Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Nastavlja se rast korišćenja savremenih oblika plaćanja

Beograd
Srpska ekonomija

Upotreba najsavremenijih oblika plaćanja u našoj zemlji nastavlja da raste i u trećem tromesečju 2021. godine. O tome govori i podatak da su na kraju trećeg tromesečja 2020. godine ugovorenu uslugu elektronskog bankarstva imala 3.040.674 korisnika (fizička i pravna lica), a na kraju trećeg tromesečja ove godine – 3.396.064 korisnika, što je povećanje od 11,69%. Rast broja korisnika koji su ugovorili uslugu mobilnog bankarstva još je veći – sa 2.036.765 korisnika na kraju trećeg tromesečja 2020. na 2.692.552 korisnika na kraju trećeg tromesečja 2021. godine, što je povećanje od 32,20%. Porast je primetan i u odnosu na drugo tromesečje ove godine – broj korisnika fizičkih i pravnih lica elektronskog bankarstva veći je za 2,64%, a mobilnog bankarstva za 5,34%.

Pored broja korisnika, porastao je i broj transakcija koje putem elektronskog i mobilnog bankarstva obavljaju fizička i pravna lica. Ovo se naročito odnosi na mobilno bankarstvo – broj transakcija izvršenih putem mobilnog telefona veći je za 30,45% nego u trećem tromesečju 2020. (porast sa 10.198.837 transakcija na 13.304.525 transakcija), a za 5,55% veći nego u prethodnom tromesečju. Kada je reč o elektronskom bankarstvu, u odnosu na treće tromesečje 2020. godine, porast broja izvršenih transakcija iznosi 2,82% (sa 38.205.854 na 39.282.938).

Na kraju trećeg tromesečja ove godine, ukupan broj platnih kartica iznosi 10.201.606 – za 9,70% više nego u isto vreme 2020. godine i 2,83% više nego na kraju drugog tromesečja ove godine. Naši građani su u trgovinama u našoj zemlji u trećem tromesečju 2021. izvršili 92.027.607 plaćanja platnim karticama, što predstavlja rast od 12,52% u odnosu na broj plaćanja u istom tromesečju 2020. godine. S druge strane, zabeležena su 7.886.942 plaćanja karticama inostranih pružalaca platnih usluga u našim trgovinama – čak 105,88% više nego tokom trećeg tromesečja 2020, što ponovo svedoči o oporavku na tržištu, u prvom redu u turizmu i ugostiteljstvu.

U proteklom tromesečju banke su donekle povećale i broj bankomata – kojih je na kraju trećeg tromesečja ukupno bilo 3.149, odnosno za 27 više nego krajem juna 2021. i 173 više nego u trećem tromesečju prošle godine. Proširenje prihvatne mreže za platne kartice primetnije je kod POS terminala, kojih je korisnicima na raspolaganju 111.444 – za 16,62%, odnosno za 15.881 uređaj više nego u trećem tromesečju 2020. U ovom tromesečju međugodišnji rast je još veći nego između drugog tromesečja ove i drugog tromesečja prethodne godine, što svedoči o dinamičnosti procesa digitalizacije plaćanja.

Zahvaljujući i brojnim merama koje je prethodnih godina preduzela Narodna banka Srbije, kartična plaćanja postaju sve isplativija trgovcima u našoj zemlji, a prevashodno kada je reč o plaćanjima nacionalnom platnom karticom DinaCard. Na to ukazuje činjenica da su u periodu 2016–2020. godine ukupne naknade koje su banke u Srbiji platile inostranim kartičnim sistemima bile preko trideset puta veće nego troškovi prema domaćem kartičnom sistemu, pri čemu treba imati u vidu da se svi navedeni troškovi po pravilu preliju na naknade koje bankama plaćaju građani i privreda. Troškovnu efikasnost DinaCard ubedljivo potvrđuje podatak da, ostvarujući učešće od 25% ukupnog kartičnog prometa, DinaCard to čini sa svega 3% udela u ukupnim troškovima koje banke (odnosno njihovi klijenti) plaćaju prema svim kartičnim sistemima na tržištu.

Tokom minulog tromesečja prihvatna mreža za kineski kartični brend UnionPay znatno je proširena pridruživanjem tri nove banke spisku njegovih prihvatilaca. Time se mreža proširila za novih 627 bankomata, što je veoma značajan podatak, naročito ako se ima u vidu mogućnost izdavanja zajedničke beskontaktne kartice DinaCard-UnionPay tokom 2022. godine, kao i očekivani oporavak turizma.

Kada je reč o internet prodavnicama, odnosno virtuelnim prodajnim mestima, krajem septembra ove godine bilo ih je 2.970, što je za 478 više nego tri meseca ranije – a čak 80,66% više nego na kraju trećeg tromesečja 2020. Drugim rečima, broj internet sajtova domaćih trgovaca na kojima je moguće kupovati i odmah onlajn platiti u poslednjih 12 meseci porastao je za 1.326.

O rastu popularnosti kupovine robe i usluga preko interneta svedoče i najnoviji podaci Narodne banke Srbije. Broj dinarskih transakcija kojima su građani obavljali kupovinu preko internet sajtova bio je veći od pet miliona, što je za 32,61% više nego u trećem tromesečju 2020. godine. Vrednost pomenutih transakcija iznosila je 12,84 milijarde dinara, tj. za 52% više od vrednosti izvršenih plaćanja u trećem tromesečju 2020. Sličnu dinamiku beleže i plaćanja u evrima i američkim dolarima (odnosno na inostranim sajtovima). Naime, na kraju trećeg tromesečja ove godine broj transakcija izvršenih u evrima veći je za četvrtinu nego u istom periodu prošle godine, što je manji rast nego kod transakcija izvršenih u dinarima. S druge strane, porasla je vrednost tih plaćanja, sa 30,29 miliona evra na 56,26 miliona evra, odnosno 85,72%. Tokom minulog tromesečja najveću dinamiku beleže dolarska plaćanja, čiji su broj i vrednost plaćanja odnosu na isti period prošle godine porasli za 54,44% odnosno za 66,09%.

Rastu upotrebe bezgotovinskih plaćanja u zemlji doprineo je rast korišćenja instant plaćanja. Da je poverenje korisnika u IPS NBS sistem na visokom nivou, pokazuje prosečan dnevni broj izvršenih plaćanja u trećem tromesečju 2021. godine, koji iznosi 118.317. Rast broja transakcija u odnosu na treće tromesečje 2020. iznosi visokih 63,77%, a oboren je i novi dnevni rekord 20. septembra, kada su realizovana 221.442 plaćanja1.

Daljem porastu korišćenja instant plaćanja nesumnjivo će doprineti i novouvedena usluga Prenesi. Reč je o usluzi koja korisnicima omogućava prenos novca poznavanjem samo broja mobilnog telefona primaoca registrovanog za uslugu, bez upisivanja ili pamćenja broja računa primaoca. Registraciju broja mobilnog telefona za uslugu Prenesi i korišćenje ovog servisa za prenos novca banke će omogućiti korisnicima putem postojećih aplikacija mobilnog bankarstva2.  Uz to, podsećamo da je Narodna banka Srbije, u nameri da se građanima i privredi omogući pravovremeno informisanje o instant plaćanju i njegovim prednostima kao najsavremenijem i najbržem obliku plaćanja, tokom jula ove godine pokrenula internet prezentaciju – IPS (Instant plaćanja Srbije) na stranici https://ips.nbs.rs.

Mogućnost plaćanja računa/faktura skeniranjem NBS IPS QR kôda dodatno je proširena u trećem tromesečju, budući da je još jedna banka ovu uslugu uvrstila u svoju ponudu.  Reč je o usluzi putem koje korisnici komunalnih, telekomunikacionih i svih drugih usluga mogu lako i veoma jednostavno izvršiti plaćanje skeniranjem prikazanog NBS IPS QR kôda na računu/fakturi, bez ručnog ukucavanja naloga za plaćanje. NBS IPS QR kôd već koriste preduzeća koja izdaju veliki broj mesečnih računa/faktura, kao što su JP „Elektroprivreda Srbije”, JKP „Infostan tehnologije”, Telekom Srbija a.d., Telenor d.o.o., JKP „Informatika” Novi Sad, A1 Srbija d.o.o., SBB d.o.o., Merkur osiguranje a.d.o., DDOR Novi Sad, Unika osiguranje a.d.o. i drugi, a mogu ga koristiti i svi ostali poverioci ako žele da svojim dužnicima pojednostave postupak plaćanja. Za tu svrhu Narodna banka Srbije je na svojoj internet prezentaciji omogućila tehničku pripremu (generisanje) NBS IPS QR kôda, saopštila je NBS.

Ostali naslovi

Istaknuti hirurg i urolog Dejvid Krenston posetio UKC Kragujevac i FMN
Srpska ekonomija
U poseti UKC Kragujevac i Fakultetu medicinskih nauka je boravio istaknuti hirurg i urolog sa Univerziteta Oksford Dejvid Krenston
Trideseta solarna elektrana sa udelom građana u Beču
Srpska ekonomija
Bečko energetsko preduzeće „Wien Energie“ pušta u rad 30. solarnu elektranu sa udelom građana i počinje sa prodajom akcijskih paketa. U ovoj prvoj fazi samo korisnici usluga gradskog saobraćajnog preduzeća „Wiener Linien“ imaju mogućnost da kupe pakete
Vrapci su se vratili u Beograd i nastanili u Savskom parku 
Srpska ekonomija
U Savskom parku nedavno je postavljena trodelna skulptura Vratimo vrapce u Beograd, inspirisana pticom koja je nezvanični simbol Beograda. Autori Andrija Matić i Nikola Knežević na ovaj način nastoje da skrenu pažnju na činjenicu da se cvrkut ovih ptičica sve ređe čuje u našim parkovima i na ulicama
Otvoren konkurs za StarTech grantove i Program ubrzanog razvoja
Srpska ekonomija
Inovatori u Srbiji po četvrti put imaju priliku da se prijave na StarTech program i dobiju do 50.000 dolara bespovratne pomoći. Osim toga, ove godine uveden je i konkurs za Program ubrzanog razvoja koji obuhvata obuke i mentorstvo, kao i podršku u izradi i plasiranju materijala koji naše inovatore treba da predstave u najboljem svetlu potencijalnim investitorima, a njihove proizvode stranim tržištima
O turizmu koji ne uništava ono od čega živi
Srpska ekonomija
Kroz ilustracije, primere i konkretne podatke, izložba u bečkom Arhitektonskom centru prikazuje međusobnu povezanost turizma i ekonomske ekspanzije, rastuće emisije CO2 ili iseljavanje lokalnog stanovništva usled preteranih troškova stanovanja i života, naročito od kada se turistički smeštaji sve više koriste kao investicione mogućnosti
Kamp Zlatibor otvoren za posetioce
Srpska ekonomija
Svim ljubiteljima kampovanja svoja vrata širom je otvorio Kamp „Zlatibor”. Smešten u prijatnom okruženju, nadomak centra Zlatibora, a dovoljno izdvojen od gužve, gostima pruža priliku za uživanje u planinskim pejzažima i odmoru u hladu borova
Park kod Bristola nakon obnove dobija oko 200 stabala
Srpska ekonomija
Nakon godina propadanja, Svetonikolski park kod hotela Bristol uskoro će biti u potpunosti obnovljen i dodatno pošumljen, a sugrađani i gosti Beograda moći će da uživaju u prijatnoj hladovini oko 200 stabala i u atraktivnom pejzažnom uređenju
Turneja Bijelog Dugmeta kreće iz Doma mladih u Sarajevu
Srpska ekonomija
Kako smo eksluzivno saznali od Adisa Gojaka menadžera Gorana Bregovića i inspiratora turneje “50 godina Bijelog Dugmeta” turneja napopularnijeg sastava bivše Jugoslavije krenuće iz Sarajeva, iz “Doma mladih”, 11. maja. Bend je svoj prvi veći nastup imao baš na tom mestu
Prvo postrojenje za proizvodnju vodonika u Beču pušteno u rad
Srpska ekonomija
U bečkoj opštini Zimering pušteno je u rad prvo postrojenje za proizvodnju zelenog vodonika u Beču. To je važan korak ka klimatskoj neutralnosti grada koju bi trebalo ostvariti do 2040. godine. Ovo postrojenje vredno deset miliona evra trebalo bi se koristiti u oblastima industrije, energetike i mobilnosti
Beograd tradicionalno obeležava svoje dane od 15. do 19. aprila
Srpska ekonomija
Tačno pre 1.146 godina, 16. aprila 878. godine, prvi put je u pisanim dokumentima pomenuto ime Beograd, a pre 157 godina, 19. aprila 1867. godine, izvršena je simbolična predaja ključeva turskih vlasti knezu Mihailu i Beograd od tada ponovo postaje srpski grad