Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Privremena mera radi ublažavanja negativnih efekata promene cena hartija od vrednosti na kapital banaka

Finansije
Srpska ekonomija

Izvršni odbor Narodne banke Srbije je na vanrednoj sednici usvojio Odluku o privremenoj meri koja se odnosi na izračunavanje kapitala banke. Odluka je objavljena u „Službenom glasniku RS”, br. 072/2022.

Novom odlukom je data mogućnost bankama da ublaže negativne efekte promene cena hartija od vrednosti na kapital, nastale usled poremećaja na globalnim finansijskim tržištima. Privremena mera se odnosi na dužničke hartije od vrednosti čiji su izdavaoci Republika Srbija, autonomna pokrajina ili jedinica lokalne samouprave Republike Srbije, a koje se vrednuju po fer vrednosti kroz ostali rezultat u skladu s Međunarodnim standardom finansijskog izveštavanja 9.

Pored ublažavanja negativnih efekata promene cena hartija od vrednosti na kapital banaka, navedenom merom Narodna banka Srbije nastoji da ostvari nekoliko ciljeva:
– da podstakne banke da kupljene hartije od vrednosti Republike Srbije zadrže u svojim portfolijima;
– da otvori prostor za nova ulaganja banaka u ove hartije;
– da doprinese oslobađanju kapaciteta banaka za nastavak kreditne aktivnosti, naročito u segmentu privrede, s ciljem očuvanja domaće privredne aktivnosti.

Na ovaj način Narodna banka Srbije stvara ravnotežu između pooštravanja monetarnih uslova, neophodnog kako bi se ograničili efekti inflatornih pritisaka na svetskom i domaćem tržištu, i stimulisanja kreditne aktivnosti banaka radi nastavka podrške realnom sektoru i daljem privrednom rastu.

Izražena globalna neizvesnost usled niza faktora – od posledica još uvek aktuelne krize izazvane virusom korona, preko zaoštrene energetske situacije, prekinutih odnosno usporenih lanaca snabdevanja i globalnih inflatornih pritisaka, a naročito usled trenutne geopolitičke krize vezane za Ukrajinu, i pooštravanje monetarnih politika vodećih centralnih banaka doveli su do rasta kamatnih stopa na međunarodnom finansijskom tržištu. To se u određenoj meri prenelo i na domaće finansijsko tržište, manifestujući se kroz znatniji rast stopa prinosa, odnosno pad cena, pre svega državnih hartija od vrednosti, a koje se u znatnom iznosu nalaze u bilansima banaka kao investitora u te hartije. Imajući to u vidu, Narodna banka Srbije je prepoznala potrebu za donošenjem propisa privremenog važenja radi očuvanja i jačanja stabilnosti finansijskog sistema Republike Srbije.

Propisom se omogućava da se iz obračuna osnovnog akcijskog kapitala banke do kraja ove godine isključi 70% neto nerealizovanih gubitaka i dobitaka proisteklih po osnovu vrednovanja pomenutih dužničkih instrumenata.

Banke će navedenu privremenu meru moći da primenjuju u periodu od 30. juna 2022. do 31. decembra 2022. godine, pri čemu će Narodna banka Srbije nastaviti da analizira celokupnu situaciju i okolnosti na finansijskim tržištima, kontinuirano sagledavajući potrebu za daljim preduzimanjem odgovarajućih mera.

Ostali naslovi

Bicibus i u Beču sve popularniji
Srpska ekonomija
Da li ste čuli za „Bicibus“? To je kao autobus od bicikala koji voze u nizu tj. organizovana vožnja, gde se deca i roditelji u određeno vreme sastaju na stajalištima duž utvrđene rute i zajedno voze do škole. Koncept poznat i pod imenom „Velobus“ počeo je 2021. godine kada su neke porodice u Barseloni počele sa vožnjom „Bicibusa“ i postale primer drugim gradovima
Cirkularna ekonomija u praksi
Srpska ekonomija
Kako uskladiti ekonomski rast sa zaštitom životne sredine, imajući u vidu ograničenost prirodnih resursa koji su nam na raspolaganju? Odgovor na ovo pitanje daje cirkularna ekonomija kao suprotnost preovlađujućem modelu koji se oslanja na princip „uzmi, iskoristi, baci“. U „kružnoj“ ekonomiji potencira se ponovna upotreba proizvoda i efikasnije korišćenje materijala i resursa
Srbiji nedostaje 200 miliona stabala
Srpska ekonomija
Prema zvaničnim podacima, u Srbiji je 29% teritorije pokriveno šumama, a za očuvanje zdravlja ljudi, biodiverziteta i ublažavanje klimatskih promena, potrebno je dostići minimum pošumljenosti od 41%. Drugim rečima, u našoj zemlji nedostaje 10,000 kvadratnih kilometara šuma ili 200 miliona stabala, poručuju NALED i Zeleni razvojni centar povodom obeležavanja Svetskog dana šuma
Mladi ljudi aktivno doprinose informisanju javnosti o važnim društvenim pitanjima
Srpska ekonomija
Premijera dokumentarnog filma „Tačka B” mlade autorke Nine Marić istražuje život izbeglica u Beogradu
Info dan o Sajber bezbednosti
Srpska ekonomija
Juče je u svečanoj sali Prirodno-matematičkog fakulteta u Kragujevcu, održan "Info dan o Sajber bezbednosti". Ovaj događaj, organizovan od strane Instituta za matematiku i informatiku Prirodnomatematičkog fakulteta u Kragujevcu je pratilo oko 170 studenata, od čega je interesovanje za sajber bezbednost profesiju pokazalo 60 studentkinja
Počeo projekat veka – produžetak bečke kanalizacije
Srpska ekonomija
Produžetak bečke kanalizacije za oko devet kilometara koji će se izvoditi ispod rečice Vinflus (Wienfluss), je najveći projekat u istoriji bečke kanalizacije. Tunel za otpadne vode prolazi kroz šest bečkih opština. Sa investicijom od oko 270 miliona evra, kvalitet vode u Bečkoj reci će se poboljšati, a kanalizaciona mreža će biti rasterećena u slučajevima jakih kiša
Opština Prijepolje nastavlja sa osnaživanjem mladih poljoprivrednika
Srpska ekonomija
Opština Prijepolje i Fondacija Ana i Vlade Divac obnovili su Ugovor o saradnji kojim se i u 2024. godini nastavlja realizacija aktivnosti u okviru „Fonda za osnaživanje mladih poljoprivrednika“. Ugovor su potpisali Drago Popadić, predsednik opštine Prijepolje i Bojana Vujičić, projektna koordinatorka u Fondaciji Ana i Vlade Divac
Srbija na putu ka održivoj budućnosti
Srpska ekonomija
Srbija ulaže značajne napore na putu ka ostvarenju ciljeva održivog razvoja, usvajajući principe održivosti i smanjenja socijalne nepravde u planska i strateška dokumenta, rečeno je na konferenciji „Dijalogom do ostvarivanja ciljeva održivog razvoja“
Održana godišnja Generalna skupština CCIFS
Srpska ekonomija
Francusko-srpska privredna komora (CCIFS) održala je redovnu godišnju Generalnu skupštinu na kojoj su usvojeni izveštaj o aktivnostima i finansijski izveštaj za 2023. godinu i predlog budžeta za 2024. godinu
Počinje treći ciklus konkursa za održive gradove „Ekoopština
Srpska ekonomija
Ambasada Francuske u Srbiji i njeni partneri: Institut Veolia, Saint-Gobain, Decathlon, NALED i SKGO, Wiener Stadistsche, HUOT, Fonroche lightning – BBAi, Ministarstvo zaštite životne sredine i Delegacija Evropske unije, zajednički su danas 18. marta 2024. u Francuskoj ambasadi, objavili početak trećeg ciklusa konkursa za održive gradove „Ekoopština"