Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Mladi stručnjaci se nakon završenih studija u inostranstvu vraćaju u Srbiju

Migracije i dijaspora
Foto: GIZ/Marko Risović
Srpska ekonomija

Šest srpskih stručnjaka, koji su se usavršavali u inostranstvu, vratilo se u Srbiju kako bi podelili stečeno znanje i veštine, a institucijama gde su oni zaposleni je uručena oprema. Oprema u vrednosti više od 40.000 evra dodeljena je u okviru Programa “Migracije i dijaspora” Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH.

“GIZ kroz ovaj program podržava kvalifikovane povratnike srpskog porekla koji su boravili u Nemačkoj radi školovanja ili stekli relevantno radno iskustvo a zainteresovani su za povratak i zaposlenje u svojoj matici. Kroz naš program je ukupno podržano 22 kvalifikovana povratnika“ objašnjava Snežana Antonijević, savetnica za kvalifikovane povratnike i rad sa dijasporom u GIZ-u.

Kako dodaje, reč je o osobama visokih kvalifikacija i menadžerima koji žele da podele svoja znanja, veštine, ideje i svoja iskustva i tako osnaže poslodavce kod koga se zapošljavaju.

“Ukupna vrednost opreme koja je uručena poslodavcima je nešto više od 43.000 evra”, rekla je Antonijević.

Doktorka veterinarske medicine Ana Vasić, je angažovana u Grupi za medicinsku entomologiju, Instituta za medicinska istraživanja, Instituta od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju, Univerziteta u Beogradu. Kroz navedeni program je Institutu obezbeđena vredna laboratorijska oprema. Vasić je nakon odbranjenog doktorata na Fakultetu veterinarske medicine, Univerziteta u Beogradu, svoja istraživanja nastavila na Friedrich-Loeffler Institut, Riems, Greifswald kao naučni saradnik-postdoktorant, a zatim se vratila.

U Srbiju se vratila i kulturološkinja Mariji Đorđević koja je angažovana na Filozofskom fakultetu u Beogradu, u Centru za digitalnu istoriju umetnosti. Njenom poslodavcu obezbeđena je IT oprema potrebna za digitalizaciju bogate zbirke istraživačkog materijala i terenske dokumentacije. Đorđević je u Nemačkoj završila doktorske studije i bila zaposlena na Univerzitetu u Hildeshajmu.

I Marko Panić i Bogdan Jovanović vratili su se u Srbiju uz pomoć programa “Migracije i dijaspora” namenjenom kvalifikovanim povratnicima. Obojica rade na Biološkom fakultetu, u Centru za humanu molekularnu genetiku. GIZ je fakultetu obezbedio IT i laboratorijsku opremu. Molekularni biolog iz Srbije, Marko Panić, doktorirao je u Nemačkoj i bio zaposlen na Univerzitetu u Štutgartu, a nakon doktorata na Univerzitetu u Hajdelbergu u Nemačkoj, molekularni biolog Bogdan Jovanović nastavio je svoje istraživanje kao postdoktorant na Univerzitetskoj klinici u Mannhajmu.

GIZ je u okviru ovog projekta podržao i NVO Zajedničko, u vidu IT opreme, gde je zaposlena Aleksandra Lakić, koja je završila master studije sociologije na Humboldt univerzitetu u Berlinu.

Kroz globalni Program migracije i dijaspora GIZ podržava kvalifikovane povratnike u 22 zemlje širom sveta. Pored podrške stručnjacima, kroz Program Migracije za razvoj podržane su i osetljive kategorije povratnika poput, povratnici po readmisiji i pripadnici ugroženih kategorija društva.

Globalne programe “Migracije i dijaspora” i “Migracije za razvoj” koje u Srbiji sprovodi GIZ, finansira Ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj iz Nemačke (BMZ).

Ostali naslovi

Korak napred u forenzičkom računovodstvu
Srpska ekonomija
Finansijski kriminal pokazuje tendenciju rasta u globalnim okvirima nanoseći veliku štetu pojedincima, organizacijama i nacionalnim ekonomijama. Napori na suzbijanju ove vrste kriminala zahtevaju višestruko delovanje, a pre svega podizanje kompetencija onih koji istražuju i dokazuju ovu vrstu kriminala
Olimpijsko zlato 2026. godine najskuplje u istoriji
Srpska ekonomija
Materijalna vrednost jedne zlatne medalje procenjuje se na 2.100–2.200, a srebrne približno 1.200–1.300 američkih dolara. U poređenju sa Letnjim olimpijskim igrama u Parizu 2024, materijalna vrednost zlatne medalje je više nego udvostručena. Srebrna medalja, koja takođe teži oko 500 grama, ima vrednost od približno 1.200–1.300 dolara
U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato