Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Dobra klima za ulaganje – investicija za budućnost

Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO)
Foto: FAO
Srpska ekonomija

Kako je u borbu protiv posledica klimatskih promena potrebno uključiti celokupno društvo neophodan je dijalog nacionalnih zainteresovanih strana o mogućnostima finansiranja za adaptaciju i za ublažavanje posledica klimatskih promena kao i strateško uključivanje privatnog sektora. Zahvaljujući Organizaciji za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO), Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Zelenom klimatskom fondu (GCF) projektom ,,Jačanje kapaciteta u Srbiji za strateško uključivanje privatnog sektora u finansiranje u oblasti klimatskih promena” radi se na jačanju tehničkih kapaciteta institucija u Srbiji, edukuje se šira javnost, i stvara se neophodna infrastruktura za uključivanje privatnog sektora u finansiranje i sprovođenje prioritetnih investicija.

Srbija se ratifikacijom Sporazuma iz Pariza Okvirne konvencije UN o promeni klime obavezala na smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte (GHG emisije) i prihvatila potrebu sprovođenja mera i aktivnosti koje vode adaptaciji na izmenjene klimatske uslove. Na osnovu Nacionalno utvrđenog doprinosa (NDC) iz 2022. godine, Srbija se obavezala na smanjenje emisija GHG za 33.3% do 2030. u odnosu na 1990. godinu. U periodu od 2000-2015. Srbija je pretrpela štete od preko 5 milijardi evra usled elementarnih nepogoda i prirodnih katastrofa i to najviše u sektorima poljoprivreda, vode, šumarstvo, ali i biodiverzitet i zdravlje.

Srbija bi trebalo da do 2040. ima najmanje 40% energije dobijene iz obnovljivih izvora i više od 50% do 2050. i značajno iskorišćenje solarne i energije vetra. Sektor poljoprivrede najviše može da očekuje posledice, odnosno smanje prinosa ukoliko se na vreme ne preduzmu adekvatne mere prilagođavanja, saopštila je FAO. Prinos kukuruza može biti smanjen u nenavodnjavanim uslovima do 58% prinos pšenice do 16% kao i smanjenja proizvodnje šećera po hektaru šećerne repe.

Očekivane promene klime uticaće na smanjenja srednjeg mesečnog proticaja vode od skoro 30% na manjim tokovima, a na pojedinim vodotocima doći će do presušivanja u određenim periodima godine kao i do smanjenja godišnjeg intenziteta obnavljanja podzemnih voda i do -15% u pojedinim delovima zemlje. Intenzitet obnavljanja podzemnih voda smanji će se od -5% do -20% što može značajno da utiče na vodosnabdevanje.

Ostali naslovi

Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije
Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane