Ministarstvo kulture i informisanja Vlade Republike Srbije formiralo je, u saradnji sa Republičkim geodetskim zavodom, bazu podataka o zaštićenim kulturnim dobrima i ustanovama kulture, koja je dostupna na geoportalu "Geosrbija".
Ministar kulture i informisanja Vladan Vukosavljević objasnio je na konferenciji za novinare da je ovo prvi takav set podataka u Evropi po načinu povezivanja sa ostalim geoprostornim podacima, ali i po prikupljanju arheološke dokumentacije i integracije sa Nacionalnom infrastrukturom geoprostornih podataka.
On je naveo da zemlje sa mnogo razvijenijom kulturnom tradicijom, a pogotovo u oblasti njenog predstavljanja, kao što su Italija, Francuska, Nemačka, imaju na sličan način prikazane podatke kada se radi o velikim muzejima, ali nigde ne postoji kompletan spisak ustanova kulture urađen na ovakav način.
Prema njegovim rečima, baza podataka obuhvata nepokretna kulturna dobra na teritoriji Srbije razvrstana u tri seta podataka: nepokretna kulturna dobra od izuzetnog značaja, nepokretna kulturna dobra od velikog značaja i zaštićena nepokretna kulturna dobra.
Svaki od tri navedena seta podataka, dostavljen od strane Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, sadrži naziv nepokretnog kulturnog dobra, kategorizaciju i kratak opis o njegovoj istorijskoj, društvenoj, umetničkoj ili arhitektonskoj važnosti, precizirao je ministar.
Takođe, kako je dodao, na geoportalu je i mapa 880 ustanova kulture koje su razvrstane u osam setova: arhivi, biblioteke, bioskopi, zavodi za zaštitu spomenika, zavodi za kulturu, muzeji i galerije sa fondom, pozorišta i polivalentni centri za kulturu.
Vukosavljević je precizirao da podaci, koje je dostavio Zavod za proučavanje kulturnog razvitka, sadrže naziv ustanove, tip ustanove, podatke o lokaciji, broj telefona, podatke o rukovodstvu, zvanični veb-sajt i imejl institucije.
On je napomenuo da su svi podaci na četiri jezika, i to srpskom, engleskom, ruskom i kineskom, naglašavajući da je to najpotpuniji spisak ustanova kulture i kulturnih dobara u Srbiji, i samim tim značajan segment nacionalne digitalne infrastrukture.
Pomoćnik ministra za razvoj digitalne istraživačke infrastrukture u oblasti kulture i umetnosti Dejan Masliković ukazao je na to da je Srbija, u procesu digitalizacije kulturnog nasleđa i savremenog stvaralaštva, ovom mapom sustigla razvijene zemlje Evropske unije.
Cilj je da sve što je digitalizovano bude smešteno u informacione sisteme i da oni budu objedinjeni tako da je u završnoj fazi izrada agregatora kulturnog nasleđa – nacionalnog pretraživača svih baza i svih kulturnih dobara, pokretnih i nepokretnih o kojima brinu ustanove kulture, a koji će biti predstavljen početkom sledeće godine, najavio je on.
Direktor Republičkog geodetskog zavoda Borko Drašković rekao je da se na ovom projektu sa Svetskom bankom radi nekoliko godina, a intenzivno poslednje tri, dok je izrada geoportala počela pre godinu dana.
On je naveo da se na nacionalnoj digitalnoj platformi nalazi ukupno 214 setova podataka koji mogu da se koriste potpuno besplatno.