Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Saveti za bezbednu kupovinu preko interneta

Narodna banka Srbije
Foto: Milan Martinović (skrinšot NBS)
Srpska ekonomija

Polako se bliži kraj godine, a s njim i vreme praznika i praznične kupovine. Svedoci smo da je kupovina preko interneta danas postala veoma popularna svuda u svetu, pa i kod nas. Podaci Narodne banke Srbije pokazuju da onlajn kupovina robe i usluga platnim karticama i elektronskim novcem stalno raste, a posebno raduje to što procentualno najviše rastu transakcije u domaćoj valuti, što znači da je elektronska trgovina u punom zamahu u našoj zemlji, da se menjaju kupovne navike naših građana i privrede, kao i da raste poverenje u domaće internet trgovce. Samo u prva dva tromesečja 2022. godine, u Republici Srbiji je izvršeno preko 13,7 miliona bezgotovinskih transakcija, vrednosti preko 36 milijardi dinara, što je povećanje od oko 10 puta u odnosu na isti period 2018. godine.

Tim povodom u rubrici „Korisno je da znate” Narodnba banka Srbije pripremila je nekoliko saveta i uputstava za sigurnu i bezbednu internet kupovinu, o kojima govori Milan Martinović, savetnik u Odseku za tehnologiju i razvoj DinaCard sistema.

Brojne su prednosti kupovine preko interneta, u šta su kupci posebno imali priliku da se uvere tokom globalne pandemije virusa korona, kada je ovakav način plaćanja predstavljao najsigurniji vid kupovine.

Na početku izlaganja, Milan Martinović istakao je neke od najvažnijih razloga zbog kojih se korisnici platnih kartica i instant plaćanja odlučuju za internet kupovinu, objavila je Narodna banka Srbije.

„Jedan od glavnih razloga je ušteda vremena, zatim mogućnost dostave na željenu adresu u roku od nekoliko dana. Takođe, kupovina se može obaviti u bilo koje doba dana, za razliku od klasične kupovine ograničene radnim vremenom prodavnica ili tržnih centara, zatim postoji pregled iskustava i recenzija drugih potrošača, kao i veći izbor proizvoda i mogućnost upoređivanja cena kod nekoliko različitih trgovaca”, istakao je Milan Martinović.
Kako bi korisnici iskoristili sve prednosti koje donosi kupovina na internetu i na bezbedan način kupovali, u nastavku videa možete čuti neke od saveta koje bi trebalo da korisnici platnih kartica imaju u vidu prilikom kupovine na internetu.

Vodite računa gde i kome ostavljate lične i poverljive podatke

Zadržite dozu sumnje prema primamljivim ponudama, jer ako izgledaju previše dobro da bi bile istinite, verovatno su lažne. „Ono što je posebno važno napomenuti i što korisnici moraju da znaju jeste da se promocije, pogodnosti i sl. kod transakcija platnim karticama ne organizuju na Fejsbuku i drugim društvenim mrežama, već da pogodnosti obezbeđuju banke ili poznati trgovci u saradnji s bankama i da takve informacije korisnicima platnih kartica dostavlja banka putem kanala komunikacije koji su korisnici ugovorili s bankama”, istakao je Milan Martinović.

Primera radi, pogodnosti kod banaka su da, ako ostvarite određen broj transakcija ili promet u određenom periodu, banka vas može osloboditi određene naknade ili ćete kod trgovaca dobiti popust kupovinom nekog proizvoda, ali ćete plaćati na standardni način i nikada nećete morati da unosite ili dostavljate podatke o platnoj kartici kako biste ostvarili određenu pogodnost, posebno ne preko društvenih mreža.

Drugi važan savet jeste da uvek kupujte preko zvaničnog sajta prodavnice

Milan Martinović ističe da ne treba ostavljati svoje podatke na internet lokacijama do kojih ste došli preko linka, jer to mogu biti lažne stranice koje veoma podsećaju na prave. „Ako veb-sajt liči na onaj koji ste ranije koristili, ali su domensko ime ili naziv prodavnice drugačiji, najverovatnije je u pitanju lažna stranica”, kaže on.

Ako niste sigurni u ispravnost sajta, ne ostavljajte čak ni broj telefona kao kontakt za dostavu. I ovaj podatak može biti zloupotrebljen – oni koji se bave zloupotrebama na taj broj će poslati kôd za verifikaciju internet plaćanja, koji izgleda kao da ga je poslala banka.

Nikada ne unosite PIN prilikom kupovine putem interneta

Milan Martinović je posebno naglasio da se kod kupovine na internetu ne koristi PIN, tako da zahtev za unos PIN-a direktno ukazuje na mogućnost zloupotrebe podataka. „Takođe, ne šaljite foto-kopiju kartice (ili drugog dokumenta) mejlom, u inboks stranice na društvenim mrežama ili slično. Banke vam nikada neće tražiti da mejlom ili porukom promenite svoje podatke, potvrdite lozinku ili slično”, istakao je Martinović. Navodi i primer: ako dobijete imejl-poruku koja liči na poruku od banke ili druge finansijske institucije, a kojom se od vas zahteva upisivanje podataka s kartice, sasvim je izvesno da se radi o tzv. fišing (eng. phishing) prevari. Pored toga, kada su same platne kartice u pitanju, neophodno je da karticu čuvate na sigurnom mestu i da trocifreni broj na poleđini kartice (CVV2, CVC2) ne delite s drugima.

Milan Martinović u videu savetuje i da se izbegava kupovina s javno dostupnih bežičnih mreža i deljenih računara, jer postoji mogućnost da su zaraženi nekim virusom koji može da preuzme vaše podatke o platnoj kartici.

Internet prodavnicu uvek proverite ako niste prethodno na njoj kupovali (npr. koristeći preporuke s Gugla ili sajt TrustPilot).

Takođe, Milan Martinović je naglasio da treba posebno proveriti da li se radi o registrovanom prodavcu ili prodavcu koji posluje u sivoj zoni, da se obrati pažnja na sve poruke koje u sebi imaju nepravilnosti. Posebno treba biti oprezan i kada su u pitanju nove internet prodavnice, prodavnice koje nemaju komentare drugih kupaca ili koje prodaju proizvode po neuobičajeno niskim cenama.

Podaci o prodavcu mogu se proveriti i na sajtu Agencije za privredne registre.

Redovno proveravajte izveštaje sa svojih platnih kartica, kako biste na vreme uočili sumnjive transakcije

Milan Martinović posebno ističe da, ako banka nudi ovu uslugu, poželjno bi bilo da se aktivira mogućnost slanja obaveštenja o izvršenoj transakciji platnom karticom. „Na taj način ćete moći da odmah nakon izvršenja sumnjive transakcije ili aktivnosti pozovete banku koja je izdala karticu i blokirate karticu, čime ste sprečili njenu eventualnu dalju zloupotrebu”, kaže Martinović.

Naglašava i da ne verujete porukama o iznenadnom nasledstvu, lutriji i slično, čak ni uz dokumentaciju o nasledstvu ili nagradni ček.

Sačuvajte mejlove i ostale podatke o kupovini.

Ako niste dobili kupljenu robu ili ste dobili proizvod koji nije u skladu s poručenim, imate pravo na reklamaciju. Martinović kaže da domaće zakonodavstvo štiti učesnike elektronske trgovine jednako kao i potrošače koji kupuju u fizičkoj prodavnici, a kako biste bili dodatno sigurni, potrebno je da vam je dostupna sva prepiska, potvrda porudžbine i ostali podaci.

Pored toga, u videu se preporučuje da izbegavate da deci dajete karticu za internet plaćanja.

Proverite da li adresa internet stranice na kojoj želite da izvršite plaćanje počinje sa https.

Obratite pažnju na simbol katanca, jer ako je označen crvenom bojom ili ako pretraživač izbaci upozorenje da sertifikat nije validan, ne treba da unosite podatke.

Kupovinom od internet trgovca koji je registrovan u Republici Srbiji uživate sva prava koja su garantovana zakonima koji pokrivaju oblast elektronskog poslovanja, prava potrošača i trgovine na internetu.

„Registrovani prodavci u zakonskoj su obavezi da jasno prikažu brojne informacije o sebi (naziv pravnog lica, PIB, matični broj, kontakt podatke i sl.). Takođe, na veb-stranici prodavca cene proizvoda i usluga moraju biti jasno i nedvosmisleno naznačene, uz posebne naznake o eventualnim dodatnim troškovima dostave, poreza i slično”, ističe Milan Martinović.

Takođe, oznake poverenja (eng. trustmarks) još jedan su način da se uverite u kredibilitet i pouzdanost prodavca. Ove oznake poverenja izdaju nezavisna sertifikaciona tela na osnovu prethodne provere prodavca. Nacionalna oznaka poverenja u našoj zemlji je eTrustmark.

Milan Martinović je podsetio na to da je Narodna banka Srbije u oktobru 2018. godine implementirala sistem za instant plaćanja, koji se između ostalog koristi i za plaćanja na internet prodajnim mestima.

„Instant plaćanje nudi niz pogodnosti i za korisnike (kupce) i za trgovce, ali je posebno važno istaći da je ova vrsta plaćanja prilikom kupovine na internetu veoma bezbedna, jer se ne koriste osetljivi podaci o platnom instrumentu ili korisniku, tako da kupac ne unosi podatke o svom platnom instrumentu, niti ih trgovac čuva, tako da je isključena mogućnost njihove kasnije zloupotrebe”, naglašava on.

Takođe, on je naveo da se instant plaćanje na internetu obavlja metodom „IPS Skeniraj” korišćenjem aplikacije na mobilnim telefonu. Moguće je platiti skeniranjem IPS QR kôda ili upotrebom tehnologije deep link – odabirom banke iz ponuđene liste banaka čiju aplikaciju mobilnog bankarstva koristite.

On je naveo da prilikom instant plaćanja na internetu korisnik plaća na isti način kao i na fizičkom prodajnom mestu ili kod plaćanja računa, tako da je korisničko iskustvo jednostavno i poznato, te da ne postoji potreba za dodatnom autentifikacijom, već korisnik na uobičajeni način potvrđuje transakciju PIN-om, otiskom prsta ili drugim načinom u aplikaciji mobilnog bankarstva.

„Sve veći broj internet trgovaca prepoznaje prednosti instant plaćanja, tako da se prihvatna mreža stalno širi. S druge strane, sve veći broj korisnika instant plaćanja plaća na internetu, što dodatno doprinosi povećanju broja bezgotovinskih transakcija na internetu, uz značajno povećanje sigurnosti kod plaćanja na internetu”, istakao je Milan Martinović.

Ostali naslovi

RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena