Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Budućnost zelenih poslova

Upravljanje otpadom
Foto: Kristina Todorović
Srpska ekonomija

Osam modula obuke za zaposlene na poslovima upravljanja otpadom predato je na akreditaciju Agenciji za kvalifikacije. Stručnjaci predviđaju da će do kraja 2030. godine u Srbiji biti otvoreno novih 20.000 radnih mesta u oblasti zelenih poslova, te je neophodno pratiti trendove i usaglasiti obrazovni sistem sa njima.

Siniša Mitrović, rukovodilac Centra za cirkularnu ekonomiju, Privredne komore Srbije istakao je da je važno da se rezultati ove aktivnosti pretoče u dokumentaciju za izradu modula u dualnom obrazovanju – tehničar za upravljanje otpadom, pre svega imajući u vidu značajan broj zaposlenih u javno komunalnom sektoru u Srbiji - preko 50.000, objavila je PKS.

„Zeleni poslovi, posebno na lokalu mogu značajno uticati na jačanje otpornosti lokalne zajednice, inkluziju ranjivih grupa i borbu protiv siromaštva. U kontekstu štednje prirodnih resursa i cirkularnosti proizvoda, rastu potrebe za novim  znanjima i veštinama u upravljanju otpadom, a sve zbog povećanog generisanja komunalnog otpada i njegove ponovne upotrebe.
Znanja i veštine u tehničkom upravljanju opremom, digitalizacija procesa i bezbednost  i zdravlje na radu, moraju postati deo korporativne kulture javno – komunalnih preduzeća u Srbiji. Kada govorimo o potencijalu za nova zelena radna mesta u Srbiji, procena je da bi do 2030. godine moglo da se otvori novih 20.000 radnih mesta u kontekstu zelenih poslova“, zaključio je Mitrović.

U Srbiji ne postoje (visoko)školske ustanove koje su specijalizovane za ovu vrstu edukacije, te je od velikog značaja što je svih osam modula predato na akreditaciju kako bi u budućnosti bili dostupni radnicima angažovanim na ovim poslovima.

 Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH u saradnji sa JKP „Čistoća“ iz Novog Sada, organizovao je obuku za 60 ljudi angažovanih u sektoru upravljanja otpadom. 

“Kako su uslovi rada u komunalnoj delatnosti teški i često uključuju specifične opasnosti povezane sa operativnim postupcima na deponiji, svrha programa je bila da se unapredi znanje, veštine i sposobnosti radnika, odnosno za povećanje bezbednosti i zdravlja na radu”, navela je Marija Bogdanović, vođa globalnih programa „Migracije za razvoj (PME)“ i „Migracije i dijaspora (PMD)“ u Srbiji u okviru GIZ.

Naslanjajući se na prethodna iskustva GIZ aktivnosti u Srbiji, u saradnji sa Centrom za cirkularnu ekonomiju i klimatske promene (CECC) iz Novog Sada razvijeni su kurikulumi za osam posebnih modula za radnike angažovane na poslovima upravljanja otpadom koji uključuju rad na separaciji otpada, rukovanje posebnom mehanizacijom koja se u koristi na poslovima upravljanja otpadom, ali i posebnim tokom otpada tj. građevinskim otpadom.

 “U sektoru upravljanja otpadom najveći broj angažovanih su sa niskim kvalifikacijama. Ova specifična vrsta profesije koja se bavi visoko-rizičnim poslovima, može se smatrati kao podložna opasnostima na radu, zdravstvenim problemima i povredama povezanim sa radnim mestom te stoga zahteva adekvatno obrazovanje i obuku, kao što je to definisano za mnogobrojne druge profesije u javnom sektoru”, navela je Valentina Đureta, projektna menadžerka PME.

Ona dodaje da tipičan dan radnika na poslovima upravljanja otpadom obuhvata rukovanje opremom i mašinama, boravak u sredini koja često uključuje štetne emisije, prašinu, dim,  neprijatne mirise, toplotu, hladnoću.

“Istovremeno, neophodan je stalna svest o poštovanju mera bezbednosti, ali i brze reakcije u vanrednim situacijama”.

PME program je deo šire inicijative „Povratak u nove šanse“, nemačkog Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ) i pruža podršku u socijalnoj i ekonomskoj (re)integraciji povratnicima iz inostranstva i lokalnom stanovništvu, posebno onima iz osetljivih grupa.

 

Ostali naslovi

Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane
Kako finansije oblikuju naše zadravlje
Srpska ekonomija
Zvuči kao floskula, ali je činjenica jasna: finansijski stres vremenom utiče i na naše fizičko zdravlje. Svetska zdravstvena organizacija (WHO) i Global Financial Health Initiative ukazuju na snažnu vezu između finansijskih briga i poremećaja poput anksioznosti, depresije, nesanice, hroničnih zapaljenja i povišenog krvnog pritiska
Leto je najbolje vreme za promenu posla
Srpska ekonomija
Kada pomislimo na leto, obično su nam odmor, plaže i kupanje prva asocijacija. Jednostavno, najtoplije godišnje doba povezujemo sa opuštanjem i razbibrigom, a ne još jednom stepenicom u karijeri. Ipak, razmislite još jednom. Dok drugi planiraju godišnje odmore ili su već na odsustvu, za vas se potencijalno stvaraju brojne prilike
Ko je odgovorniji? Gen Z vs Milenials
Srpska ekonomija
Šta je za vas odgovornost? Da na poslu obavljate sve zadatke revnosno, da ne kasnite kad se nalazite s prijateljima, ili kad platite sve račune čim stignu? Sve ovo ili ništa od navedenog je podložno tumačenju, ali postoji jedna kategorija oko koje nema pregovora – odgovornost u saobraćaju, zato što je to dužnost koju imamo prema ljudskim životima
Kako mladi vide svoju budućnost?
Srpska ekonomija
Većina srednjoškolaca planira da nastavi obrazovanje i upiše željeni fakultet ili višu školu (67%), dok mali procenat razmišlja o zapošljavanju, razvoju privatnog posla ili dodatnim kursevima. Ovo ukazuje na snažnu orijentaciju ka visokom obrazovanju kao osnovi za buduću karijeru
Koliko smo (ne)zadovoljni svojim izgledom
Srpska ekonomija
Novo istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju u Srbiji, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva jasne razlike u percepciji žena i muškaraca, ali i zabrinjavajuće podatke – preko 40 odsto ispitanika smatra da ima prekomernu težinu ili da je gojazno
Globalni izazov za studente
Srpska ekonomija
Posle više od dve decenije, jedno od najvažnijih međunarodnih studentskih takmičenja iz oblasti arhitekture, Saint-Gobain Architecture Student Contest, po projektnom zadatku vraća se tamo gde je i prvi put održano – u srpsku prestonicu. Ovo danas prestižno takmičenje okuplja više od 1.300 studenata iz oko 30 zemalja širom sveta