Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Svi delovi grada biće saobraćajno povezani

Beograd
Foto: Beoinfo
Srpska ekonomija

Metro je najveći infrastrukturni projekat koji se radi u Beogradu u 21. veku, gradimo simultano dve linije metroa i, suštinski, dobićemo ih odjednom, izjavio je zamenik gradonačelnika Goran Vesić gostujući na TV Pink.

– Za dva dana biće tačno 51 godina otkako je metro prvi put obećan Beograđanima i Beograđankama. Tokom tog vremena bilo je perioda kada je bilo i kada nije bilo novca, ali nikada se nije dogodilo da imamo ovako snažnu političku volju da se metro izgradi, da imamo novca da ga izgradimo, da imamo sve zakonske preduslove i da su usvojeni svi urbanistički planovi, uključujući i plan generalne regulacije šinskih sistema, koji omogućuju da se počne sa izgradnjom metroa – kazao je Vesić.

On je podsetio da će prva linija metroa biti izgrađena 2028, a druga 2030. godine, javlja Beoinfo.

– Gradimo simultano dve linije metroa i, suštinski, dobićemo ih odjednom. Reč je o 40 kilometara sa 43 stanice, a istovremeno počinjemo da proširujemo Bg voz, za šta će biti potpisan sporazum do kraja godine sa Ruskom Federacijom u Moskvi, a što je bio deo razgovora predsednika Vučića sa Putinom. To je nova investicija koja podrazumeva proširenje kapaciteta koloseka prema Pančevu, Lazarevcu i Mladenovcu, novu liniju Karaburma–Makiš, novu liniju koja počinje od stanice Zemun i obuhvata Surčin, Aerodrom „Nikola Tesla”, novi nacionalni stadion i Obrenovac, što znači da će sve naše prigradske opštine, izuzev Grocke, imati u špicu Bg voz na 10, 12 do 15 minuta, a van špica na 45 minuta. To takođe znači da će svako u Beogradu biti saobraćajno povezan i da će svi delovi grada biti izjednačeni – rekao je Vesić.

Govoreći o povezivanju metroa sa Kliničkim centrom, Vesić je istakao da će se to ostvariti preko metro stanice „Sajam”.

– Ona je udaljena oko 400 metara, a u samom dvorištu KBC-a biće podzemni ulaz sa pokretnim stepenicama do stanice. Izgradnjom treće linije postojaće još jedna stanica u Resavskoj ulici i na taj način će Klinički centar biti povezan sa metroom. Takođe, na prvoj liniji postojaće četiri stanice za presedanje, gde će sa Bg voza moći da se pređe na metro, a to su „Makiš”, „Sajam”, „Pančevački most” i „Karaburma”. Na drugoj liniji postojaće dve takve stanice, u Makenzijevoj i na Železničkoj stanici Zemun. Kada završimo Bg voz, neko iz Novog Sada moći će bez automobila da dođe do Aerodroma „Nikola Tesla” tako što će brzim vozom iz Novog Sada doći do Zemuna, preći na Bg voz i za pola sata stići na aerodrom. Daljim razvojem šinskog sistema, sutra će to moći i putnici iz Valjeva, Užica, Niša. To nam zaista omogućuje da u Beogradu pređemo na šinski sistem koji je ekološki prihvatljiv, koji ne zavisi od drugog saobraćaja i ima mnogo veći kapacitet – istakao je Vesić.

Ostali naslovi

Trideseta solarna elektrana sa udelom građana u Beču
Srpska ekonomija
Bečko energetsko preduzeće „Wien Energie“ pušta u rad 30. solarnu elektranu sa udelom građana i počinje sa prodajom akcijskih paketa. U ovoj prvoj fazi samo korisnici usluga gradskog saobraćajnog preduzeća „Wiener Linien“ imaju mogućnost da kupe pakete
Vrapci su se vratili u Beograd i nastanili u Savskom parku 
Srpska ekonomija
U Savskom parku nedavno je postavljena trodelna skulptura Vratimo vrapce u Beograd, inspirisana pticom koja je nezvanični simbol Beograda. Autori Andrija Matić i Nikola Knežević na ovaj način nastoje da skrenu pažnju na činjenicu da se cvrkut ovih ptičica sve ređe čuje u našim parkovima i na ulicama
Otvoren konkurs za StarTech grantove i Program ubrzanog razvoja
Srpska ekonomija
Inovatori u Srbiji po četvrti put imaju priliku da se prijave na StarTech program i dobiju do 50.000 dolara bespovratne pomoći. Osim toga, ove godine uveden je i konkurs za Program ubrzanog razvoja koji obuhvata obuke i mentorstvo, kao i podršku u izradi i plasiranju materijala koji naše inovatore treba da predstave u najboljem svetlu potencijalnim investitorima, a njihove proizvode stranim tržištima
O turizmu koji ne uništava ono od čega živi
Srpska ekonomija
Kroz ilustracije, primere i konkretne podatke, izložba u bečkom Arhitektonskom centru prikazuje međusobnu povezanost turizma i ekonomske ekspanzije, rastuće emisije CO2 ili iseljavanje lokalnog stanovništva usled preteranih troškova stanovanja i života, naročito od kada se turistički smeštaji sve više koriste kao investicione mogućnosti
Kamp Zlatibor otvoren za posetioce
Srpska ekonomija
Svim ljubiteljima kampovanja svoja vrata širom je otvorio Kamp „Zlatibor”. Smešten u prijatnom okruženju, nadomak centra Zlatibora, a dovoljno izdvojen od gužve, gostima pruža priliku za uživanje u planinskim pejzažima i odmoru u hladu borova
Park kod Bristola nakon obnove dobija oko 200 stabala
Srpska ekonomija
Nakon godina propadanja, Svetonikolski park kod hotela Bristol uskoro će biti u potpunosti obnovljen i dodatno pošumljen, a sugrađani i gosti Beograda moći će da uživaju u prijatnoj hladovini oko 200 stabala i u atraktivnom pejzažnom uređenju
Turneja Bijelog Dugmeta kreće iz Doma mladih u Sarajevu
Srpska ekonomija
Kako smo eksluzivno saznali od Adisa Gojaka menadžera Gorana Bregovića i inspiratora turneje “50 godina Bijelog Dugmeta” turneja napopularnijeg sastava bivše Jugoslavije krenuće iz Sarajeva, iz “Doma mladih”, 11. maja. Bend je svoj prvi veći nastup imao baš na tom mestu
Prvo postrojenje za proizvodnju vodonika u Beču pušteno u rad
Srpska ekonomija
U bečkoj opštini Zimering pušteno je u rad prvo postrojenje za proizvodnju zelenog vodonika u Beču. To je važan korak ka klimatskoj neutralnosti grada koju bi trebalo ostvariti do 2040. godine. Ovo postrojenje vredno deset miliona evra trebalo bi se koristiti u oblastima industrije, energetike i mobilnosti
Beograd tradicionalno obeležava svoje dane od 15. do 19. aprila
Srpska ekonomija
Tačno pre 1.146 godina, 16. aprila 878. godine, prvi put je u pisanim dokumentima pomenuto ime Beograd, a pre 157 godina, 19. aprila 1867. godine, izvršena je simbolična predaja ključeva turskih vlasti knezu Mihailu i Beograd od tada ponovo postaje srpski grad
Neophodni tilioni dodatnih ulaganja kako bi se spasili Ciljevi održivog razvoja
Srpska ekonomija
Potrebne hrabre akcije za povećanje investicija u Ciljeve održivog razvoja (SDG) i reformu globalnog finansijskog sistema