Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Srbija bogata kritičnim mineralnim sirovinama

Beograd
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike
Srpska ekonomija

Potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović izjavila je danas da je Srbija bogata kritičnim mineralnim sirovinama koje su neophodne za budućnost svetske ekonomije.

Mihajlović je, gostujući u Jutarnjem programu TV Hepi, rekla da iako postoje dokazane rezerve litijuma, bora, bakra, zlata i drugih sirovina i da je njihova vrednost 250 milijardi evra, neće biti pokrenuti novi rudnici ukoliko ne budu ispunjeni svi standardi zaštite životne sredine.

Posetila sam Gornje Nedeljice kako bih razgovarala sa ljudima koji žive tamo gde će, možda, jednog trenutka da se eksploatiše litijum, navela je potpredsednica Vlade.

Ključno pitanje jeste da li ćemo iskoristiti činjenicu da smo bogati kritičnim mineralnim sirovinama i da li ćemo imati ne samo rudnik, već i fabrike baterija i električnih vozila, ali samo ako budu ispunjeni svi evropski i svetski standardi zaštite životne sredine, istakla je ona.

Mihajlović je ponovila da bi, u slučaju pokretanja rudnika, to bila podzemna eksploatacija, sa novim tehnologijama, bez isparavanja sumporne kiseline i tečnog otpada, i dodala da sve što se bude radilo mora da bude u skladu sa zakonima koji su usklađeni sa EU.

Ako sve tri studije pokažu da je sve u okviru tih standarda, onda ćemo raditi, a ukoliko pokažu drugačije, nećemo. Glavna poruka svima je da država neće uraditi ništa što je na štetu građana, životne sredine i ekonomije. Istina je da je litijum nafta 21. veka i da želimo kompletan lanac proizvodnje – od rudnika preko fabrika. To će značiti povećanje BDP-a za više od 25 odsto i više od 17 milijardi evra prihoda godišnje, napomenula je ona.

Potpredsednica Vlade je ponovila i da nije potpisan nijedan ugovor sa „Rio Tintom“, koji u Srbiji istražuje od 2004. godine, o eksploataciji litijuma, a da će odluku o tome doneti građani pošto budu završene sve studije o uticaju na životnu sredinu.

Prema njenim rečima, kineska kompanija “Ziđin” je do sada u Bor uložila blizu 900 miliona evra, a rudarstvo nije samo pitanje eksploatacije i prerade rude, već i briga o životnoj sredini.

USrbiji imamo prvi zeleni rudnik – „Čukaru Peki“, u kome se primenjuju najnovije tehnologije u rudarstvu, gde će „Ziđin“ samo u rekonstrukciju topionice uložiti više od 220 miliona evra. Postaćemo drugi proizvođač bakra i zlata u Evropi primenom savremenih metoda prerade, istakla je ona.

Izmenom Zakona o rudarstvu podstakli smo investitore da daju doprinos svim važnim pitanjima za državu, tako da benefit od rudarstva nije samo prikazan kroz rudnu rentu, već i kroz ulaganja u životnu sredinu, što vidimo u Boru, rekla je potpredsednica Vlade.

Mihajlović je ukazala na to da, zahvaljujući novim istraživanjima, Srbija ima šansu da postane prvi proizvođač bakra i zlata u Evropi i da rudarstvo ima veliku priliku da podstakne ekonomski razvoj.

Bakar je kritičan u borbi sa klimatskim promenama i veoma je bitno da znamo koliko ga imamo i kako ćemo ga koristiti. Menjali smo Zakon o rudarstvu i stavili obavezu da ne može da bude jedina korist države samo rudna renta, nego je obavezan i investicioni sporazum, poručila je ona.

Ostali naslovi

Istaknuti hirurg i urolog Dejvid Krenston posetio UKC Kragujevac i FMN
Srpska ekonomija
U poseti UKC Kragujevac i Fakultetu medicinskih nauka je boravio istaknuti hirurg i urolog sa Univerziteta Oksford Dejvid Krenston
Trideseta solarna elektrana sa udelom građana u Beču
Srpska ekonomija
Bečko energetsko preduzeće „Wien Energie“ pušta u rad 30. solarnu elektranu sa udelom građana i počinje sa prodajom akcijskih paketa. U ovoj prvoj fazi samo korisnici usluga gradskog saobraćajnog preduzeća „Wiener Linien“ imaju mogućnost da kupe pakete
Vrapci su se vratili u Beograd i nastanili u Savskom parku 
Srpska ekonomija
U Savskom parku nedavno je postavljena trodelna skulptura Vratimo vrapce u Beograd, inspirisana pticom koja je nezvanični simbol Beograda. Autori Andrija Matić i Nikola Knežević na ovaj način nastoje da skrenu pažnju na činjenicu da se cvrkut ovih ptičica sve ređe čuje u našim parkovima i na ulicama
Otvoren konkurs za StarTech grantove i Program ubrzanog razvoja
Srpska ekonomija
Inovatori u Srbiji po četvrti put imaju priliku da se prijave na StarTech program i dobiju do 50.000 dolara bespovratne pomoći. Osim toga, ove godine uveden je i konkurs za Program ubrzanog razvoja koji obuhvata obuke i mentorstvo, kao i podršku u izradi i plasiranju materijala koji naše inovatore treba da predstave u najboljem svetlu potencijalnim investitorima, a njihove proizvode stranim tržištima
O turizmu koji ne uništava ono od čega živi
Srpska ekonomija
Kroz ilustracije, primere i konkretne podatke, izložba u bečkom Arhitektonskom centru prikazuje međusobnu povezanost turizma i ekonomske ekspanzije, rastuće emisije CO2 ili iseljavanje lokalnog stanovništva usled preteranih troškova stanovanja i života, naročito od kada se turistički smeštaji sve više koriste kao investicione mogućnosti
Kamp Zlatibor otvoren za posetioce
Srpska ekonomija
Svim ljubiteljima kampovanja svoja vrata širom je otvorio Kamp „Zlatibor”. Smešten u prijatnom okruženju, nadomak centra Zlatibora, a dovoljno izdvojen od gužve, gostima pruža priliku za uživanje u planinskim pejzažima i odmoru u hladu borova
Park kod Bristola nakon obnove dobija oko 200 stabala
Srpska ekonomija
Nakon godina propadanja, Svetonikolski park kod hotela Bristol uskoro će biti u potpunosti obnovljen i dodatno pošumljen, a sugrađani i gosti Beograda moći će da uživaju u prijatnoj hladovini oko 200 stabala i u atraktivnom pejzažnom uređenju
Turneja Bijelog Dugmeta kreće iz Doma mladih u Sarajevu
Srpska ekonomija
Kako smo eksluzivno saznali od Adisa Gojaka menadžera Gorana Bregovića i inspiratora turneje “50 godina Bijelog Dugmeta” turneja napopularnijeg sastava bivše Jugoslavije krenuće iz Sarajeva, iz “Doma mladih”, 11. maja. Bend je svoj prvi veći nastup imao baš na tom mestu
Prvo postrojenje za proizvodnju vodonika u Beču pušteno u rad
Srpska ekonomija
U bečkoj opštini Zimering pušteno je u rad prvo postrojenje za proizvodnju zelenog vodonika u Beču. To je važan korak ka klimatskoj neutralnosti grada koju bi trebalo ostvariti do 2040. godine. Ovo postrojenje vredno deset miliona evra trebalo bi se koristiti u oblastima industrije, energetike i mobilnosti
Beograd tradicionalno obeležava svoje dane od 15. do 19. aprila
Srpska ekonomija
Tačno pre 1.146 godina, 16. aprila 878. godine, prvi put je u pisanim dokumentima pomenuto ime Beograd, a pre 157 godina, 19. aprila 1867. godine, izvršena je simbolična predaja ključeva turskih vlasti knezu Mihailu i Beograd od tada ponovo postaje srpski grad