Ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Srbije za period januar-februar 2022. godine iznosi 10535,1 miliona dolara, što je porast od 32,1% u odnosu na isti period prethodne godine.
Izvezeno je robe u vrednosti od 4283,7 mil. dolara, što čini rast od 19,8% u odnosu na isti period prethodne godine, a uvezeno je robe u vrednosti od 6251,4 mil. dolara, što je za 42,1% više nego u istom periodu prethodne godine, objavio je Republički zavod za statistiku.
Izvoz robe, izražen u evrima, imao je vrednost od 3774,4 miliona, što je čini rast od 28,0% u poređenju sa sa istim periodom prethodne godine. Uvoz robe imao je vrednost od 5504,3 miliona, što predstavlja povećanje od 51,7% u odnosu na isti period prošle godine.
Deficit iznosi 1967,7 mil. dolara, što čini povećanje od 139,1% u odnosu na isti period prethodne godine. Izražen u evrima, deficit iznosi 1729,9 miliona, što je povećanje od 154,6% u poređenju sa istim periodom prethodne godine.
Pokrivenost uvoza izvozom je 68,5% i manja je od pokrivenosti u istom periodu prethodne godine, kada je iznosila 81,3%.
Posmatrano regionalno, najveće učešće u izvozu Srbije imao je Region Vojvodine (33,6%); sledi Beogradski region (23,3%), Region Južne i Istočne Srbije (21,9%), Region Šumadije i Zapadne Srbije (21,1%), a oko 0,1% izvoza je nerazvrstano po teritorijama.
Najveće učešće u uvozu Srbije imao je Beogradski region (42,0%); slede Region Vojvodine (37,1%), Region Šumadije i Zapadne Srbije (12,2%), Region Južne i Istočne Srbije (8,0%), a oko 0,7% uvoza nije razvrstano po teritorijama. Ne raspolaže se podacima za Region Kosovo i Metohija.
Izvoz i uvoz po regionima dat je prema sedištu vlasnika robe u momentu prihvatanja carinske deklaracije. To znači da vlasnici robe, po carinskom zakonu, mogu biti proizvođači, korisnici, izvoznici ili uvoznici robe. Ovu činjenicu treba imati u vidu prilikom tumačenja podataka po regionima. Na primer, uvoz nafte i gasa najvećim delom se obuhvata u Regionu Vojvodine i Beogradskom regionu, a to su energenti za ukupnu teritoriju Srbije.
U strukturi izvoza po nameni proizvoda (princip pretežnosti) najviše su zastupljeni proizvodi za reprodukciju, 65,7% (2816,1 mil. dolara), slede roba za široku potrošnju, 24,9% (1065,9) i oprema, 9,4% (401,7). Neklasifikovana roba po nameni iznosi 0,0% (0,1 mil. dolara).
U strukturi uvoza po nameni proizvoda najviše su zastupljeni proizvodi za reprodukciju, 61,5% (3846,5 mil. dolara), slede roba za široku potrošnju, 17,2% (1078,0), i oprema, 10,2% (638,9). Neklasifikovana roba po nameni iznosi 11,0% (688,0 mil. dolara).
Spoljnotrgovinska robna razmena bila je najveća sa zemljama sa kojima Srbija ima potpisane sporazume o slobodnoj trgovini. Zemlje članice Evropske unije čine 61,5% ukupne razmene.