Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Rezultati domaće privrede iznad očekivanja

Narodna banka Srbije
Foto: NBS
Srpska ekonomija

Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je na današnjoj sednici da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 1,0%. Donoseći takvu odluku, Izvršni odbor imao je u vidu pre svega da se efekti prethodno donetih monetarnih i fiskalnih mera mogu očekivati i u narednom periodu i da će po tom osnovu uslovi finansiranja privrede i građana ostati povoljni, kao i da će rasti njihov raspoloživ dohodak. Tome će doprineti i usvojeni treći paket mera pomoći privredi i građanima od oko 4,3% bruto domaćeg proizvoda ove godine.

Izvršni odbor je istakao da su rezultati domaće privrede i početkom ove godine iznad očekivanja. Srbija je pretkrizni nivo ekonomske aktivnosti dostigla pre mnogih svetskih ekonomija – već u prvom tromesečju ove godine, dok su inicijalne procene bile da će se to dogoditi u drugom tromesečju ove godine. Prema proceni Republičkog zavoda za statistiku, u prvom tromesečju ostvaren je rast bruto domaćeg proizvoda od 1,2% međugodišnje. Najveći pozitivan doprinos tom rastu, prema oceni Narodne banke Srbije, dao je neto izvoz. Kao i prethodnih godina, izvoz je ostao geografski i proizvodno rasprostranjen kao rezultat snažnog priliva stranih direktnih investicija u Srbiju, pretežno u razmenljive sektore. Zahvaljujući očuvanom investicionom i potrošačkom poverenju i realizaciji infrastrukturnih projekata, oporavak beleže i investicije u fiksne fondove i potrošnja. Dodatni impuls rastu očekuje se od trećeg fiskalnog paketa pomoći privredi i građanima i viših planiranih kapitalnih rashoda države. Očekujemo da uspešan nastavak sprovođenja procesa vakcinacije, kao i oporavak u uslužnim delatnostima, koje su još uvek pogođene pandemijom, obezbedi da rast bruto domaćeg proizvoda bude 6%, što je iznad naših prethodnih projekcija zahvaljujući rastu bruto domaćeg proizvoda u prvom tromesečju.

Međugodišnja inflacija je bila na niskom nivou u prvom tromesečju (1,4% u proseku). Tada je izostao sezonski uobičajen rast cena povrća, koji je ipak nadoknađen u aprilu, što je uticalo na rast međugodišnje inflacije na 2,8%. Izvršni odbor očekuje nešto višu stopu inflacije i u maju, pri čemu će njen rast biti privremen i posledica pre svega niske baze iz prethodne godine, prvenstveno kod naftnih derivata, što je slučaj i u većini drugih zemalja zbog prošlogodišnjeg kolapsa svetske cene nafte usled pandemije. U isto vreme, niska bazna inflacija od 1,8% ukazuje na odsustvo znatnijih inflatornih pritisaka sa strane tražnje, a njeno stabilno kretanje oko trenutnog nivoa Izvršni odbor očekuje i u narednom periodu. Važan faktor niske i stabilne inflacije bila je i ostala obezbeđena relativna stabilnost deviznog kursa, kao i usidrenost inflacionih očekivanja finansijskog sektora i privrede, koja potvrđuju kredibilitet monetarne politike.

Donoseći odluku o zadržavanju referentne kamatne stope na nepromenjenom nivou, Izvršni odbor je imao u vidu da kretanja u međunarodnom okruženju još uvek u najvećoj meri zavise od toka pandemije. Iako je globalni rast usled pogoršanja epidemiološke situacije usporen u prvom tromesečju tekuće godine, on je viši nego što se prethodno očekivalo. To je u najvećoj meri rezultat sve boljeg prilagođavanja poslovanja preduzeća i potrošnje stanovništva uslovima primene zdravstvenih mera i ograničene mobilnosti, kao i dodatnih fiskalnih mera pojedinih zemalja, pre svega Sjedinjenih Američkih Država. Brži oporavak ekonomske aktivnosti od očekivanog i ubrzanje inflacije za sada ne dovode do ublažavanja stimulativnih mera većine centralnih banaka u svetu, jer se faktori koji su izazvali više stope inflacije početkom ove godine ocenjuju kao privremeni. Bolji izgledi za rast svetske privrede u izvesnoj meri su ublažili neizvesnost na međunarodnom finansijskom tržištu, a nedavno povećanje dugoročnih kamatnih stopa u Sjedinjenim Američkim Državama za sada se nije znatnije odrazilo na finansijske uslove za zemlje u usponu, koji su i dalje povoljni. Izvršni odbor naglašava važnost opreznog pristupa u vođenju monetarne politike, pre svega zbog neizvesnosti na svetskom robnom tržištu – uzlaznog trenda cena nafte, primarnih poljoprivrednih proizvoda i hrane, koji traje već izvesno vreme.

Izvršni odbor ističe, kako je saopšteno iz Kabineta guvernera, da će prioritet monetarne politike i dalje biti obezbeđenje cenovne i finansijske stabilnosti, uz podršku što bržem rastu naše privrede i zaposlenosti, daljem rastu izvoznog sektora, kao i povoljnom investicionom ambijentu. Narodna banka Srbije će nastaviti da pažljivo prati kretanja i uticaj ključnih faktora iz domaćeg i međunarodnog okruženja na inflaciju, finansijsku stabilnost i brzinu ekonomskog oporavka i da u skladu s tim prilagođava svoje mere u interesu naše privrede i građana.

Ostali naslovi

Carski glasovi kosmetskih slavuja osvojili Beograd
Piše: Ljiljana Staletović
Mladi vokalni solisti s Kosova i Metohije, vođeni muzičkim urednikom i direktorom festivala „Carski glasovi“ Zlatkom Stojanovićem, predstavili su se u Beogradu izvođenjem izvornih srpskih pesama. Prihod od prodatih ulaznica namenili su višečlanoj porodici Dogandžić iz Štrpca
Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem