Postoje tri faze u oblasti zemljišne administracije. Utvrđivanje prava na nepokretnosti je prva, najobimnija i najzahtevnija faza u kojoj ima i najviše problema. Najčešće je reč o imovinsko-pravnim odnosima za koje je zadužen sud. Rešavanje statusa nelegalizovanih objekata je posao koji se završava u lokalnim samoupravama odnosno u Gradskom sekretarijatu za legalizaciju, ako je reč o Beogradu. Druga i treća faza su usluge koje obavlja Republički geodetski zavod – upis nepokretnosti u katastar,distribucija i arhiviranje podataka.
Maja Radović iz RGZ-a objašnjava da građani najčešće u toj insistuciji traže list nepokretnosti koji je u stvari dokaz o vlasništvu.
- Tim važnim dokumentom utvrđuje se pravo na nepokretnosti, a da bi neko bio upisan kao vlasnik imovine mora da reši sve sporove za koje je nadležan sud ili javni beležnik - kaže sagovornica.
Legalizacijom i ozakonjenjem bave se opštinski organi.
- Kada neko želi, recimo da izgradi kuću mora najpre da dobije građevinsku dozvolu, kada se objekat završi potrebna je upotrebna dozvola. Tek sa građevinskom i upotrebnom dozvolom moguće je podneti zahtev za upis u katastar. I tu onda nema legalno, nelegalno, jer je ceo postupak rađen u skladu sa zakonom - ističe Maja Radović.
Ona dalje naglašava da sada u službama za katastar nepokretnosti nema gužvi.
- Upravo je na šalterima tih službi moguće dokumentaciju i zahtev podneti u pisanoj formi, ali uz obavezno zakazivanje termina putem aplikacije eZakazivanje. Građanima je takođe preko profesionalnih korisnika dostupan eŠalter - podseća Radovićeva.
Privatne geodetske organizacije bave se premerom parcela. Svaki njihov stručnjak kao i same geodetske organizacija imaju licencu koju izdaje RGZ. Preporuka je da se građani za pomoć obrate javnim beležnicima i advokatskim kancelarijama. O kvalietu njihovog rada i uspešnosti korisnici se mogu informisati na sajtu RGZ-a koji je prava adresa i za sve digitalne servise koje Zavod ima.
- RGZ-u kao instituciji koja se bavi registracijom nepokretnosti primećuju da nekadašnja praksa nevođenja brige o imovini poslednjih godina se menja. Građani su sve više svesni vrednosti svojih nepokretnosti, da je to najveći kapital koji poseduju, kao i da je bitno da taj kapital bude zaštićen što je jedino moguće upisom pravog vlasnika. Zato je neophodno da imamo uređen katastar - zaključuje Maja Radović.