Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Usvojen predlog rebalansa budžeta za 2021. godinu

Beograd
Srpska ekonomija

Vlada Srbije usvojila je Predlog zakona o izmenama Zakona o budžetu Republike Srbije za 2021. godinu, koji je prevashodno razvojnog karaktera.

Ukupni budžetski prihodi predviđeni rebalansom iznose 1.488,5 milijardi dinara. Poreski prihodi planirani su u iznosu od 1.279,3 milijarde dinara (povećanje od 111 milijardi dinara), a neporeski u iznosu od 191,5 milijardi (povećanje od 21,1 milijardu).

U strukturi prihoda poreski prihodi čine 85,9 odsto, neporeski 12,9 odsto, dok se ostatak od 1,2 odsto odnosi na donacije.

U projekciji prihoda, skoro sve kategorije prihoda beleže rast u odnosu na prethodnu projekciju, dok najveće pozitivne promene beleže porez na dobit pravnih lica i PDV. Ostale kategorije revidirane su naviše usled snažnijeg oporavka aktivnosti od očekivanog.

Rebalansom budžeta predviđeni su ukupni rashodi i izdaci u iznosu od 1.792,95 milijardi dinara. U odnosu na aprilski rebalans, fiskalni deficit je smanjen na 304,5 milijardi, u najvećoj meri zbog značajno bolje realizacije prihoda, i on sada iznosi 4,9 odsto BDP-a, umesto planiranih 6,9 odsto BDP-a.

Javni dug opšte države na kraju godine iznosiće do 58,2 odsto, umesto 60 odsto BDP-a, kako je iznosila prethodna procena.

Rebalansom je za kapitalne investicije izdvojeno 388,9 milijardi dinara, odnosno 6,3 odsto BDP, dok je na nivou opšte države ta brojka približno 478 milijardi dinara, odnosno 7,8 odsto BDP.

Na sednici su usvojeni i propisi koji su u aprilu dogovoreni sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), a koji su deo aktuelnog aranžmana, čime su ispunjeni određeni reformski ciljevi.

Između ostalog, usvojeni su Zaključak o usvajanju jedinstvene metodologije za praćenje fiskalnih rizika u Republici Srbiji, Strategija za razvoj tržišta kapitala za period od 2021. do 2026. godine i Uredba o pravilima i uslovima za dodelu pomoći male vrednosti (de minimis pomoći) za obavljanje usluga od opšteg ekonomskog interesa.

Takođe, usvojena je i Uredba o uslovima i kriterijumima usklađenosti državne pomoći u obliku naknade za obavljanje usluga od opšteg ekonomskog interesa i Uredba o uslovima i kriterijumima usklađenosti državne pomoći za zaštitu životne sredine i u sektoru energetike.

Fiskalni rizici su grupno svi činioci koji mogu dovesti do odstupanja fiskalnih rezultata od očekivanja i prognoze, i oni mogu biti povezani sa poslovanjem javnih preduzeća, jedinica lokalne samouprave, sudskim sporovima i elementarnim nepogodama.

Metodologija će, s jedne strane, omogućiti da Ministarstvo finansija i Vlada Srbije efikasnije prate predmetne rizike i da, s druge strane, proaktivno utiču na procese i politike koji dovode do fizičkih i posledično do fiskalnih rizika.

Kada je reč o usvajanju Strategije za razvoj tržišta kapitala za period od 2021. do 2026. godine, njome se donosi temeljni plan za razvoj jednog od najbitnijih segmenata ekonomije svake zemlje – tržište kapitala. Cilj strategije jeste da Srbija razvije konkurentno, efikasno, transparentno i produktivno tržište kapitala koje će investitorima pružiti širok spektar proizvoda i usluga.

Usvojene su i važne uredbe iz oblasti kontrole državne pomoći, koje se odnose na usluge od opšteg ekonomskog interesa, zaštitu životne sredine i energetiku. Evropska komisija je u Godišnjem izveštaju prepoznala i pohvalila dosadašnje zakonodavne aktivnosti iz oblasti kontrole državne pomoći.

Vlada je usvojila Predlog zakona o biocidnim proizvodima, čiji je osnovni cilj unapređenje sistema stavljanja na tržište i korišćenja biocidnih proizvoda i tretiranih proizvoda na teritoriji Srbije.

Na ovaj način se dalje osigurava visok nivo zaštite zdravlja ljudi, životinja i životne sredine, unapređuje trgovina ovim proizvodima sa zemljama Evropske unije i drugim zemljama i obezbeđuje konkurentnost privrede.

Članovi vlade usvojili su i Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o uzajamnom priznavanju i zameni vozačkih dozvola između Vlade Republike Srbije i Vlade Narodne Republike Kine, što predstavlja rešavanje važnog pitanja za građane dve zemlje u njihovom svakodnevnom životu.

Na ovaj način, omogućena je zamena važećih dozvola bez prethodnog polaganja teorijskog i praktičnog dela vozačkog ispita, a za određene kategorije vozila.

Imajući u vidu da područje Južne Srbije ima potencijal da postane značajna zdravstvena, kulturna i turistička destinacija, obrazovana je Međuresorna radna grupa za uređenje i razvoj Južne Srbije na teritoriji gradova Leskovac i Prokuplje i opština Kuršumlija, Lebane i Bojnik, sa zadatkom praćenja, koordinacije i sprovođenja monitoringa aktivnosti nadležnih institucija iz oblasti turizma, životne sredine i infrastrukture.

Ostali naslovi

Trideseta solarna elektrana sa udelom građana u Beču
Srpska ekonomija
Bečko energetsko preduzeće „Wien Energie“ pušta u rad 30. solarnu elektranu sa udelom građana i počinje sa prodajom akcijskih paketa. U ovoj prvoj fazi samo korisnici usluga gradskog saobraćajnog preduzeća „Wiener Linien“ imaju mogućnost da kupe pakete
Vrapci su se vratili u Beograd i nastanili u Savskom parku 
Srpska ekonomija
U Savskom parku nedavno je postavljena trodelna skulptura Vratimo vrapce u Beograd, inspirisana pticom koja je nezvanični simbol Beograda. Autori Andrija Matić i Nikola Knežević na ovaj način nastoje da skrenu pažnju na činjenicu da se cvrkut ovih ptičica sve ređe čuje u našim parkovima i na ulicama
Otvoren konkurs za StarTech grantove i Program ubrzanog razvoja
Srpska ekonomija
Inovatori u Srbiji po četvrti put imaju priliku da se prijave na StarTech program i dobiju do 50.000 dolara bespovratne pomoći. Osim toga, ove godine uveden je i konkurs za Program ubrzanog razvoja koji obuhvata obuke i mentorstvo, kao i podršku u izradi i plasiranju materijala koji naše inovatore treba da predstave u najboljem svetlu potencijalnim investitorima, a njihove proizvode stranim tržištima
O turizmu koji ne uništava ono od čega živi
Srpska ekonomija
Kroz ilustracije, primere i konkretne podatke, izložba u bečkom Arhitektonskom centru prikazuje međusobnu povezanost turizma i ekonomske ekspanzije, rastuće emisije CO2 ili iseljavanje lokalnog stanovništva usled preteranih troškova stanovanja i života, naročito od kada se turistički smeštaji sve više koriste kao investicione mogućnosti
Kamp Zlatibor otvoren za posetioce
Srpska ekonomija
Svim ljubiteljima kampovanja svoja vrata širom je otvorio Kamp „Zlatibor”. Smešten u prijatnom okruženju, nadomak centra Zlatibora, a dovoljno izdvojen od gužve, gostima pruža priliku za uživanje u planinskim pejzažima i odmoru u hladu borova
Park kod Bristola nakon obnove dobija oko 200 stabala
Srpska ekonomija
Nakon godina propadanja, Svetonikolski park kod hotela Bristol uskoro će biti u potpunosti obnovljen i dodatno pošumljen, a sugrađani i gosti Beograda moći će da uživaju u prijatnoj hladovini oko 200 stabala i u atraktivnom pejzažnom uređenju
Turneja Bijelog Dugmeta kreće iz Doma mladih u Sarajevu
Srpska ekonomija
Kako smo eksluzivno saznali od Adisa Gojaka menadžera Gorana Bregovića i inspiratora turneje “50 godina Bijelog Dugmeta” turneja napopularnijeg sastava bivše Jugoslavije krenuće iz Sarajeva, iz “Doma mladih”, 11. maja. Bend je svoj prvi veći nastup imao baš na tom mestu
Prvo postrojenje za proizvodnju vodonika u Beču pušteno u rad
Srpska ekonomija
U bečkoj opštini Zimering pušteno je u rad prvo postrojenje za proizvodnju zelenog vodonika u Beču. To je važan korak ka klimatskoj neutralnosti grada koju bi trebalo ostvariti do 2040. godine. Ovo postrojenje vredno deset miliona evra trebalo bi se koristiti u oblastima industrije, energetike i mobilnosti
Beograd tradicionalno obeležava svoje dane od 15. do 19. aprila
Srpska ekonomija
Tačno pre 1.146 godina, 16. aprila 878. godine, prvi put je u pisanim dokumentima pomenuto ime Beograd, a pre 157 godina, 19. aprila 1867. godine, izvršena je simbolična predaja ključeva turskih vlasti knezu Mihailu i Beograd od tada ponovo postaje srpski grad
Neophodni tilioni dodatnih ulaganja kako bi se spasili Ciljevi održivog razvoja
Srpska ekonomija
Potrebne hrabre akcije za povećanje investicija u Ciljeve održivog razvoja (SDG) i reformu globalnog finansijskog sistema