Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Na tržištu nepokretnosti obavljeno 35.939 kupoprodaja

Kretanje tržišta nepokretnosti u Srbiji u II kvartalu 2022. godine
Srpska ekonomija

Ukupan obim novčanih sredstava na tržištu nepokretnosti u Republici Srbiji u drugom kvartalu 2022. godine iznosio je 2 milijarde evra, što predstavlja povećanje od 27,5% u odnosu na isti kvartal 2021. godine.

Ukupan broj kupoprodaja na tržištu nepokretnosti u drugom kvartalu 2022. godine u Republici Srbiji bio je 35.939, što je za 1%  više nego u drugom kvartalu 2021. godine. U drugom kvartalu 2022. godine u odnosu na drugi kvartal 2021. godine zabeležen je rast broja kupoprodaja u Novom Sadu za 83 ugovora (2,7%), Gradu Beogradu za 398 ugovora (4,4%), i  Kragujevcu za 51 ugovora (7,4%), dok je u  Gradu Nišu zabeleženo smanjenje za 7 ugovora (0,7%), objavio je Republički geodetski zavod.

Gde se najviše trgovalo?

Najveći broj sklopljenih kupoprodajnih ugovora u drugom kvartalu 2022. godine dostavljenih od strane javnih beležnika je na području Osnovnog suda u Novom Sadu – 3817 sa obimom novčanih sredstava od oko 265 miliona evra.

Najveći obim novčanih sredstava uloženih u nepokretnosti je na teritoriji Prvog osnovnog suda u Beogradu od blizu 577 miliona evra sa oko 3.686 kupoprodajnih ugovora dostavljenih od strane javnih beležnika. 

Na području ostalih sudova u Republici Srbiji sklopljeno je ukupno oko 32.100 kupoprodajnih ugovora, a ukupan obim novčanih sredstava iznosio je blizu 1.4 milijarde evra.

Učinak najuspešnijeg javnog beležnika

Javni beležnik sa najvećim brojem dostavljenih kupoprodajnih ugovora sklopljenih u drugom kvartalu 2022. godine je sa teritorije Prvog osnovnog suda u Beogradu i dostavio je 670 kupoprodajnih ugovora u ukupanom obimu novčanih sredstava od 109.6 miliona evra.

U drugom kvartalu 2022. najveći udeo u ukupnim novčanim sredstvima u prometu nepokretnosti u Republici Srbiji imao je promet stanova u iznosu od 1.09  milijardi evra, od čega je u Gradu Beogradu za stanove je izdvojeno 712 miliona evra. Učešće stanova u ukupnoj količini novca na tržištu u drugom kvartalu 2022. godine bilo je 55,5%, što je na približno istom nivou kao u drugom kvartalu 2021. godine.

Za stambene objekte (kuće, vikendice i stambene zgrade) izdvojeno je 183,9 miliona evra (9%), za građevinsko zemljište 172,5 miliona evra (9%), za poslovne prostore 105,8 miliona evra (5%), za poljoprivredno zemljište 53,2 miliona evra (3%) i dr. 

Kako se plaćalo?

Na osnovu prikupljenih podataka iz kupoprodajnih ugovora, u drugom kvartalu 2022. godine 12% nepokretnosti je plaćeno iz kreditnih sredstava, što je za 3% manje u poređenju sa drugim kvartalom 2021. godine. 

Iz kredita se najčešće plaćaju stanovi. U drugom kvartalu 2022. godine 27% stanova u Republici Srbiji je plaćeno kreditnim sredstvima, što je za 8% manje u poređenju sa drugim kvartalom 2021. godine.

Stan za koji je izdvojeno najviše novca u drugom kvartalu 2022. godine je stan u novogradnji u iznosu od 1.387.888 evra, površine je 163 m2 i nalazi se na lokaciji Beograd na vodi. 
Najskuplji kvadrat stana u Srbiji u drugom kvartalu 2022. godine prometovan je na lokaciji Beograd na vodi, na opštini Savski venac, i koštao je 9.545 evra po metru kvadratnom, površine je 97 m2 i to je stan u novogradnji.

Najskuplja kuća prodata je na Savskom vencu za 2.900.000 evra. 

Najskuplji kvadrat poslovnog prostora prometovan je na beogradskoj opštini Stari grad za 12.240 evra, površine 29 m2, a najviša ugovorna cena poslovnog prostora od 10.200.000 evra ostvarena je na Paliluli, površine 3.183 m2. 

Najskuplje garažno mesto po ceni od 42.000 evra prometovano je na Kopaoniku.  

Najskuplji kvadrat poljoprivrednog zemljišta prometovan je u Kaću (Južnobački okrug) u po ceni od 40 evra/m2 za parcelu površine 52 ara. 

Najskuplje poljoprivredno zemljište u Srbiji u drugom kvartalu 2022. godine prometovano je u opštini Ruma (Pavlovci) po ceni od 1.000.000 evra za 5.66 hektara.

Ostali naslovi

Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane
Kako finansije oblikuju naše zadravlje
Srpska ekonomija
Zvuči kao floskula, ali je činjenica jasna: finansijski stres vremenom utiče i na naše fizičko zdravlje. Svetska zdravstvena organizacija (WHO) i Global Financial Health Initiative ukazuju na snažnu vezu između finansijskih briga i poremećaja poput anksioznosti, depresije, nesanice, hroničnih zapaljenja i povišenog krvnog pritiska
Leto je najbolje vreme za promenu posla
Srpska ekonomija
Kada pomislimo na leto, obično su nam odmor, plaže i kupanje prva asocijacija. Jednostavno, najtoplije godišnje doba povezujemo sa opuštanjem i razbibrigom, a ne još jednom stepenicom u karijeri. Ipak, razmislite još jednom. Dok drugi planiraju godišnje odmore ili su već na odsustvu, za vas se potencijalno stvaraju brojne prilike
Ko je odgovorniji? Gen Z vs Milenials
Srpska ekonomija
Šta je za vas odgovornost? Da na poslu obavljate sve zadatke revnosno, da ne kasnite kad se nalazite s prijateljima, ili kad platite sve račune čim stignu? Sve ovo ili ništa od navedenog je podložno tumačenju, ali postoji jedna kategorija oko koje nema pregovora – odgovornost u saobraćaju, zato što je to dužnost koju imamo prema ljudskim životima
Kako mladi vide svoju budućnost?
Srpska ekonomija
Većina srednjoškolaca planira da nastavi obrazovanje i upiše željeni fakultet ili višu školu (67%), dok mali procenat razmišlja o zapošljavanju, razvoju privatnog posla ili dodatnim kursevima. Ovo ukazuje na snažnu orijentaciju ka visokom obrazovanju kao osnovi za buduću karijeru
Koliko smo (ne)zadovoljni svojim izgledom
Srpska ekonomija
Novo istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju u Srbiji, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva jasne razlike u percepciji žena i muškaraca, ali i zabrinjavajuće podatke – preko 40 odsto ispitanika smatra da ima prekomernu težinu ili da je gojazno
Globalni izazov za studente
Srpska ekonomija
Posle više od dve decenije, jedno od najvažnijih međunarodnih studentskih takmičenja iz oblasti arhitekture, Saint-Gobain Architecture Student Contest, po projektnom zadatku vraća se tamo gde je i prvi put održano – u srpsku prestonicu. Ovo danas prestižno takmičenje okuplja više od 1.300 studenata iz oko 30 zemalja širom sveta