Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Teslina budućnost je danas – Teslin globalni bežični prenos električne energije postaje stvarnost

Nikola Tesla
Autorski tekst: mr Nenad Šijaković, dipl. Inž. el.

Nakon što je Nikola Tesla pronađen mrtav u januaru 1943. godine u svojoj hotelskoj sobi u Njujorku, predstavnici američke kancelarije za strance oduzeli su mnoštvo dokumenata koji se odnose na delo našeg 86 godišnjeg pronalazača.

U toku je bio Drugi svetski rat, a Tesla je tvrdio da je izumeo moćno oružje, poznato kao „Zrak smrti“, koje bi se moglo pokazati neprocenjivim u tekućem sukobu. Umesto da rizikuje da Teslina tehnologija padne u ruke neprijatelja Amerike, vlada je preuzela svu imovinu i dokumente iz njegove sobe u hotelu New Yorker.

Šta se dogodilo s Teslinim dosijeima od tada, kao i šta se tačno nalazilo u tim dosijeima, ostaje obavijeno misterijom – i bilo je plodno tlo za mnogo teorija zavera. Nakon godina prepričavanja teorija o mogućim zataškavanjima, FBI je konačno skinuo oznaku tajnosti sa oko 250 stranica Tesline dokumentacije prema Zakonu o slobodi informacija 2016. godine.

Sledila su još dva dodatna objavljivanja dokumentacije, poslednje u martu 2018. godine. Ali čak i sa objavljivanjem ovih dokumenata, mnoga pitanja i dalje ostaju bez odgovora – a neki Teslini dosijei još uvek nedostaju. Da li je tokom i neposredno nakon objavljivanja date dokumentacije bilo i logično za očekivati ovo o čemu pišemo u nastavku teksta, prenosi pametarnica.rs.

Naime američka kompanija Viziv Technologies, LLC https://vizivtechnologies.com/, ranije poznata kao Texzon Technologies, LLC, početkom 2019. godine objavljuje da je sa svojim tornjem za bežični prenos energije i podataka spremna da započne globalno testiranje. Toranj je gradjen tokom 2016./2017. godine.

Toranj je visok oko 70 metara, izgradjen je od fiberglasa i na vrhu se nalazi aluminijumska kapacitivna kapa koja se po podacima sa prezentacije Viziv Technologies LLC dovodi na napon od preko 200 miliona volti što dalje (ne objašnjavajući kojim fenomenom, odnosno tehnologijom) izaziva, kako predstavnici Viziv Technologies LLC tvrde, niskofrekventne površinske EM talase frekvencije od otprilike 18 KHz.

Teslin toranj je naš naziv za ovaj objekat, ali ne i naziv sa kojim bi se složila kompanija koja ga je izgradila.

Naime, nakon otprilike 120 godina Teslinu tehnologiju bežičnog prenosa električne energije oživljava ova privatna američka kompanija, očigledno osnovana od strane američke vojske, što postaje jasno kada pogledate biografije menadzmenta kompanije.

Sve možemo razumeti, pa čak i činjenicu da je tehnologija držana „u hladnoj rezervi“ duže od sto godina, ali da se danas kada je napokon primenjena u praksi nigde ne spomene njen pronalazač Nikola Tesla, to je već previše!!!

Priča se svela na dva Nemca koji su početkom 20. veka razvili teoriju površinskog prostiranja EM talasa, kao i dva Amerikanca koji su polovinom prošlog veka otkrili mogućnost korišćenja tzv. površinskog prostiranja EM talasa i omogućili globalni bežični prenos energije i informacija.

Vrlo je upitno da li ovaj uredjaj uopšte koristi navedene površinske EM talase za prenos energije, ali o tome više u nastavku teksta. Takodje, srećom danas živimo u vreme interneta, tog dvoseklog mača globalne kontrole, koji zbog svoje dvosmerne prirode omogućava da se ovakvo iskrivljenje istine brzo detektuje i od strane javnosti ismeje i osudi.

Ajmo sada da probamo da otvorimo ovu lepo upakovanu kutiju fiberglasa i shvatimo šta je u njoj, odnosno pokažemo da je u pitanju ništa drugo do Magnfying Transmiter našeg Nikole Tesle.

Ovde se fokusiraju na talase o kojima Nikola Tesla ne govori u svojim beleškama, tj. na Zenek površinske talase, koji su u svojoj osnovi i dalje transverzalni Maksvelovi talasi a ne longitudalni Teslini talasi.

Svi efekti koje Tesla opisuje, opisani su i od strane predstavnika Viziv Technologies LLC. Praktično tvrde da su postigli ono što je Tesla bio uveren da je moguće postići njegovim izumom.

Razilaze se u objašnjenju vrste talasa koju proizvode, razloge za to razilaženje možemo najverovatnije tražiti u pokušaju da maksimalno sačuvaju u tajnosti što više detalja ove napredne tehnologije od konkurencije po svaku cenu.

Ono što je jasno primetno u celoj ovoj srećno-tužnoj priči jeste činjenica da se ni jednom rečju, nigde ne spominje da je celokupan izum delo Nikole Tesle. Dokumentacija koja je te kobne noći izneta iz Tesline sobe je ko zna koliko puta menjana, prekrajana, cenzurisana, da bi te 2016. godine konačno ugledala ponovo svetlost, tako da sva objašnjenja koja stižu sa te strane “duge” moramo uzimati sa velikom rezervom.

Ali, i ovako zabašureno, skriveno, upakovano sa željom da bude komercijalizovano, raduje ponovno radjanje Teslinog najvećeg pronalaska i daje „vetar u ledja“ dugotrajnom i strpljivom radu mnogih entuzijasta širom sveta.

Takodje, siguran sam da će novi tokovi nauke, a zapravo verovatno i budućnosti uopšte, kakva bi trebalo da bude, uobličavati po silama povezanih i ujedinjenih svesti koje jedna drugu podržavaju i čine DOBRO.

Poštujući Teslino najvažnije nasleđe definisano kroz beskompromisnu veru u dobro, pravdu i istinu bez koje ne postoji prava filantropija, filantropija, kao potvrda izrečene vere, prioritet duhovnog nad materijalnim, iskrenost, pravednost i ljubav prema miru, stavljanje zajedničkog interesa iznad ličnih interesa i spremnost za žrtvovanje za te interese.
Da završim rečima jedne osobe koju izuzetno cenim: “Osećam da se prave stvari, poput vode, provlače kroz pukotine nametajućih stena, prkoseći im, a čine ih na hiljade i hiljade ujedinjnih kapljica koje jedna drugu guraju napred“ i kao što te kapljice na kraju uvek pronadju put do površine tako će i istina u ovom slučaju isto biti spoznata kada dodje za to vreme, odnosno kada se svest čoveka podigne na dovoljni nivo… Doći će i ta Teslina budućnost…  ”, napisao je mr Nenad Šijaković.

Ostali naslovi

Srećna 2020. godina
Srpska ekonomija
Srećne novogodišnje i božićne praznike i uspešnu 2020. godinu želi Vam Srpska ekonomija
Modernizovana ekspozitura BPŠ u Zubinom Potoku
Srpska ekonomija
Pomoćnik direktora Kancelarije za Kosovo i Metohiju Vlade Republike Srbije Petar Petković otvorio je danas u Zubinom Potoku modernizovanu ekspozituru Banke Poštanske štedionice
Predsednik Vučić obišao je fabriku Mei Ta Europe u Bariču
Srpska ekonomija
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obišao je danas fabriku Mei Ta Europe u Bariču kod Obrenovca, gde je prisustvovao obuci za novozaposlene
Francuski Total vraća se u Pariz
Srpska ekonomija
Francuski energetski div Total preseliće svoje finansijsko odeljenje iz Londona nazad u Pariz zbog predstojećeg izlaska Britanije iz Evropske unije, kao i zbog smanjenja troškova
Er frans obnavlja flotu
Srpska ekonomija
Uprava grupe Air France-KLM donela je odluku da ubrza modernizaciju flote Air France-a zamenom aviona Erbas A380 modernijim letelicama tipa Erbas A350-900. Air France naručuje još 10 aviona tipa Erbas A350-900, čime će se u narednim godinama broj ovih letelica u kompanijskoj floti povećati na 38
U Beču u martu najveći samit o biciklizmu
Srpska ekonomija
Od 29. do 31. marta 2020. godine u glavnom gradu Austrije pod motom „Biciklizam je zaštita klime“ održava se 13. Austrijski samit o biciklizmu. „Biciklizam je sastavni deo zaštite klime u naseljima, opštinama i gradovima. Zajedno želimo da iz raznih uglova rasvetlimo i diskutujemo o mogućnostima vožnje bicikla u borbi protiv klimatskih promena“, kaže Martin Blum, direktor bečke agencije za mobilnost
Stanje deviznih rezervi i kretanja na međubankarskom deviznom tržištu u decembru
Srpska ekonomija
Bruto i neto devizne rezerve Narodne banke Srbije na kraju decembra 2019. godine bile su na najvišem nivou krajem godine od 2000. godine, otkad se na ovaj način prate podaci
Javni beležnici centralno mesto za podnošenje poreskih prijava
Srpska ekonomija
Ministarstvo pravde Vlade Srbije saopštilo je da se izmenama Zakona o porezima na imovinu, čija je primena počela početkom ove godine, unapređuje kvalitet usluge  javnobeležničke profesije i istovremeno štedi vreme građana
Čačak opredelio potencijane lokacije za investitore
Srpska ekonomija
Za grad Čačak već postoji interesovanje investitora što je dobro za razvoj same lokalne samouprave, ali i cele Srbije. Ono što je slabost je nedovoljna spremnost da svoje kapacitete prezrentuje na pravi način, odnosno da za potencijalne investitore pripremi na jednom mestu sve lokacije koje lokalna samouprava poseduje, rekla je zamenica gradonačelnika Čačka Milica Dačić
Brza pruga do Stare Pazove u martu, do Novog Sada na jesen 2021.
Srpska ekonomija
Potpredsednica Vlade Srbije i ministarka građevinarsva, saobraćaja i infrastrukture, prof. dr Zorana Mihajlović, sastala se danas sa predsednikom kineske kompanije “Čajna rejlvej internešenel kompani” (CRIC) Jan Žongminom i sa njim razgovarala o realizaciji projekta modernizacije brze pruge od Beograda do Budimpešte. Sastanku je prisustvovala i ambasadorka NR Kine u Srbiji Čen Bo