Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Albert je bio dete sa ulice, a danas je uspešan barmen

Beograd
Foto: GIZ
Srpska ekonomija

Albert Matić (21) je bio dete ulice, ali zahvaljujući podršci Centra za integraciju mladih već četiri godine radi u Kafeu 16. Kada je imao pet godina Albertova porodica se raspala. U to vreme je sa starijim bratom i mlađom sestrom živeo kod oca, u neformalnom naselju kod Belvila - u kolibi od drvenih dasaka, cerade i najlona. Otac mu je povremeno radio u građevinarstvu, a prihodi nisu bili dovoljni da se porodica prehrani. On i brat su zato počeli sa ocem da skupljaju otpad koji mogu da prodaju, počeli su i da prose.

„Bio sam na ulici sa bratom kad smo naišli na volonterku Centra za integraciju mladih koja se zvala Gaga. Rekla nam je da je na Zvezdari otvoreno Svratište i pitala nas da li želimo da odemo tamo. U tom trenutku je kod nas postojao strah da će nas poslati u dom. Onda je jedna naša drugarica počela redovno da odlazi u Svratište i da se pojavljuje u čistoj garderobi, dobila je i pribor za školu. Tako smo i mi odlučili da odemo, videli da je dobro i počeli često da svraćamo. Nakon što je svratište otvoreno i na Novom Beogradu tamo smo provodili po ceo dan“, priča Albert.

Radnici Centra za integraciju mladih (CIM), koji su podržani od strane globalnog programa Nemačke razvojne saradnje „Migracije za razvoj“ koji u Srbiji sprovodi GIZ, usmeravali su ih ka obrazovanju i pomagali im da završe školu – obezbeđivali potreban pribor i pružali pomoć oko učenja. Uz to su, kaže, tamo mogli da se okupaju, operu odeću, dobiju obroke, ali i toplu odeću, ćebad i posteljinu za kuću.

Pred kraj osnovne škole Albert je sa ocem otišao na selo, ali se nakon tri godine vratio u Beograd i ponovo počeo da radi kao sakupljač sekundarnih sirovina. U to vreme je već imao 17 godina i bio prestar za dnevni boravak u Svratištu, saopštio je Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH.

„Svratio sam tad do CIM-a da posetim nastavnika i nastavnice. Jedna od njih, Emilija, mi je predložila da upišem kurs za barmena. Dvoumio sam se da li je to za mene ali sam rešio da probam. Nakon što sam krenuo na razne radionice koje se pružaju u programu zapošljavanja video sam promenu, učio sam o pićima, posluzi, kasi… Počeo sam da se osećam sigurnije u sebe“, priča Albert koji je bio druga generacija koja je pohađala kurs gastronomije, koji CIM i danas uspešno sprovodi. Nakon završenog programa obrazovanja proveo je nekoliko meseci radeći u čuvenom beogradskom lokalu, a potom je dobio stalno zaposlenje u Kafeu 16. Tamo radi već četiri godine.

„Taj posao mi je promenio život iz korena. Postao sam svoj čovek, ne zavisim od drugih, imam redovnu platu, iznajmljujem stan, mogu da kupim potrebnu garderobu“, kaže.

U „Šesnaestici“, kako zove svoje radno mesto, upoznao je i današnju suprugu. Nakon tri godine zajedničkog rada sa njom iz prijateljstva rodila ljubav.

„Imamo devojčicu, drugo dete nam je na putu. I moja supruga je zaposlena ovde, trenutno je na trudničkom. Moj brat živi sa nama, i on radi kao konobar i završava školu za mašinbravara. Kad se spoje naše tri plate imamo dovoljno za dobar život. U tome nam je pomogao CIM, najviše kroz školovanje“, kaže Albert koji je rešio da se i dalje usavršava i paralelno sa poslom upisao školu za kuvara, što vidi kao svoj posao iz snova.

Ostali naslovi

Carski glasovi kosmetskih slavuja osvojili Beograd
Piše: Ljiljana Staletović
Mladi vokalni solisti s Kosova i Metohije, vođeni muzičkim urednikom i direktorom festivala „Carski glasovi“ Zlatkom Stojanovićem, predstavili su se u Beogradu izvođenjem izvornih srpskih pesama. Prihod od prodatih ulaznica namenili su višečlanoj porodici Dogandžić iz Štrpca
Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem