Tema sednice Saveta za društveno odgovorno poslovanje bila je doniranje viška hrane, a predstavljeni su i rezultati istraživianja o stavovima javnog mnjenja o filantropiji. Tom prilikom predstavljene su i aktivnosti na Projektu za unapređenje okvira za davanje koji realizuje Koalicija za dobročinstvo, a koji finansira USAID.
Temu doniranje viška hrane je u formi panela vodio Uroš Radojević iz Delhaize Srbija, a govornici su bili Marijana Prebiračević iz Banke hrane i Andrea Radonjić iz Koka Kole HBC. Koaliciju za dobročinstvo predvodi Fondacija "Ana i Vlade Divac", a čine je još i Trag fondacija, Katalist Balkans, Smart Kolektiv, Srpski filantropski forum, Forum za odgovorno poslovanje i Privredna komora Srbije, saopštila je PKS.
Uroš Radojević je podsetio na nalaze istraživanja iz 2017. koje navodi da se godišnje u Srbiji baci 250.000 tona hrane i da na ivici siromaštva živi 120.000 ljudi, a da treba slediti primere drugih zemalja koje su uvele zabrane bacanja hrane zakonom (Francuska, Hrvatska i dr.). Iako postoje ograničenja i prepreke po pitanju – skladištenja ovakvih namirnica , kao i administrativnih prepreka, trebalo bi pronaći mehanizam kojim se ovaj problem prevazilazi.
Banka hrane se kao udruženje bavi suzbijanjem gladi i siromaštva preuzimanjem viška hrane od firmi i doniranjem socijalno ugroženim kategorijama stanovništva.
Andrea Radonjić ispred Američke privredne komore je navela da je depozitni sistem povratne ambalaže, kao načina finansiranja rada Banke hrane najnepovoljniji sistem za Srbiju i da tu postoje druga adekvatnija rešenja. Andrea je iznela da se Američka privredna komora već duži niz godina bavi tematikom unapređenjea zakonodavnog okvira za doniranje viška hrane velikih trgovinskih lanaca, a da je sinergijom svih prisutnih aktera potreban zamajac kako bi se stvari unapredile i ubrzale.
Senad Mahmutović, državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede, šumarsktva i vodoprivrede je preneo podršku ministra Nedimovića ovoj temi i naglasio je da zakonodavni okvir treba da bude instrument koji olakšava način doniranja, a ne podsticajni mehanizam i da kultura doniranja potiče najpre od porodice. Takođe, istakao je da oznaka Najbolje upotrebiti do... govori o kvalitetu proizvoda, ali ne i o bezbednosti što bi trebalo dodatno propisati.
Vesna Knjeginjić, državni sekretar iz Ministarstva zdravlja je navela da je veoma tanka linija između kvalitetnog i bezbednog proizvoda, a da je prilikom izmene regulative u ovoj oblasti neophodan – jasan i struktuiran pristup, posebno u komunikaciji sa medijima. Potrebna je i struktuirana marketinška kampanja.
Nakon prezentovanja nalaza istraživanja o stavu javnog mnjenja o filantropiji, prisutni su se usaglasili da je potrebno više ovakvih struktuiranih sastanaka, koji će sinergijom svih zainteresovanih aktera doprineti poboljšanju kako zakonodavne regulative u oblasti doniranja viška hrane, tako i dovesti do inovativnih mehanizama i rešenja u ovoj oblasti, a sve u cilju smanjenja siromaštva i gladi.