Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Reforma neporeskih nameta

Beograd
Srpska ekonomija

Uspostavljanje Registra neporeskih dažbina ključan je reformski korak u pravcu povećanja transparentnosti parafiskalnih prihoda. Registar bi bio javno dostupan i popisao bi sve neporeske dažbine na svim niovima vlasti.

Ovo je suština reforme neporeskih nameta koja je predstavljena novinarima u okviru javne kampanje Mesec parafiskala, tokom koje će građani i privreda moći da nominuju takse i naknade koje ih najviše opterećuju, smatraju da su previsoke, da se duplo plaćaju i slično.

Milica Bisić, direktorka korporativnih poslova KMPG, Jelena Bojović, direktorka odeljenja za regulatornu reformu u NALED-u, i eksperti koji su radili na pripremi analiza o republičkim i lokalnim nametima - Jelena Rančić i Marko Danon (NALED) i Aleksandar Bućić (KPMG), izneli su svoja vidjenja problema s kojima se građani susreću prilikom plaćanja raznih taksi. Problemi su brojni, počev od onih da postoje nameti mkoji se naplaćuju pod nazivom “taksa”, iako se radi o plaćanju poreza.

Iznet je zanimljiv podatak da skoro 500 zakona i podzakonskih akata propisuje oko 1.200 republičkih neporeskih dažbina koje godišnje generišu prihod od oko 150 milijardi dinara. Na lokalnom nivou neporeske dažbine popisane su u više od 400 odluka. Dok neke opštine imaju 150, druge imaju 30 taksi. Često se dešava da visina takse za istu uslugu varira. Naveden je primer da prosečan iznos taksi na lokalu izniosi 173 dinara, ali sam iznos za istu uslugu varira od 20 do 300 dinara. Zanimljivo je da veći broj taksi ne znači i veće prihode. U lokalnim samoupravama prosek prihoda od taksi iznosi 0,2 odsto, retko jedan procenat.

Tokom razgovora s novinarima, iznete su preporuke za unapređenje i povećanje transparentnosti obračuna i naplate republičkih i lokalnih dažbina. Ključno je uspostavljanje Registra neporeskih dažbina, u kome će na jednom mestu da se nađu sve neporeske dažbine, njihov iznos, organ ili institucija koja je naplaćuje, po kom osnovu i na koji račun se uplaćuje. Osnovni princip na kome se zasniva Registar jeste da nijedna neporeska dažbina ne može biti naplaćena ukoliko nije uneta u Registar. Ažuriranje Registra bilo bi u nadležnosti organa koje dažbinu naplaćuje, a kontrolu bi vršilo Ministarstvo finansija.

Rad na reformi neporeskih dažbina počeo je pre 10 godina, 2011. Projekt reforme neporeskih nameta sprovode NALED i KPMG, Partner Solutions i Institut Mihajlo Pupin, a finansira Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID), sa ciljem formiranja sveobuhvatnog javnog Registra parafiskalnih i neporeskih nameta.

Tokom juna, u okviru danas započete kampanje “Mesec parafiskala”, biće organizovani okrugli stolovi i konsultacije sa privredom, poslovnim udruženjima, predstavnicima javne izvršne vlasti, radi predstavljanja Koncepta reforme i predloga za unapređenje postojećeg sistema i strukture Registra.

Ostali naslovi

Er Srbija na Terminalu 1 Međunarodnog aerodroma Džon F. Kenedi u Njujorku
Srpska ekonomija
Er Srbija od 3. juna za sletanje i poletanje koristi Terminal 1 Međunarodnog aerodroma DŽon F. Kenedi u Njujorku, umesto Terminala 4 na koji od 2016. godine sleću avioni srpske nacionalne avio-kompanije. Ovom promenom, Er Srbija se na Terminalu 1 pridružio najvećim međunarodnim avio-kompanijama koje opslužuju Njujork
Upravljanje vodama u skladu sa najvišim standardima jedan je od prioriteta Rio Tinta
Srpska ekonomija
Kompanija Rio Sava Exploration, ćerka firma kompanije Rio Tinto koja u Srbiji razvija projekat Jadar, danas je održala drugi Otvoreni sastanak sa predstavnicima NVO sektora i šire javnosti, kako bi nastavila transparentan dijalog sa svim zainteresovanim stranama i pružila odgovore na pitanja u vezi sa projektom Jadar
Borba protiv sive ekonomije povećava kvalitet života u lokalnoj zajednici
Srpska ekonomija
Vlada Srbije saopštila je da je, uz 60 automobila i 12 stanova za najsrećnije učesnike, u prethodnom ciklusu nagradne igre "Uzmi račun i pobedi" devet najaktivnijih opština i gradova osvojilo po 20.000 evra za lokalna ulaganja po izboru građana
Dalji rad na povećanju konkurentnosti srpske privrede
Srpska ekonomija
Ministar finansija Srbije Siniša Mali rekao je da će vlada odlučivati o novom aranžmanu sa Međunarodnim monetarnim fondom, koji je savetodavnog, a ne finansijskog karaktera, što, kako je istakao, govori o poverenju izgrađenom sa tom finansijskom institucijom, ali i potvrđuje naš kredibilitet
Srpski gejming gigant Nordeus prodat za 378 miliona dolara
Srpska ekonomija
Srpska kompanija koje se bavi razvojem igara za društvene mreže i mobilne telefone Nordeus prodata je američkoj kompaniji Take-Two Interactive Software
UN: Pandemija gurnula još 100 miliona radnika u siromaštvo
Srpska ekonomija
Pandemija Kovid-19 koja hara 17 meseci gurnula je još 100 miliona radnika u siromaštvo zbog skraćenja radnog vremena i nestanka dobrih radnih mesta, saopštile su Ujedinjene nacije
Kurs 117,5708 dinara za evro
Srpska ekonomija
Dinar vredi danas prema evru približno isto kao i juče, a zvanični srednji kurs iznosi 117,5708 dinara za evro, objavila je Narodna banka Srbije
Ulaganja Ziđina u modernizaciju proizvodnog procesa
Srpska ekonomija
Kineska kompanija "Ziđin" u narednom periodu uložiće značajna sredstva u modernizaciju proizvodnog procesa, uz primenu najsavremenijih standarda u oblasti zaštite životne sredine u rudarskim aktivnostima, najavila je ministarka zaštite životne sredine Srbije Irena Vujović
Čadež: Srpske čiste sobe za rusku fabriku lekova
Srpska ekonomija
Marko Čadež, predsednik Privredne komore Srbije, prisustvovao je danas u Sankt Peterburgu puštanju u rad potpuno automatizovanog proizvodnog dela ruske fabrike lekova "Farmasintez – Nord" koji je  srpska kompanija "Termovent" kompletno opremila svojim svetski poznatim "čistim sobama", po sistemu ključ u ruke
Pristupanje EU znači ogromna sredstva za poljoprivredu
Srpska ekonomija
Potpredsednik Vlade Srbije i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Branislav Nedimović izjavio je danas da će se, u trenutku kada budemo valorizovali sve što radimo u procesu pristupanja i dobijemo podršku iz Evropske unije, kroz poljoprivredu najviše videti koliko je EU važna za običnog čoveka