Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Sajber sukobi obeležili su 2022. godinu

Rat u Ukrajini i sajber događaji
Srpska ekonomija

Stručnjaci kompanije Kaspersky analizirali su u svom najnovijem izveštaju aktivnosti u sajber prostoru povezane sa ukrajinskom krizom, posmatrajući njihovo značenje u odnosu na trenutni sukob i njihov uticaj na oblast sajber bezbednosti. Izveštaj je deo Kaspersky Security Bulletin-a (KSB), koji svake godine donosi predviđanja i analize ključnih promena u svetu sajber bezbednosti.

Godinu 2022. je obeležio vojni sukob u stilu 20. veka, koji je definitivno doneo neizvesnost i ozbiljan rizik od širenja. Dok je širu geopolitičku analizu sukoba u Ukrajini i njegovih posledica najbolje prepustiti stručnjacima, tokom ovog konflikta se desio niz sajber događaja koji su se pokazali kao veoma značajni.

Priča godine, koju su pripremili istraživači kompanije Kaspersky u okviru Izveštaja Kaspersky Security Bulletin-a (KSB), koji svake godine donosi predviđanja i analize ključnih promena u svetu sajber bezbednosti. prati svaku fazu oružanog sukoba u Ukrajini, događaje koji su se odigrali u sajber prostoru i njihovu korelaciju sa operacijama na terenu.

U danima i nedeljama koji su prethodili vojnom sukobu primećene su pojačane aktivnosti na sajber frontovima i neki znaci vredni pažnje. Onda je 24. februara usledio snažan talas pseudo-ransomware napada i wiper napada (malverom za brisanje podataka), koji su neselektivno ciljali ukrajinske entitete. Neki su bili veoma sofisticirani, ali obim wiper i ransomvare napada brzo se smanjio nakon početnog talasa, sa ograničenim brojem značajnih incidenata koji su naknadno prijavljeni. Ideološki motivisane grupe koje su se predstavile u prvobitnom talasu napada izgleda da su sada neaktivne.

Evropljani koji se oslanjaju na ViaSat satelit suočili su se 24. februara sa velikim prekidima u pristupu internetu. Ovaj „sajber događaj“ počeo je rano ujutru, manje od dva sata nakon što je Ruska Federacija javno objavila početak „specijalne vojne operacije“ u Ukrajini. Sabotaža ViaSat-a još jednom pokazuje da su sajber napadi osnovne cigle u bedemima modernih oružanih sukoba i da mogu direktno podržati ključne prekretnice u vojnim operacijama.

Kako se sukob dalje razvija, nema dokaza da su sajber napadi bili deo koordiniranih vojnih akcija na bilo kojoj strani. Međutim, postoje neke glavne karakteristike koje su definisale sajber sukobe u 2022. godini:

Haktivisti i DDoS napadi: Sukob u Ukrajini stvorio je plodno tlo za nove aktivnosti različitih grupa, uključujući sajber kriminalce i haktiviste, koji su požurili da podrže svako svoju stranu. Neke grupe kao što su IT vojska Ukrajine ili Killnet zvanično su dobile podršku vlada i njihovi Telegram kanali imaju na stotine hiljada pratilaca. Dok napadi haktivista nisu bili mnogo složeni, stručnjaci su uočili porast DDoS aktivnosti tokom letnjeg perioda – i po broju napada i po njihovom trajanju: tokom 2022. prosečan DDoS napad je trajao 18,5 sati – skoro 40 puta duže u poređenju sa 2021. (oko 28 minuta).

Hakiranje i “curenje”

Akteri sofisticiranijih napada pokušali su da privuku pažnju medija operacijama hakovanja i „curenja“ podataka, koje su bile u porastu od početka sukoba. Takvi napadi uključuju upad u organizacije i objavljivanje njenih internih podataka na internetu, često preko namenske veb-stranice. Ovo je znatno teže od jednostavne operacije brisanja, jer ne sadrže sve mašine interne podatke vredne objavljivanja.

Inficiranje repozitorijuma otvorenog koda

Kako se sukob odužio, programeri ili hakeri počeli su da koriste popularne pakete otvorenog koda kao platformu za protest ili napad. Efekti ovakvih napada mogu se proširiti dalje od samog softvera otvorenog koda, šireći se na druge pakete koji se automatski oslanjaju na kod zaražen trojancem.

Korisnici bez podrške

Nakon početka sukoba u Ukrajini u februaru 2022. godine, mnoge zapadne kompanije napustile su rusko tržište i ostavile svoje korisnike u delikatnoj poziciji kada su u pitanju bezbednosna ažuriranja i podrška – a bezbednosna ažuriranja su verovatno najveći problem kada dobavljači prestanu sa podrškom za proizvode ili napuste tržište.

“Analizirajući sve događaje u sajber prostoru koji su pratili vojne operacije uočili smo odsustvo koordinacije između sajber i kinetičkih sredstava i podređenu ulogu sajber ofanzive na mnogo načina. Ransomware napadi u prvim nedeljama sukoba se u najboljem slučaju mogu kvalifikovati kao ometanje. Kinetički napadi projektilima i bespilotnim letelicama još jednom su se pokazali kao efikasniji metod ciljanja infrastrukture od sajber napada. Ipak, kolateralna šteta i sajber rizici su porasli za organizacije u obližnjim zemljama usled sukoba, zahtevajući napredne mere zaštite više nego ikada“, komentariše Kostin Raiu, direktor Globalnog tima za istraživanje i analizu u kompaniji Kaspersky.

Ostali naslovi

Zašto svetski stručnjaci za vodosnabdevanje proučavaju Zrenjanin
Srpska ekonomija
Grad koji je više od dve decenije nije imao bezbednu vodu za piće danas se proučava kao globalni model. Projekat, koji kao međunarodni partner predvodi Metito Utilities, ušao je u uži izbor za „Projekat godine“. Evo kako se to dogodilo i zašto ova priča daleko prevazilazi granice Srbije
Od zelenih projekata do boljih usluga
Srpska ekonomija
Od ulaganja u zelenu tranziciju do unapređenja usluga koje ljudi svakodnevno koriste, 2025. godina donela je vidljive pomake širom Srbije, dok su Ujedinjene nacije i partneri fokus sa politika prebacivali na konkretne rezultate na terenu. Ovaj pregled rezultata donosi Izveštaj o radu UN u Srbiji za 2025. godinu
Poverljivi odnosi i eksploatacije u javno dostupnim aplikacijama glavni su vektori napada
Srpska ekonomija
Iako su glavni inicijalni vektori napada u 2025. ostali slični kao u 2024. godini, njihov kombinovani udeo porastao je na preko 80%. Javno dostupne aplikacije čine 43,7%, dok su poverljivi odnosi porasli sa 12,7% na 15,5%
CrystalX RAT krade podatke i ismeva svoje žrtve
Srpska ekonomija
Novi trojanac za daljinski pristup (RAT) sposoban je ne samo da krade informacije i u potpunosti špijunira svoje žrtve, već i da im se ruga. Takođe predstavlja pretnju korisnicima kriptovaluta, jer uključuje clipper zasnovan na pregledaču koji zamenjuje adrese kripto novčanika
Mirna luka na obali Save
Srpska ekonomija
Moderna marina i jahting klub Beograda na vodi, u sklopu novog dela grada BW Marine, dodatno će obogatiti život na reci i otvoriti novo poglavlje u razvoju priobalja. Smeštena na desnoj obali Save, BW Marina predstavlja pažljivo osmišljenu celinu u kojoj se kultura, priroda i savremena infrastruktura susreću u jedinstvenom ambijentu
Ušteđevina ispod dušeka
Srpska ekonomija
Da li imate ušteđevinu koju čuvate ispod dušeka, negde u kući Ili je možda držite u banci po nekoj niskoj kamatnoj stopi ili bez nje? Osim što čuvanje novca kod kuće nije bezbedno, rizikujete i da vaš novac izgubi vrednost. Zato je dobro da znate da postoji sigurnije mesto za njeno čuvanje, a pod kontrolom je profesionalaca koji mogu uvećati njenu vrednost
Nastavljen rast tržišta nepokretnosti
Srpska ekonomija
Ukupna vrednost ostvarenog prometa na tržištu nepokretnosti u Republici Srbiji u četvrtom kvartalu 2025. godine iznosila je 2,4 milijarde evra, što predstavlja najviši kvartalni nivo od uspostavljanja Registra cena nepokretnosti. Istovremeno, broj kupoprodajnih ugovora bio je 37.386. Od 2,4 milijarde evra, 394,8 miliona evra dolazi sa delimično regulisanog tržišta
Korak napred u forenzičkom računovodstvu
Srpska ekonomija
Finansijski kriminal pokazuje tendenciju rasta u globalnim okvirima nanoseći veliku štetu pojedincima, organizacijama i nacionalnim ekonomijama. Napori na suzbijanju ove vrste kriminala zahtevaju višestruko delovanje, a pre svega podizanje kompetencija onih koji istražuju i dokazuju ovu vrstu kriminala
Olimpijsko zlato 2026. godine najskuplje u istoriji
Srpska ekonomija
Materijalna vrednost jedne zlatne medalje procenjuje se na 2.100–2.200, a srebrne približno 1.200–1.300 američkih dolara. U poređenju sa Letnjim olimpijskim igrama u Parizu 2024, materijalna vrednost zlatne medalje je više nego udvostručena. Srebrna medalja, koja takođe teži oko 500 grama, ima vrednost od približno 1.200–1.300 dolara
U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa