Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Građani bi prednost dali kvalitetu u odnosu na cenu

NALED-ovo istraživanje stavova građana, ponuđača i naručilaca
Foto: NALED
Srpska ekonomija

Zdravstvo je prioritetna oblast u koju bi građani Srbije uložili najviše novca kroz javne nabavke. Sledi obrazovanje, infrastruktura i zaštita životne sredine. Takođe, čak 69% građana smatra da bi u javnim nabavkama prednost trebalo dati kvalitetu, a ne ceni, pokazalo je ovogodišnje NALED-ovo istraživanje stavova građana, ponuđača i naručilaca.  

Međutim, zvanični podaci pokazuju da je prošle godine na javne nabavke u Srbiji potrošeno rekordnih 560 milijardi dinara, ali u čak 95% nabavki nije birano najkvalitetnije nego najjeftinije. Uz to, iako su od ponuđača mogli da zahtevaju da ponuda ispunjava i ekološke ili socijalne kriterijume, naručioci su sproveli samo 650 zelenih nabavki i još 86 socijalnih što je i dalje veoma malo spram 183.000 realizovanih tendera.

I ponuđači i naručioci saglasni su da su razlozi za manju primenu drugih kriterijuma to što su takve nabavke rizičnije, nemaju model po kojem bi kreirali kriterijume ili nisu dovoljno obučeni za njihovu primenu. Zbog toga je unapređenje znanja ponuđača i naručilaca bilo u fokusu projekta “Efektivne javne nabavke u službi ekonomskog rasta”, koji je sproveo NALED, u saradnji sa Švedskom agencijom za međunarodnu razvojnu saradnju Sida, u cilju podrške reformi sistema nabavki započetoj pre tri godine usvajanjem novog zakona.

- Novi zakon i uvođenje elektronske procedure posredstvom portala evidentno su promenili sistem javnih nabavki nabolje, što potvrđuje 64% ponuđača i čak 91% naručilaca u istraživanju NALED-a. Međutim, kao veliki izazovi i dalje stoje pitanja transparentnosti postupaka i poroznosti na korupciju, kao i niska konkurencija, sa prosečno 2,5 ponude po tenderu – izjavila je izvršna direktorka NALED-a Violeta Jovanović na završnoj konferenciji projekta.

Šef Delegacije Evropske unije u Srbiji Emanuele Žiofre istakao je da su pravni i institucionalni okviri Srbije u oblasti javnih nabavki u velikoj meri usklađeni sa pravnim tekovinama EU.

- Tako je Srbija generalno umereno pripremljena u oblasti javnih nabavki, ali bez napretka u poslednjem godišnjem izveštaju Evropske komisije i sa rizikom od nazadovanja u slučaju da se zabrinjavajući trendovi nastave. Zabrinjavajuća su izuzeća od primene zakona o javnim nabavkama i veliki broj nepravilnosti u ugovorima koje je revidirala Državna revizorska institucija. Srbija treba da ukine zakon o posebnim procedurama za linearne infrastrukturne projekte, kao i da obezbedi da međudržavni sporazumi zaključeni sa trećim zemljama ne ograničavaju konkurenciju neopravdano i da poštuju osnovne principe javnih nabavki, u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom i pravnim tekovinama EU.  U pogledu javnih nabavki Srbija treba da okrene brod u pravom smeru – rekao je Žiofre.

Tokom projekta sprovedeno je više od 70 obuka koje je pohađalo oko 1.500 predstavnika ponuđača, naručilaca, sudija i tužilaca, Kancelarije za javne nabavke i Republičke komisije za zaštitu prava, kao i organizacija civilnog društva i medija. Više od 600 ponuđača prošlo je treninge za korišćenje Portala javnih nabavki, a za naručioce je pripremljen vodič za primenu kriterijuma kvaliteta u nabavkama arhitektonskih, programerskih i konsultantskih usluga, kao i vodiči za primenu zelenih kriterijuma u nabavkama izgradnje javnih zgrada, ekoloških vozila za javni prevoz, asfaltiranja ulica i puteva, postavljanja javne rasvete i obezbeđivanja kancelarijskog materijala. Deo njih upoznao se i sa najboljim praksama u Evropskoj uniji u okviru studijskih poseta Sloveniji, Italiji, Nemačkoj, Francuskoj i Luksemburgu.

- U poslednje dve godine projekat “Efektivne javne nabavke” pomogao je razvoju transparentnijeg i odgovornijeg sistema javnih nabavki, a posebna pažnja posvećena je uvođenju ekoloških kriterijuma. Transparentan, odgovoran i efikasan sistem javnih nabavki štedi novac i pomaže u uspostavljanju uslova koji ubrzavaju rast privatnog sektora – rekla je ambasadorka Kraljevine Švedske u Srbiji Anika Ben David.

U okviru projekta razvijena je i e-learning platforma. Na adresi www.lppp.rs svi zainteresovani moći će da se potpuno besplatno informišu, obnove ili steknu nova znanja o svim aspektima javnih nabavki, od regulative do pripreme postupka ili ponude. Projekat je podržao i unapređenje Registra ponuđača u APR-u. Od sledeće godine, procedura upisa u registar biće potpuno elektronska i ponuđači više neće morati da pribavljaju i dostavljaju podatke koje organi već poseduju te će im učešće u nabavkama biti olakšano.

Direktorka Kancelarije za javne nabavke Sandra Damčević istakla je da je zadatak te institucije da kontinuirano nastavi da radi na unapređenju sistema javnih nabavki.

„Fokus u narednom periodu biće na podsticanju konkurencije, jačanju kapaciteta ponuđača, sa posebnim akcentom na mala i srednja preduzeća i osnaživanje naručilaca za primenu zelenih i socijalnih kriterijuma“, rekla je Damčević. 

Ostali naslovi

RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena