Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Lek na kućnu adresu

Reč dve o zdravstvenoj zaštiti
Piše: Vesna Zdravković

Ispred jedne Kovid ambulante u Beogradu gužva. Slična slika je i u ostalim gradoma u Srbiji. U delu gde rade lekari koji pregledaju pacijente koji u dom zdravlja dolaze zbog drugih zdravstvenih problema sve funkcioniše bez mnogo čekanja.

U trenutku kada Srbija beleži crne Kovid rekorde možda baš ima smisla pričati i o onim građanima koji posećuju doktora zbog sasvim drugih zdravstvenih tegoba. Pitanje je kako se vodi računa i o onima koji su imali infarkt, moždani udar ili neko drugo oboljenje koje je zahtevalo hitno zbrinjavanje. Prema rečima državnog sekretara u Ministarstvu zdravlja prof. dr Berislava Vekića najviše ispaštaju hronični bolesnici jer nisu mogli da obave određenu dijagnostiku ili kontrolni pregled.

Kome je najteže ili najgore u zdravstvenom sistemu koji je podeljen na dve paralelne polovine? Zdravstvenim radnicima koji se svim snagama bore za sopstveno, ali i zdravlje pacijenata, zaraženim građanima koji su zbog virusa odvojeni od svojih bližnjih i sa neizvesnošću čekaju svaki novi dan ili onima koji su u jeku epidemije primorani da zbog kardioloških, pulmoloških ili nekih drugih oboljenja potraže medicinsku pomoć. Nadležno ministarstvo nastoji da se rad zdravstvenih ustanova koliko-toliko vrati u normalu. Koliko je to potrebno govore i podaci da su pre pojave Kovida-19 najtraženiji bili specijalisti interne medicine, oftamolozi, zatim fizikalne medicine i rehabilitacije, otorinolaringolozi i lekari ortopedske hirurgije i traumatologije. Isto tako, pre dve godine obavljeno je ukupno 14,5 miliona specijalističkih pregleda u državnoj praksi, odnosno svaki građanin je dva puta posetio lekara specijalistu.

Verujemo i da mnoge građane sada samo zanima onaj dnevni izveštaj o broju testiranih, novozaraženih i umrlih. Ipak bi trebalo da se upoznate i sa digitalnom transformacijom zdravstvenog sistema Srbije. Sada je zbog korona virusa taj proces zaustavljen, ali nadležni veruju da 2021. sledi nastavak. Implementacija integrisanog zdravstvenog informacionog sistema Republike Srbije započeta je 2016. godine. IZIS predstavlja centralni elektronski sistem kojim bi trebalo da se poboljša i ubrza rad zdravstvenih ustanova, a samim tim da se poveća kvalitet usluga pacijentima. Za četiri godine dobili smo zdravstvene elektronske kartice, onlajn zakazivanje, eRecept, a od prvog talasa pandemije profunkcionisala je elektronska aplikacija eDoznake. Pre nešto više od dve godine uveden je eRecept preko kojeg je izdato odnosno realizovano više od 180 odnosno oko 120 miliona recepata. Sve smanjuje finansijske troškove, a pacijentima i zaposlenima skraćuje vreme.

Platforma eZdravlje, odnosno zdravstveni elektronski karton trabalo je da zaživi polovinom ove godine. Šta će značiti kada se implementira u IZIS? Svi naši građani moći će da vide podatke o svom zdravstvenom stanju, istoriji bolesti, terapijama koje koriste, a biće im omogućeno da isprate i termine za određene kontrolne preglede ili dijagnostiku. U planu je i izrada RIS-a – Radiološkog informacionog sistema u kojem će biti zabeleženi svi dijagnostički pregledi koje je obavio jedan pacijent.

Postavilo se i pitanje mogućnosti dostavljanja lekova na kućnu adresu. Za sada to ostaje kao ideja, a put do relizacije je trenutno neizvestan i dugotrajan. Možda se i to ostvari jednoga dana.

Dok se zdravstvo ne digitalizuje u potpunosti ljudi iz struke ponavljaju da je najbolje da se ponašamo odgovorno i primenjujemo sve mere zdravstvene zaštite – nosimo maske, budemo na distanci i vodimo se izrekom “Čistoća je pola zdravlja”.

Ostali naslovi

Carski glasovi kosmetskih slavuja osvojili Beograd
Piše: Ljiljana Staletović
Mladi vokalni solisti s Kosova i Metohije, vođeni muzičkim urednikom i direktorom festivala „Carski glasovi“ Zlatkom Stojanovićem, predstavili su se u Beogradu izvođenjem izvornih srpskih pesama. Prihod od prodatih ulaznica namenili su višečlanoj porodici Dogandžić iz Štrpca
Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem