Posmatrano na međugodišnjem nivou, kreditna aktivnost banaka prema nemonetarnom sektoru nastavila je da usporava pod uticajem visoke baze iz prethodne godine, dospeća kredita iz garantnih šema i viših kamatnih stopa u uslovima restriktivnih monetarnih politika Narodne banke Srbije i Evropske centralne banke. Bez efekta promene deviznog kursa, međugodišnji rast ukupnih kredita nemonetarnom sektoru usporio je u martu na 3,7%, uz usporavanje rasta kredita privredi na 2,0% i kredita stanovništvu na 4,4%, stoji u izveštaju Narodne banke Srbije o trendovima u kreditnoj aktivnosti za prvo tromesečje.
I ukupni domaći plasmani banaka nemonetarnom sektoru (koji, pored potraživanja po osnovu kredita, obuhvataju i potraživanja po osnovu ulaganja u hartije od vrednosti, kamata i naknada, kao i ostala potraživanja) nastavili su da usporavaju međugodišnji rast u 2023, koji je u martu iznosio 3,5%.
Krediti privredi, isključujući efekat promene deviznog kursa, u prvom tromesečju smanjeni su za 12,5 milijardi dinara, ili za 0,8%. Oko polovine smanjenja odnosi se na investicione kredite, za kojima slede nekategorisani krediti i krediti za likvidnost i obrtna sredstva, na čije smanjenje je uticalo i dospeće kredita iz garantne šeme. Dospeće kredita iz garantne šeme, čiji će efekti, prema našim procenama, biti najizraženiji tokom prvog polugodišta, odrazilo se na pad kredita mikropreduzećima i malim preduzećima, kojima je odobreno najviše tih kredita (oko 72%), dok je zaduživanje srednjih i velikih preduzeća povećano. Posmatrano po delatnostima, smanjeno je zaduženje preduzeća iz prerađivačke industrije, poljoprivrede, saobraćaja i poslovanja nekretninama, dok je poraslo zaduženje preduzeća iz energetike i trgovine.
Krediti stanovništvu su u prvom tromesečju, po isključenju efekta promene deviznog kursa, smanjeni za 0,8 milijardi dinara, ili za 0,1%, usled smanjenja nekategorisanih i gotovinskih kredita, kao i manjeg kreditiranja preduzetnika, dok su stambeni krediti nastavili da rastu. Takva kretanja uticala su na to da učešće stambenih kredita u ukupnim kreditima stanovništvu bude dodatno povećano u odnosu na kraj 2022, na 40,4% u martu, pri čemu su gotovinski krediti i dalje najzastupljenija kategorija, sa učešćem od 43,7% u martu.
Narodna banka Srbije je nastavila zaoštravanje monetarnih uslova tokom prvog tromesečja, što je opredelilo nastavak rasta kamatnih stopa na međubankarskom tržištu novca i kamatnih stopa na dinarske kredite, koje su u prvom tromesečju u proseku iznosile 6,4% za privredu i 13,4% za stanovništvo (naspram 5,9% i 11,9%, respektivno, u četvrtom tromesečju 2022). Takođe, nastavak zaoštravanja monetarne politike Evropske centralne banke opredelilo je dalji rast kamatnih stopa na tržištu novca u zoni evra, a time i rast kamatnih stopa na kredite u evro znaku na domaćem tržištu, koje su u prvom tromesečju u proseku iznosile 5,8% za privredu i 6,8% za stanovništvo (naspram 4,8% i 5,5%, respektivno, u četvrtom tromesečju 2022).
stanja ukupnih plasmana privredi i stanovništvu tokom prvog tromesečja smanjena je za 0,7 procentnih poena, na 34,4% u martu, pod uticajem pada dinarskih i rasta devizno indeksiranih plasmana. Od toga, stepen dinarizacije plasmana privredi smanjen je za 1,3 procentna poena, na 18,1% u martu, pri čemu je na pad dinarskih plasmana uticalo i dospeće kredita iz garantne šeme, od kojih je većina (preko 60%) bila odobrena u dinarima. Dinarizacija plasmana stanovništvu smanjena je za 0,3 procentna poena, na 52,8%, usled manjeg iznosa dinarskih kredita čiji dominantan deo čine gotovinski krediti kao i nastavka rasta stambenih kredita, koji su gotovo u potpunosti indeksirani u evrima.
Učešće problematičnih kredita u ukupnim kreditima, koje se tokom prvog tromesečja našlo na dosad najnižem nivou od 3,0% u martu, ukazuje na to da rast troškova otplate kredita, koji je posledica rasta kamatnih stopa, kao i prestanak važenja nekih mera kojima je podržavan privatni sektor tokom pandemije, nije uticao na kvalitet aktive banaka. U odnosu na jul 2015, tj. neposredno pre početka primene Strategije za rešavanje problematičnih kredita, učešće problematičnih kredita u ukupnim kreditima niže je za 19,4 procentna poena. Pokrivenost problematičnih kredita i dalje je na visokom nivou – ispravke vrednosti ukupnih kredita u martu iznosile su 102,9% bruto problematičnih kredita, dok su ispravke vrednosti problematičnih kredita bile na nivou od 58,4% bruto problematičnih kredita.