poremećaja poput anksioznosti, depresije, nesanice, hroničnih zapaljenja i povišenog krvnog pritiska
Leto je najbolje vreme za promenu posla
Srpska ekonomija
Kada pomislimo na leto, obično su nam odmor, plaže i kupanje prva asocijacija. Jednostavno, najtoplije godišnje doba povezujemo sa opuštanjem i razbibrigom, a ne još jednom stepenicom u karijeri. Ipak, razmislite još jednom. Dok drugi planiraju godišnje odmore ili su već na odsustvu, za vas se potencijalno stvaraju brojne prilike
Ko je odgovorniji? Gen Z vs Milenials
Srpska ekonomija
Šta je za vas odgovornost? Da na poslu obavljate sve zadatke revnosno, da ne kasnite kad se nalazite s prijateljima, ili kad platite sve račune čim stignu? Sve ovo ili ništa od navedenog je podložno tumačenju, ali postoji jedna kategorija oko koje nema pregovora – odgovornost u saobraćaju, zato što je to dužnost koju imamo prema ljudskim životima
Kako mladi vide svoju budućnost?
Srpska ekonomija
Većina srednjoškolaca planira da nastavi obrazovanje i upiše željeni fakultet ili višu školu (67%), dok mali procenat razmišlja o zapošljavanju, razvoju privatnog posla ili dodatnim kursevima. Ovo ukazuje na snažnu orijentaciju ka visokom obrazovanju kao osnovi za buduću karijeru
Koliko smo (ne)zadovoljni svojim izgledom
Srpska ekonomija
Novo istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju u Srbiji, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva jasne razlike u percepciji žena i muškaraca, ali i zabrinjavajuće podatke – preko 40 odsto ispitanika smatra da ima prekomernu težinu ili da je gojazno
Globalni izazov za studente
Srpska ekonomija
Posle više od dve decenije, jedno od najvažnijih međunarodnih studentskih takmičenja iz oblasti arhitekture, Saint-Gobain Architecture Student Contest, po projektnom zadatku vraća se tamo gde je i prvi put održano – u srpsku prestonicu. Ovo danas prestižno takmičenje okuplja više od 1.300 studenata iz oko 30 zemalja širom sveta