Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Ekonomski rast uz zaštitu životne sredine

Iskustvo Japana za zelenu budućnost Srbije
Srpska ekonomija

Prema Zelenom dogovoru Evropska unija je postavila cilj da svoju ekonomiju učini održivom ukidanjem emisija gasova sa efektom staklene bašte do 2050. godine i postane klimatski neutralan kontinent. Deo tog paketa je i Zelena agenda za Zapadni Balkan, koja ima za cilj prenošenje Zelenog dogovora na region, a takođe treba da uskladi zemlje ovog regiona sa EU politikom zaštite životne sredine i podstakne očuvanje prirode na Zapadnom Balkanu.

Ovo je bila jedna od tema dvodnevne međunarodne konferencije „Zaštita životne sredine i ekonomski rast: iskustva iz Japana, EU i Srbije“ koja je organizovana sa ciljem podizanja svesti o životnoj sredini i istraživanja različitih iskustava ka ostvarenju održive i čiste budućnosti Srbije. Konferenciju je organizovao Centar za međunarodne i bezbednosne poslove – ISAC fond, uz podršku Ambasade Japana u Beogradu, navodi se u saopštenju.

„jedna od najtežih kriza našeg doba je globalno zagrevanje koje je izazvao čovek. Ako nastavimo da se ponašamo kao do sada, veliki delovi naše planete biće nenastanjivi već 2040. godine. Dobra vest je da je na nama da preokrenemo ovaj trend, razvijamo ekonomiju bez ugljenika i tako spasemo ekosisteme od kojih zavisimo. Srbija je na početku ove misije, ali ima veliku šansu prihvatajući Zelenu agendu za Balkan. Ako se sprovede pametno, Zelena agenda može biti prilika da Srbija modernizuje svoju ekonomiju, otvori hiljade radnih mesta i ostvari napredak u okviru pregovora sa EU“ Izjavio je Simon Ilse, učesnik konferencije i direktor kancelarije Fondacije „Hajnrih Bel“ u Beogradu.

Zagađenje životne sredine i klimatske promene egzistencijalna su pretnja svetu, koja ne poznaje granice i s tim problemom možemo se nositi samo udruženim snagama. Sa tim u vezi trend povećanja ekonomskog rasta, mora ići uporedo sa zaštitom životne sredine. Srbija nije izuzetak i učenje iz iskustava i primera dobrih praksi razvijenih zemalja u ovoj oblasti je od ogromnog značaja, zajednički je stav stručnjaka iz Japana, EU i Srbije. Sa ovim se slaže i Mitsuaki Harada, generalni direktor kompanije Beo Čista Energija, koji je istakao: „Za rešavanje najvažnijih ekoloških i društvenih izazova neophodno je osloniti se na iskustva koje imaju zemlje poput Japana, a koja mogu poslužiti KAO VODILJA I ORIJENTACIONI MODEL kako ZA REGION tako i za Srbiju“.

Imajući na umu izazove velikog zagađenja vazduha i vode koji dolaze iz različitih područja, kao što su stare industrije i termoelektrane, povećanje saobraćaja, potreba za daljom regulacijom zaštite životne sredine i manjak ekološke svesti, primer Japana, kao jedne od najjačih svetskih ekonomija je veoma relevantan, posebno kada je reč o rešavanju problema zastarelih tehnologija.

I u procesu pregovora o pristupanju Srbije EU zaštita životne sredine jedno je od najvažnijih pitanja i jedno od najsloženijih i najizazovnijih poglavlja u procesu EU integracije. Iskustvo Japana može biti od pomoći Srbiji ka evropskom putu, posebno kada je reč o održivoj ekonomiji, što će istovremeno učvrstiti odnose Srbije i Japana.

 

Ostali naslovi

Nastavlja se trend stabilizacije na tržištu nepokretnosti
Srpska ekonomija
Delimično regulisanog tržišta (promet nekretnina koje nisu upisane u katastar nepokretnosti) u ukupnoj vrednosti nastavlja da raste u poređenju sa istim periodom prošle godine i iznosi 32 odsto od ukupnog prometa u trećem kvartalu. Pored stabilizacije i smirivanja aktivnosti na tržištu nepokretnosti, u trećem kvartalu dolazi do još umerenijeg rasta cena stanova na nivou Republike Srbije
Evropska nagrada za bečke Hrabre influensere
Srpska ekonomija
Bečki socijalni projekat „Hrabri influenseri“ primio je u Briselu „građansku nagradu“ Evropskog parlamenta. U okviru ovog programa, mladi, posebno iz teških životnih uslova, podstiču se da predstave i realizuju svoje vlastite projektne ideje
Er Srbija prevezla više od 367.000 putnika u oktobru
Srpska ekonomija
Er Srbija je tokom oktobra, u redovnom i čarter saobraćaju prevezla ukupno 367.146 putnika, što predstavlja povećanje od 50% u odnosu na isti mesec prošle godine, odnosno rast od 45% u odnosu na do sada rekordnu pretpandemijsku 2019. godinu. Sa sva tri međunarodna aerodroma u Srbiji, nacionalna avio-kompanija obavila je čak 3.970 letova, što je 43% više nego u oktobru 2022.
Geopolitičke dimenzije zelene energetske tranzicije na Zapadnom Balkanu
Srpska ekonomija
Evropski Fond za Balkan i Savetodavna grupe za javne politike Balkan u Evropi (BiEPAG) predstavili su rezultate najnovijeg istraživanja BiEPAG-a Energetska dilema Srbije: kretanje kroz geopolitičke tenzije, rusko vlasništvo i put ka obnovljivim izvorima energije sa posebnim osvrtom na studiju slučaja Srbije
Informacija o radnom vremenu zanatskih i trgovinskih objekata na Dan primirja u Prvom svetskom ratu
Srpska ekonomija
Na osnovu Odluke o radnom vremenu zanatstva i trgovine na teritoriji grada Beograda kojom se uređuje radno vreme trgovinskih formata i zanatskih objekata na Dan primirja u Prvom svetskom ratu 2023. godine, privredni subjekti koji obavljaju zanatsku i trgovinsku  delatnost na teritoriji grada Beograda rade u prema drugačijem rasporedu, saopštio je Sekretarijat za privredu
Više od 3000 osnovaca u školama širom Srbije se priključilo izazovu Nacionalno razmrdavanje
Srpska ekonomija
Nacionalno razmrdavanje, izazov u okviru kampanje „Svaki dan je sportski dan”, uspešno je završen, uz učešće velikog broja osnovnih škola širom Srbije. Ovaj inspirativni projekat deo je ZdravoRastimo programa koji su podržali Ministarstvo prosvete i Savez za školski sport Srbije, a rezultati su nadmašili sva očekivanja
Novi Sad na UNESKO listi - prvi u ovom delu Evrope na polju digitalnih umetnosti
Srpska ekonomija
Na Svetski dan gradova, 31. oktobar, Novi Sad je ušao u jedinstvenu UNESKO Mrežu kreativnih gradova sveta i time postao prvi grad u ovom delu Evrope koji se našao na listi u kategoriji novih i digitalnih umetnosti (Media Arts)
Sve veći broj stranaca posećuje Srbiju
Srpska ekonomija
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u periodu januar-septembar 2023. godine u Republici Srbiji boravilo je ukupno 3.196.845 turista, što je za 10% više u odnosu na prvih 9 meseci 2022. godine, od čega je domaćih bilo 1.593.404 (1% manje u odnosu na 2022.) ili 50% od ukupnog broja gostiju, a inostranih 1.603.441 (+ 24%), takođe 50% od ukupnog broja gostiju
Norveška kredibilan partner Srbije u oblasti energetike
Srpska ekonomija
Ministarka rudarstva i energetike u Vladi Republike Srbije Dubravka Đedović Handanović razgovarala je sa ambasadorkom Kraljevine Norveške u Beogradu Kristin Melsom o saradnji dveju zemalja u oblasti energetike
Bečki šarm na božićnim bazarima
Srpska ekonomija
Novembar je u austrijskom glavnom gradu rezervisan za otvaranje božićnih sajmova. Najlepši trgovi Beča i ove godine zasijaće i pretvoriti se u čarobne bazare koji će mirisom božićnih kolača, vrelog punča i pečenih badema mamiti brojne posetioce. Od ukupno 17 božićnih bazara u čitavom gradu, najomiljeniji su oni na trgu ispred gradske većnice, trgu Marije Terezije