Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Kako najlakše i najbezbednije plaćati u inostranstvu

Finansijski vodič za letnji odmor
Foto: Kristina Todorović
Srpska ekonomija

Kada planirate odmor, plaćanje putovanja i smeštaja uglavnom je jednostavno – ali mnogo je teže utvrditi koliko ćete potrošiti na kupovinu dok ste tamo i kako ćete podizati gotovinu. Možda ćete moći da koristite kreditnu karticu za plaćanje večere u restoranu, ali šta je sa kupovinom voća kod uličnog prodavca? Oni mogu prihvatiti samo lokalnu valutu, i to u malim apoenima.

Način na koji plaćate u inostranstvu može povećati vašu ukupnu potrošnju za 10%. Postoje različiti razlozi za to: način na koji kupujete valutu, koju karticu koristite za plaćanje, da li birate da plaćate u lokalnoj valuti ili u dinarima. Izbori koje napravite mogu dovesti do dodatnih troškova, loših kurseva, velikih naknada za transakcije u inostranstvu i još mnogo toga.

Zato imamo pet saveta za najlakše i najbezbednije plaćanje u inostranstvu.

Osigurajte se pre odlaska na put

Da biste na odmor išli bezbrižno, jedna od važnih stvari koje je neophodno obaviti pre odlaska na put jeste uplata putnog osiguranja. Proverite prvo da li možda imate besplatno putno osiguranje uz vaš tekući račun u banci ili neku od kartica koje koristite, jedan je od saveta na besplatnoj platformi ErsteZnali.rs. Neke banke pružaju različite vrste osiguranja uz tekući račun. Ako često putujete sa porodicom, raspitajte se da li postoji mogućnost uplate porodičnog putnog osiguranja za određeni period jer na taj način možete uštedeti novac, a tu sumu iskoristiti za neku drugu, lepšu stvar, recimo kupovinu novog porodičnog dušeka za more.

Ukoliko putujete automobilom, dobrodošlo je osiguranje pomoći na putu. Ako se desi nepredviđeni kvar, možete da pozovete šlep službu potpuno besplatno i ona će vam organizovati vuču, platiti troškove koje imate i omogućiti vam bezbedan povratak. Ukoliko je pak vaš izbor putovanje avionom – možda je rešenje za vas osiguranje od kašnjenja leta, gubitka/krađe prtljaga ili gubitka povezanog leta. I na kraju, ako putujete sami, važno je da se osećate sigurno. Medicinski i putni troškovi u inostranstvu su znatno viši u odnosu na troškove koje biste imali u Srbiji. Sa putnim osiguranjem zapravo štedite, ali i idete na put rasterećeni – jer to je svrha letovanja.

Oprezno s kreditnom karticom

Plaćanje karticom omogućava da sa sobom ne nosite mnogo novca u gotovini, što istovremeno pomaže da se opustite i ne proveravate stalno gde vam je novac. Ipak, i karticu morate čuvati! Nemojte je ostavljati bez nadzora – čak i kada plaćate – već insistirajte da se plaćanje izvrši pred vama. Zbog eventualnih komplikacija dobro je da čuvate sve slip isečke sa odmora i na kraju meseca proverite izvod plaćanja po stavkama. Ukoliko primetite neku sumnjivu transakciju, odmah obavestite svoju banku.

Dok ste u inostranstvu, možete koristiti i kreditnu karticu za podizanje novca, ali je preporuka da ovo izbegavate i koristite debitnu, jer su provizije za podizanje gotovine debitnom karticom po pravilu niže. Mnoge banke koje posluju u Srbiji prisutne su i na tržištima zemalja regiona, te bi bilo dobro da pre polaska na put proverite da li je vaša matična banka prisutna na odabranoj destinaciji. Ukoliko jeste, preporuka je da gotovinu podižete isključivo sa bankomata svoje banke, jer je velika verovatnoća da vam provizija neće biti naplaćena. Štaviše, gotovina vam često neće ni biti potrebna, jer ćete u većini slučajeva imati mogućnost da račun platite direktno trgovcu karticom.

Takođe, uvek se preporučuje da plaćanje karticom izvršite u valuti zemlje u kojoj obavljate transakciju. Dakle, ukoliko vam bankomat ili prodavac ponude konverziju valute u originalnu (na primer u dinare), odbijte jer je to za vas nepovoljnija opcija. Vaša banka će uraditi konverziju po neuporedivo povoljnijim uslovima od onih koje biste dobili na ovakav način. Najbolje ćete proći na kursnim razlikama ukoliko novac podižete ili plaćate sa kartice koja je vezana za devizni račun.

Šta da radite ako izgubite kreditnu karticu na odmoru?

Ukoliko se desi da vam u inostranstvu kartica bude ukradena, ili je izgubite, savetuje platforma ErsteZnali.rs, odmah bi trebalo da pozovete svoju banku i prijavite gubitak, kako bi kartica bila blokirana, a sve neželjene transakcije sprečene. Pre nego što krenete na odmor, zapišite broj korisničkog centra vaše banke koji obično radi 24 sata dnevno za ovakve slučajeve i koji će biti izuzetno koristan u ovoj, ali i drugim mogućim vanrednim situacijama.

Osim toga, generalno je korisno da odaberite opciju SMS obaveštenja o stanju na tekućem računu. Na ovaj način, u realnom vremenu možete primetiti prilive na račun i izvršena plaćanja, te tako uvek, pa i u inostranstvu, imati u vidu stanje računa i transakcije plaćanja.

 

Ostali naslovi

Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane
Kako finansije oblikuju naše zadravlje
Srpska ekonomija
Zvuči kao floskula, ali je činjenica jasna: finansijski stres vremenom utiče i na naše fizičko zdravlje. Svetska zdravstvena organizacija (WHO) i Global Financial Health Initiative ukazuju na snažnu vezu između finansijskih briga i poremećaja poput anksioznosti, depresije, nesanice, hroničnih zapaljenja i povišenog krvnog pritiska
Leto je najbolje vreme za promenu posla
Srpska ekonomija
Kada pomislimo na leto, obično su nam odmor, plaže i kupanje prva asocijacija. Jednostavno, najtoplije godišnje doba povezujemo sa opuštanjem i razbibrigom, a ne još jednom stepenicom u karijeri. Ipak, razmislite još jednom. Dok drugi planiraju godišnje odmore ili su već na odsustvu, za vas se potencijalno stvaraju brojne prilike
Ko je odgovorniji? Gen Z vs Milenials
Srpska ekonomija
Šta je za vas odgovornost? Da na poslu obavljate sve zadatke revnosno, da ne kasnite kad se nalazite s prijateljima, ili kad platite sve račune čim stignu? Sve ovo ili ništa od navedenog je podložno tumačenju, ali postoji jedna kategorija oko koje nema pregovora – odgovornost u saobraćaju, zato što je to dužnost koju imamo prema ljudskim životima
Kako mladi vide svoju budućnost?
Srpska ekonomija
Većina srednjoškolaca planira da nastavi obrazovanje i upiše željeni fakultet ili višu školu (67%), dok mali procenat razmišlja o zapošljavanju, razvoju privatnog posla ili dodatnim kursevima. Ovo ukazuje na snažnu orijentaciju ka visokom obrazovanju kao osnovi za buduću karijeru
Koliko smo (ne)zadovoljni svojim izgledom
Srpska ekonomija
Novo istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju u Srbiji, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva jasne razlike u percepciji žena i muškaraca, ali i zabrinjavajuće podatke – preko 40 odsto ispitanika smatra da ima prekomernu težinu ili da je gojazno
Globalni izazov za studente
Srpska ekonomija
Posle više od dve decenije, jedno od najvažnijih međunarodnih studentskih takmičenja iz oblasti arhitekture, Saint-Gobain Architecture Student Contest, po projektnom zadatku vraća se tamo gde je i prvi put održano – u srpsku prestonicu. Ovo danas prestižno takmičenje okuplja više od 1.300 studenata iz oko 30 zemalja širom sveta