Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Onlajn nastava smanjila motivaciju za učenjem, a povećala želju za radom

Život u vreme korone
Pišu: Maša Stojiljković, Katarina Matić

Od ekonomskih posledica po izdavanje nekretnina, zapošljavanja studenata koji žele da pametno iskoriste vreme, do direktnih posledica po kvalitet nastave, kvalitet samih predavanja, ali i psihičko zdravlje omladine - sve to je sa sobom donela korona, tog marta 2020. kada je ušla u naše živote, neposredno kroz onlajn nastavu.

Onlajn nastava u Srbiji uvedena je nakon uvođenja vanrednog stanja 15. marta 2020. godine. S obzirom da je isto uvedeno u nedelju uveče, učenici, studenti, nastavnici i profesori su preko noći morali da se naviknu na novi oblik nastave.

Osnovci su počeli da prate nastavu putem drugog programa RTS-a i putem platforme RTS Planeta, srednjoškolci putem interneta, dok su studenti nastavu pratili preko aplikacija za nastavu na daljinu.

Danas o obliku nastave koji će se primenjivati, za osnovne i srednje škole odlučuje Tim za praćenje i koordinisanje primene preventivnih mera u radu škola, dok su fakulteti u tom smislu nezavisni i oni sami odlučuju o obliku nastave koji će biti na snazi.

Na nekim fakultetima onlajn nastava nije ni ukidana, dok su neki radili po tradicionalnom modelu. Kada je reč o polaganju ispita i kolokvijuma, bilo je polaganja i uživo i onlajn.

Naizgled, onlajn nastava je identična nastavi uživo. Raspored predavanja se poštuje, postoje virtuelne učionice odnosno linkovi na kojima će se čas odvijati, aplikacije (u ovom slučaju Gugl Mit ili Zum) imaju komandu „podigni ruku“ na koju studenti kliknu kada žele nešto da kažu, dobijaju sav materijal putem mejla, ali uvek postoji jedno „ali“. Studenti nemaju obavezu da upale svoje kamere. Samim tim, profesori često govore crnom ekranu, na kome vide imena i prezimena i pokoju sliku. A studenti imaju mogućnost da samo fiktivno budu prisutni, da piju kafu, ručaju pored laptopa, ali i da uopšte ne budu kod kuće jer nastavu možete da pratite sa bilo kog mesta na kome imate internet vezu.

- U takvim situacijama jedino što možete da uradite da materiju predstavite na što zanimljiviji i studentima blizak način, da koristite raznovrsne primere i sadržaje kako bi im skrenuli pažnju na gradivo. I u takvim situacijama je dobro kada makar glasovno dobijete nekakvu povratnu informaciju. Ali je svakako problematično kada ne dobijete ni to, a dešava se, pa ostanete uskraćeni za informaciju koja bi vam bila korisna kako da dodatno poboljšate predavanja i vežbe - kaže docent Dušan Aleksić sa Departmana za komunikologiju i novinarstvo na Filozofskom fakultetu u Nišu.

Grupna motivisanost koja postoji kod rada u timovima i grupama u ovom obliku nastave gotovo da ne postoji pa se neretko može diskutovati o tome koliko su sami studenti motivisani da rade, uče i da završavaju svoje obaveze. Neverbalna komunikacija koja je suštinski deo ljudskog reagovanja, ovde ne može da pomogne predavačima jer oni lica studenata uglavnom ne vide.

- Stičem utisak da je najlakše da uopšte nikakvo pitanje i ne postave i da je pasivnost dobila takve razmere da predavanja kao da nemaju komunikacionu već čisto formalnu funkciju - dodaje profesorka Bojana Dimitrijević sa Departmana za psihologiju.

Smanjena motivacija i onlajn okruženje zadali su zadatak profesorima da prilagode gradivo, ali i otvorili pitanje kriterijuma.

- Ovaj vid nastave nije toliko uticao na kriterijume, ali jeste na pojednostavljivanje nekih aspekata gradiva, jer određene nastavne jedinice nije bilo jednostavno preneti na onlajn platformu, pa je bilo potrebno prilagoditi ih. Sami kriterijumi na ispitu se nisu menjali - dodaje Aleksić.

Onlajn nastava povezana sa dodatnom zaposlenošću studenata

U doba pre pandemije, studenti, ali i srednjoškolci mogli su da rade tokom raspusta, međutim uvođenje onlajn nastave im je otvorilo novu mogućnost zapošljavanja. Studenti sada mogu da zarađuju i u toku semestra.

- Iz razgovora sa ljudima koji dolaze na obuku i zapošljavaju se, stičem utisak da su ne samo studenti, već i đaci srednjih škola, postali zainteresovani da svoje slobodno vreme iskoriste za zaposlenje. Generalno je od početka kovid situacije fokus dosta prešao na onlajn poslove, na remote pozicije. Ali su i dalje aktivni poslovi sa skraćenim radnim vremenom - administracija, dostava hrane, magacinski poslovi - kaže Petra Ivanović, radnica na portalu www.nadji-posao.rs.

Zaposlenje u vreme pandemije našla je i studentkinja Isidora Terzić, koja je, kako kaže, zaključila da će moći lako da uklopi obaveze i posao koji ne podrazumeva puno radno vreme.

- Vremenom sam pored „vikend poslova“ i honorarnih krenula da tražim ipak i one sa punim radnim vremenom - priča Terzićeva, studentkinja novinarstva na Filozofskom fakultetu u Nišu.

Dodaje i da onlajn nastava olakšava studiranje i rad, ali priznaje da ne stiže da postigne baš sve.

Barem ne u meri i kvalitetu koji bi bio da ne radim. Sa druge strane, činjenica je da mogućnost onlajn nastave i današnja dostupnost interneta i pametnih uređaja doprinela tome da se nekada nešto „hitno“ može završiti i obaviti i van kuće, bilo da su u pitanju kolokvijumi, ili prisustvovanje nekom predavanju - zaključuje Terzićeva

Onlajn nastava za sada nije trajni oblik nastave, ali šta će se desiti kada/ako se vratimo na tradicionalni model. Zaposleni studenti će biti pred odlukom da li raditi ili učiti.

Sektor izdavanja nekretnina ostao stabilan

Studentski stanovi su uvek traženi. Uvođenje vanrednog stanja, kako kažu u agencijama za nekretnine, u tom trenutku nije uticalo na ovu privrednu granu.

Međutim, kada se nova školska godina, tada 2020/2021. bližila interesovanje je bilo na klimavim nogama. Sami fakulteti nisu mogli da se izjasne da li će u nekom trenutku doći do promene načina organizovanja nastave (sa onlajn na tradicionalni ili obrnuto). Ipak, nakon skoro dve godine ovakvog održavanja nastave, problema oko izdavanja studentskih stanova nema.

- U našem poslovanju, nismo stekli utisak da je onlajn nastava uticala na smanjenu potražnju za stanovima od strane studenata. Potražnja za stanovima je standardno pojačana krajem leta, pred početak nove školske godine. Cene nekretnina su generalno porasle, kako za prodaju tako i za izdavanje. Na to su uticali brojni faktori, ali smatramo da prelazak na onlajn nastavu nije jedan od razloga - kažu u Agenciji za nekretnine Avenija u Nišu.

Prva godina sa virusom, odnosno 2020. godina je bila neizvesna, jer je dosta stvari bilo nepoznato, međutim 2021. je bila godina u kojoj je nova normalnost prihvaćena.

Nju su prihvatili i studenti i sa njom žive i danas, ali sada stižu i optimističnije prognoze jer mnogi epidemiolozi već najavljuju kraj pandemije.

Napomena: „Tekst objavljujemo u okviru serije istraživačkih priča koje potpisuju studenti novinarstva iz Niša, Novog Sada i Beograda, kao deo projekta koji je nastao u saradnji sa organizacijom civilnog društva Partneri Srbija.”

Ostali naslovi

Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane
Kako finansije oblikuju naše zadravlje
Srpska ekonomija
Zvuči kao floskula, ali je činjenica jasna: finansijski stres vremenom utiče i na naše fizičko zdravlje. Svetska zdravstvena organizacija (WHO) i Global Financial Health Initiative ukazuju na snažnu vezu između finansijskih briga i poremećaja poput anksioznosti, depresije, nesanice, hroničnih zapaljenja i povišenog krvnog pritiska
Leto je najbolje vreme za promenu posla
Srpska ekonomija
Kada pomislimo na leto, obično su nam odmor, plaže i kupanje prva asocijacija. Jednostavno, najtoplije godišnje doba povezujemo sa opuštanjem i razbibrigom, a ne još jednom stepenicom u karijeri. Ipak, razmislite još jednom. Dok drugi planiraju godišnje odmore ili su već na odsustvu, za vas se potencijalno stvaraju brojne prilike
Ko je odgovorniji? Gen Z vs Milenials
Srpska ekonomija
Šta je za vas odgovornost? Da na poslu obavljate sve zadatke revnosno, da ne kasnite kad se nalazite s prijateljima, ili kad platite sve račune čim stignu? Sve ovo ili ništa od navedenog je podložno tumačenju, ali postoji jedna kategorija oko koje nema pregovora – odgovornost u saobraćaju, zato što je to dužnost koju imamo prema ljudskim životima
Kako mladi vide svoju budućnost?
Srpska ekonomija
Većina srednjoškolaca planira da nastavi obrazovanje i upiše željeni fakultet ili višu školu (67%), dok mali procenat razmišlja o zapošljavanju, razvoju privatnog posla ili dodatnim kursevima. Ovo ukazuje na snažnu orijentaciju ka visokom obrazovanju kao osnovi za buduću karijeru
Koliko smo (ne)zadovoljni svojim izgledom
Srpska ekonomija
Novo istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju u Srbiji, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva jasne razlike u percepciji žena i muškaraca, ali i zabrinjavajuće podatke – preko 40 odsto ispitanika smatra da ima prekomernu težinu ili da je gojazno
Globalni izazov za studente
Srpska ekonomija
Posle više od dve decenije, jedno od najvažnijih međunarodnih studentskih takmičenja iz oblasti arhitekture, Saint-Gobain Architecture Student Contest, po projektnom zadatku vraća se tamo gde je i prvi put održano – u srpsku prestonicu. Ovo danas prestižno takmičenje okuplja više od 1.300 studenata iz oko 30 zemalja širom sveta