Ministar bez portfelja u Vladi Republike Srbije zadužen za regionalni razvoj i koordinaciju rada javnih preduzeća Milan Krkobabić izjavio je danas da je za nepune dve i po godine u Srbiji formirano 550 zadruga.
Krkobabić je, uoči okruglog stola "Zadrugarstvo juče, danas, sutra", u Palati Srbija, istakao da je projekat "500 zadruga u 500 sela" postigao svoj cilj, ali da će se ova akcija nastaviti kako bi svako veće selo u Srbiji imalo zadrugu, jer se bez takvog udruživanja ne može govoriti o opstanku sela.
On je ocenio da osnivanje tolikog broja zadruga predstavlja preporod zadrugarstva u Srbiji čime je otklonjeno nepoverenje poljoprivrednika u ovakav oblik organizacije.
Krkobabić, koji je i kopredsenik Nacionalnog tima za preporod sela Srbije, naveo je da se u 550 velikih sela Srbije oko novih zadruga okupilo u proseku pet do deset domaćinstava, sa još 20 do 100 domaćinstava kooperanata.
Ministar je rekao da je zadrugarstvo imperativ 21. veka jer rešava organizaciona pitanja i povezivanja poljoprivrednika, probleme malih poseda, ali i omogućuje transfer znanja i tehnologija, sa ciljem da proizvodi poljoprivrednika dođu na što više tržišta.
On je istakao i doprinos Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) i Odbora za selo, čija je ideja obnova zadrugarstva u Srbiji.
Vlada Srbije je tu ideju podržala i svojim programima pomoći za 2017., 2018. i 2019. godinu ukupno će izdvojiti 1,7 milijardi dinara podsticajnih sredstava za zadruge, precizirao je ministar i dodao da su u dosadašnjoj realizaciji tog projekta pomoć dobile 94 zadruge.
Prema njegovim rečima, u razvoju zadrugarstva dalje treba razmatrati osvajanje tržišta i tako omogućiti da proizvodi poljoprivrednika u što većem obimu stignu u velike trgovinske lance i da se izvoze.
Krkobabić je ukazao na to da se radi i na uvođenju viših organizacionih oblika zadrugarstva kao što su složene zadruge, odnosno na specijalizaciji zadruga i njihovom povezivanju, uz više faze prerade i jasna obavezujuća pravila rada.
Kako je objasnio, sve se radi s ciljem da se mladima stvore uslovi za to da ostanu na selu, jer je sada tek svaki 14. nosilac poljoprivrednog gazdinstva u Srbiji mlađi od 40 godina, saopštila je Kancelarija za saradnju sa medijima Vlade Srbije.
Predsednik Odbora za selo SANU Dragan Škorić naveo je da je cilj da se obrazovanje, odnosno znanje u selima podigne na viši nivo.
On je ocenio da je dobar korak učinjen kroz projekat "500 zadruga u 500 sela", jer je probuđena svest kod poljoprivrednika o tome da su jači jedino udruženi, odnosno da sa novim znanjem i permanentnim obrazovanjem mogu biti konkurentni na globalnom tržištu.
Bitno je da se uradi i reonizacija proizvodnje, jer ne može sve da se gaji na svakom mestu, ali i da se hiljade zapuštenih livada i pašnjaka osposobi za organsku proizvodnju, naglasio je Škorić.