Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Mladi stručnjaci se nakon završenih studija u inostranstvu vraćaju u Srbiju

Migracije i dijaspora
Foto: GIZ/Marko Risović
Srpska ekonomija

Šest srpskih stručnjaka, koji su se usavršavali u inostranstvu, vratilo se u Srbiju kako bi podelili stečeno znanje i veštine, a institucijama gde su oni zaposleni je uručena oprema. Oprema u vrednosti više od 40.000 evra dodeljena je u okviru Programa “Migracije i dijaspora” Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH.

“GIZ kroz ovaj program podržava kvalifikovane povratnike srpskog porekla koji su boravili u Nemačkoj radi školovanja ili stekli relevantno radno iskustvo a zainteresovani su za povratak i zaposlenje u svojoj matici. Kroz naš program je ukupno podržano 22 kvalifikovana povratnika“ objašnjava Snežana Antonijević, savetnica za kvalifikovane povratnike i rad sa dijasporom u GIZ-u.

Kako dodaje, reč je o osobama visokih kvalifikacija i menadžerima koji žele da podele svoja znanja, veštine, ideje i svoja iskustva i tako osnaže poslodavce kod koga se zapošljavaju.

“Ukupna vrednost opreme koja je uručena poslodavcima je nešto više od 43.000 evra”, rekla je Antonijević.

Doktorka veterinarske medicine Ana Vasić, je angažovana u Grupi za medicinsku entomologiju, Instituta za medicinska istraživanja, Instituta od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju, Univerziteta u Beogradu. Kroz navedeni program je Institutu obezbeđena vredna laboratorijska oprema. Vasić je nakon odbranjenog doktorata na Fakultetu veterinarske medicine, Univerziteta u Beogradu, svoja istraživanja nastavila na Friedrich-Loeffler Institut, Riems, Greifswald kao naučni saradnik-postdoktorant, a zatim se vratila.

U Srbiju se vratila i kulturološkinja Mariji Đorđević koja je angažovana na Filozofskom fakultetu u Beogradu, u Centru za digitalnu istoriju umetnosti. Njenom poslodavcu obezbeđena je IT oprema potrebna za digitalizaciju bogate zbirke istraživačkog materijala i terenske dokumentacije. Đorđević je u Nemačkoj završila doktorske studije i bila zaposlena na Univerzitetu u Hildeshajmu.

I Marko Panić i Bogdan Jovanović vratili su se u Srbiju uz pomoć programa “Migracije i dijaspora” namenjenom kvalifikovanim povratnicima. Obojica rade na Biološkom fakultetu, u Centru za humanu molekularnu genetiku. GIZ je fakultetu obezbedio IT i laboratorijsku opremu. Molekularni biolog iz Srbije, Marko Panić, doktorirao je u Nemačkoj i bio zaposlen na Univerzitetu u Štutgartu, a nakon doktorata na Univerzitetu u Hajdelbergu u Nemačkoj, molekularni biolog Bogdan Jovanović nastavio je svoje istraživanje kao postdoktorant na Univerzitetskoj klinici u Mannhajmu.

GIZ je u okviru ovog projekta podržao i NVO Zajedničko, u vidu IT opreme, gde je zaposlena Aleksandra Lakić, koja je završila master studije sociologije na Humboldt univerzitetu u Berlinu.

Kroz globalni Program migracije i dijaspora GIZ podržava kvalifikovane povratnike u 22 zemlje širom sveta. Pored podrške stručnjacima, kroz Program Migracije za razvoj podržane su i osetljive kategorije povratnika poput, povratnici po readmisiji i pripadnici ugroženih kategorija društva.

Globalne programe “Migracije i dijaspora” i “Migracije za razvoj” koje u Srbiji sprovodi GIZ, finansira Ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj iz Nemačke (BMZ).

Ostali naslovi

RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena