Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Ranjive grupe žena teško do posla u opštinskim i gradskim upravama

Beograd
Srpska ekonomija

Položaj pojedinih, ranjivih kategorija žena na tržištu rada, poput samohranih majki, osoba sa invaliditetom i Romkinja, i inače je nepovoljan, a svaka četvrta jedinica lokalne samouprave (JLS), posmatrana kao poslodavac, u svojim organima ne zapošljava ni jednu od navedenih grupa, pokazalo je istraživanje o usklađivanju rada i roditeljstva koje je sprovelo Ministarstvo za brigu o porodici i demografiju, u saradnji sa Fondacijom Ana i Vlade Divac. Ipak, veliki deo anketiranih opština, njih čak 92 odsto, izjasnio se da je spremno da aktivno podrži, posreduje i pomogne u nalaženju posla i zapošljavanju nezaposlenih majki na svojoj teritoriji. U tome, većina njih očekuje podršku ali i finansijsku pomoć države.

O istraživanju, koje je deo projekta „Jednaki - ka rodnoj ravnopravnosti usklađivanjem radnog i porodičnog života zaposlenih“, razgovaramo sa koordinatorkom projekta, demografkinjom Gordanom Bjelobrk.

- Više od 24 odsto opština i gradova, što je gotovo četvrtina, trenutno ne zapošljava ni jednu od pomenutih ranjivih grupa žena. Najveći je broj onih koje pri zapošljavanju prednost daju samohranim majkama (40,5 odsto). Među zaposlenima 16,2 odsto opština ima i samohrane majke kao i žene sa invaliditetom, dok pored ove dve grupe i Romkinje zapošljava tek 13,5 odsto, navodi podatke Bjelobrk.

Kako dodaje, najmanje je onih lokalnih samouprava (5,4 odsto) koje trenutno zapošljavaju istovremeno i samohrane majke i žene Romske nacionalnosti.

Međutim, Bjelobrk napominje da su opštine u upitniku istraživanja pokazale visok nivo društvene odgovornosti, s obzirom da je većina spremna da ubuduće strateški razmišlja o zapošljavanju kategorija žena koje su u nepovoljnom položaju na tržištu rada, ali i mnogim drugim aktivnostima kojima bi se olakšala pozicija zaposlenih roditelja male dece, i postiglo efikasnije usklađivanje posla sa roditeljstvom. Iznenađujuće, prepreke tome nisu uvek samo finansijske, sudeći po odgovorima JLS, ali se ipak najveći deo opština i gradova izjasnio da bi u bilo kakve poduhvate te vrste, ušao najpre uz pomoć države i njenih institucija.

- Na pitanje o tome koje bi konkretne aktivnosti država trebalo da preduzme kako bi ih stimulisala da aktivno učestvuje u sprovođenju mera u vezi sa usklađivanjem rada i roditeljstva, najveći procenat JLS koje su učestvovale u anketi (37,8 odsto) odgovorio je da bi medijska promocija porodično odgovornih gradova ili opština mogla da bude značajna stimulativna mera. Na drugom mestu su ekonomski podsticaji, podržani od 35,2 odsto ispitanika, dok 27 odsto njih smatra da bi poreske olakšice učinile da se veći broj JLS angažuje oko aktivnijih mera usmerenih na porodice i njihovo poslovno okruženje, navodi Bjelobrk.

Samo deo istraživanja, koji je predstavljen u ovom tekstu, rezultat je upita koji su popunjavali zaposleni i zaposlene u organima gradskih i opštinskih uprava, među kojima su žene dominantno brojnije, sa čak 74,6 odsto, a što i jeste prosečna struktura po polu u svim loklanim samoupravama. Zaposleni i zaposlene koji su učestvovali u anketi su roditelji sa decom predškolskog i mlađeg školskog uzrasta. Istraživanje o usklađivanju rada i roditeljstva organizovano je sa ciljem da se prikupe informacije o problemima s kojima se svakodnevno suočavaju JLS i zaposleni roditelji koji pokušavaju da usklade svoje radne i porodične obaveze, kao i informacije o stavovima lokalne samouprave i njihovoj spremnosti na društveno odgovorno delovanje prema najbitnijim članovima društvene zajednice, kroz podršku zaposlenim roditeljima s malom decom.

 

Ostali naslovi

Carski glasovi kosmetskih slavuja osvojili Beograd
Piše: Ljiljana Staletović
Mladi vokalni solisti s Kosova i Metohije, vođeni muzičkim urednikom i direktorom festivala „Carski glasovi“ Zlatkom Stojanovićem, predstavili su se u Beogradu izvođenjem izvornih srpskih pesama. Prihod od prodatih ulaznica namenili su višečlanoj porodici Dogandžić iz Štrpca
Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem