Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Ekonomski potencijal dijaspore veći od investicija

Kako crowdfunding platforme i alternativno finansiranje mogu da podrže lokalni razvoj
Srpska ekonomija

Iako zvanične statistike o broju naših ljudi u inostranstvu nisu usaglašene, o ekonomskom potencijalu dijaspore nema sporenja – zahvaljujući doznakama u Srbiju je samo tokom prošle godine ušlo oko tri milijarde evra. Prema podacima Svetske banke, u prethodnoj deceniji dijaspora je godišnje slala u maticu od tri do 3,7 milijardi evra što je za 50% više od prosečnog priliva stranih ulaganja. Usmeravanje tih sredstava u donacije i pokretanje biznisa značajno bi ubrzalo privredni rast Srbije.

Najviše novca, gotovo 30%, stiže iz Nemačke, oko 15% iz Švajcarske i 8,5% iz Austrije, a obezbeđivanje platforme preko koje bi donirali ili uložili u odabrane projekte, jedno je od efikasnih rešenja da podrže zajednice iz kojih su potekli, ocenjeno je na vebinaru „Dijaspora & donacije“, koji je organizovao NALED zajedno sa asocijacijom Loud Crowd, u okviru projekta „Alternativno finansiranje i donacije za lokalne zajednice u Srbiji“. Projekat je omogućilo Nemačko savezno ministarstvo za privrednu saradnju i razvoj (BMZ) putem Nemačko-srpske inicijative za održivi rast i zapošljavanje.

- Nemačka razvojna saradnja je prepoznala značaj NALED-ove platforme za donacije putem koje smo zajedno s privredom iz našeg članstva na početku pandemije za tek nešto više od mesec dana obezbedili podršku u vrednosti od 250.000 evra za 41 lokalnu samoupravu. Između ostalog, donirano je 55 tona hrane za 11.000 domaćinstava, 67 računara i medicinska i zaštitna oprema. Takva platforma može da pomogne u povezivanju lokalnih zajednica kojima je potrebna pomoć sa privredom i pojedincima iz zemlje i inostranstva koji tu pomoć mogu da pruže, bilo da je reč o finansijskim sredstvima ili in-kind donacijama u proizvodima i uslugama- rekla je Violeta Jovanović, izvršna direktorka NALED-a.

- Putem platformi za alternativno i grupno finansiranje kao što je crowdfunding, dijaspora može da pomogne lokalnoj zdravstvenoj ustanovi, finansira obnovu lokalnog muzeja ili opremanje prostora za mlade preduzetnike, projekte očuvanja životne sredine kao što su pošumljavanje ili čišćenje reka, podrži umetnike i druge kreativce ili investira u nove start-upove i dobre poslovne ideje. Ovim projektom želimo da mapiramo potencijal za saradnju i identifikujemo šta su barijere za veća ulaganja dijaspore, kao i da osnažimo lokalne samouprave i nevladine organizacije da osmisle i ponude kvalitetne projekte – istakla je Daniela Funke, direktorka GIZ Srbija.

Na vebinaru je istaknuto da je izgradnja poverenja i saradnje dijaspore s maticom važan korak, a država je već napravila pomak izradom prvog nacrta Akcionog plana za sprovođenje ekonomskih migracija koji predviđa pojednostavljenje procedura za slanje deviznih doznaka i uspostavljanje platforme za donacije dijaspore do 2023. godine.

istraživanja pokazuju da dijaspora najčešće donira pojedincima – siromašnim i teško bolesnim licima i to putem namenskih računa, SMS-a ili fondacija. S druge strane, postoji manjak poverenja u doniranje posredstvom državnih institucija zbog nedovoljne transparentnosti i straha da novac neće otići u prave ruke.

Ostali naslovi

Zašto svetski stručnjaci za vodosnabdevanje proučavaju Zrenjanin
Srpska ekonomija
Grad koji je više od dve decenije nije imao bezbednu vodu za piće danas se proučava kao globalni model. Projekat, koji kao međunarodni partner predvodi Metito Utilities, ušao je u uži izbor za „Projekat godine“. Evo kako se to dogodilo i zašto ova priča daleko prevazilazi granice Srbije
Od zelenih projekata do boljih usluga
Srpska ekonomija
Od ulaganja u zelenu tranziciju do unapređenja usluga koje ljudi svakodnevno koriste, 2025. godina donela je vidljive pomake širom Srbije, dok su Ujedinjene nacije i partneri fokus sa politika prebacivali na konkretne rezultate na terenu. Ovaj pregled rezultata donosi Izveštaj o radu UN u Srbiji za 2025. godinu
Poverljivi odnosi i eksploatacije u javno dostupnim aplikacijama glavni su vektori napada
Srpska ekonomija
Iako su glavni inicijalni vektori napada u 2025. ostali slični kao u 2024. godini, njihov kombinovani udeo porastao je na preko 80%. Javno dostupne aplikacije čine 43,7%, dok su poverljivi odnosi porasli sa 12,7% na 15,5%
CrystalX RAT krade podatke i ismeva svoje žrtve
Srpska ekonomija
Novi trojanac za daljinski pristup (RAT) sposoban je ne samo da krade informacije i u potpunosti špijunira svoje žrtve, već i da im se ruga. Takođe predstavlja pretnju korisnicima kriptovaluta, jer uključuje clipper zasnovan na pregledaču koji zamenjuje adrese kripto novčanika
Mirna luka na obali Save
Srpska ekonomija
Moderna marina i jahting klub Beograda na vodi, u sklopu novog dela grada BW Marine, dodatno će obogatiti život na reci i otvoriti novo poglavlje u razvoju priobalja. Smeštena na desnoj obali Save, BW Marina predstavlja pažljivo osmišljenu celinu u kojoj se kultura, priroda i savremena infrastruktura susreću u jedinstvenom ambijentu
Ušteđevina ispod dušeka
Srpska ekonomija
Da li imate ušteđevinu koju čuvate ispod dušeka, negde u kući Ili je možda držite u banci po nekoj niskoj kamatnoj stopi ili bez nje? Osim što čuvanje novca kod kuće nije bezbedno, rizikujete i da vaš novac izgubi vrednost. Zato je dobro da znate da postoji sigurnije mesto za njeno čuvanje, a pod kontrolom je profesionalaca koji mogu uvećati njenu vrednost
Nastavljen rast tržišta nepokretnosti
Srpska ekonomija
Ukupna vrednost ostvarenog prometa na tržištu nepokretnosti u Republici Srbiji u četvrtom kvartalu 2025. godine iznosila je 2,4 milijarde evra, što predstavlja najviši kvartalni nivo od uspostavljanja Registra cena nepokretnosti. Istovremeno, broj kupoprodajnih ugovora bio je 37.386. Od 2,4 milijarde evra, 394,8 miliona evra dolazi sa delimično regulisanog tržišta
Korak napred u forenzičkom računovodstvu
Srpska ekonomija
Finansijski kriminal pokazuje tendenciju rasta u globalnim okvirima nanoseći veliku štetu pojedincima, organizacijama i nacionalnim ekonomijama. Napori na suzbijanju ove vrste kriminala zahtevaju višestruko delovanje, a pre svega podizanje kompetencija onih koji istražuju i dokazuju ovu vrstu kriminala
Olimpijsko zlato 2026. godine najskuplje u istoriji
Srpska ekonomija
Materijalna vrednost jedne zlatne medalje procenjuje se na 2.100–2.200, a srebrne približno 1.200–1.300 američkih dolara. U poređenju sa Letnjim olimpijskim igrama u Parizu 2024, materijalna vrednost zlatne medalje je više nego udvostručena. Srebrna medalja, koja takođe teži oko 500 grama, ima vrednost od približno 1.200–1.300 dolara
U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa