Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Rast cena kukuruza i soje

Produktna berza Novi Sad
Srpska ekonomija

Rast cena kukuruza i soje i stabilan cenovni nivo pšenice karakterišu aktuelnosti na tržišnoj sceni primarnih poljoprivrednih proizvoda u protekloj nedelji na novosadskoj “Produktnoj berzi”. Ukupan promet je iznosio 4.725 tona robe, čija je finansijska vrednost iznosila 232.127.750,00 dinara.

Kukuruz je tokom protekle nedelje zabeležio uzlazni trend. Usled suzdržanosti prodavaca, izostale su ponude većih količina. Ova žitarica je tokom nedelje imala konstantan rast, te se cena kretala od 26,10 do 26,30 din/kg na paritetu FCA. Krajem nedelje, tražnja na višem cenovnom nivou od realizovanih nije rezultirala zaključenjem berzanskog ugovora. Na paritetu CPT trgovano je u rasponu od 26,60 do 26,90 din/kg bez PDV-a. Kukuruz sa povećanim procentom vlage realizovan je po ceni od 25,50 din/kg bez PDV-a. Osim na domaćem tržištu, ovakav cenovni trend je prisutan i na stranim tržištima. Ponderisana cena je iznosila 26,22 din/kg bez PDV-a, što predstavlja rast od 2,48%.

Soja je bila najtraženija roba na berzanskom tržištu. Pojačana tražnja od strane domaćih prerađivača i trgovaca, koja je bila prisutna još od sredine prošle nedelje, dovela je do uzlaznog trenda od 2,50%. Posle dužeg vremena, ponuđene su veće količine ove uljarice. Kupoprodajni ugovori su zaključeni od 74,00 do 74,70 din/kg bez PDV-a, uz obračun kvaliteta. Ponderisana cena je iznosila 74,46 din/kg bez PDV-a. U odnosu na prethodni upoređujući podatak, soja je poskupela za 2,56%.

Na tržištu pšenice registrujemo cenovnu stabilnost. Početkom nedelje, trgovanje je bilo na cenovnom nivou od 31,50 din/kg bez PDV-a, da bi krajem nedelje svi berzanski ugovori bili zaključeni po ceni od 31,00 din/kg bez PDV-a. Cenovne promene, u odnosu na prethodnu nedelju, kretale su se u okviru svega +0,27%. Strukturu kupaca su činili trgovci, dok s druge strane interes izvoznika i domaćih prerađivača nije bio naglašen za kupovinom. Na robno-berzanskom tržištu, ponuda ove žitarice je bila veća u odnosu na tražnju. Ponderisana cena je iznosila 31,18 din/kg bez PDV-a.

Ostali naslovi

Beč proširuje projekat postavljanja elektropunjača u zonama za utovar robe
Srpska ekonomija
Utovar, istovar i punjenje, u isto vreme! Prve stanice za punjenje električnih vozila u zonama za utovar robe postavljene su u Beču pre tačno godinu dana. Preduzeća koja su učestvovala na pilot-projektu bila su veoma zadovoljna konceptom. Nakon što se projekat pokazao kao veoma uspešan, Privredna komora Beča krenula je u potragu za novim lokacijama
Poziv dobrovoljnim davaocima krvi
Srpska ekonomija
Institut za transfuziju krvi Srbije poziva sugrađane da i tokom ove nedelje daju krv. To se može učiniti u ovoj ustanovi, koja se nalazi u Svetog Save 39, radnim danima od 7 do 19 i subotom od 8 do 15 sati
Beograd u fokusu renomiranih italijanskih medija
Srpska ekonomija
Povodom prezentacije Beograda u okviru poslovnog događaja „Aviareps RoadShow 2024” u Milanu, o našoj prestonici pisali su renomirani mediji specijalizovani za turizam, saopšteno je iz Turističke organizacije Beograda
Put ka inkluzivnoj radnoj zajednici
Srpska ekonomija
Forum mladih sa invaliditetom poziva društveno odgovorne poslodavce da postanu deo jedinstvene Mreže poslodavaca za zapošljavanje osoba sa invaliditetom, koja ima za cilj da kreira inkluzivnu radnu zajednicu u kojoj će osobe sa invaliditetom lakše dolaziti do zaposlenja, a poslodavci do kvalifikovanih kadrova
Bicibus i u Beču sve popularniji
Srpska ekonomija
Da li ste čuli za „Bicibus“? To je kao autobus od bicikala koji voze u nizu tj. organizovana vožnja, gde se deca i roditelji u određeno vreme sastaju na stajalištima duž utvrđene rute i zajedno voze do škole. Koncept poznat i pod imenom „Velobus“ počeo je 2021. godine kada su neke porodice u Barseloni počele sa vožnjom „Bicibusa“ i postale primer drugim gradovima
Cirkularna ekonomija u praksi
Srpska ekonomija
Kako uskladiti ekonomski rast sa zaštitom životne sredine, imajući u vidu ograničenost prirodnih resursa koji su nam na raspolaganju? Odgovor na ovo pitanje daje cirkularna ekonomija kao suprotnost preovlađujućem modelu koji se oslanja na princip „uzmi, iskoristi, baci“. U „kružnoj“ ekonomiji potencira se ponovna upotreba proizvoda i efikasnije korišćenje materijala i resursa
Srbiji nedostaje 200 miliona stabala
Srpska ekonomija
Prema zvaničnim podacima, u Srbiji je 29% teritorije pokriveno šumama, a za očuvanje zdravlja ljudi, biodiverziteta i ublažavanje klimatskih promena, potrebno je dostići minimum pošumljenosti od 41%. Drugim rečima, u našoj zemlji nedostaje 10,000 kvadratnih kilometara šuma ili 200 miliona stabala, poručuju NALED i Zeleni razvojni centar povodom obeležavanja Svetskog dana šuma
Mladi ljudi aktivno doprinose informisanju javnosti o važnim društvenim pitanjima
Srpska ekonomija
Premijera dokumentarnog filma „Tačka B” mlade autorke Nine Marić istražuje život izbeglica u Beogradu
Info dan o Sajber bezbednosti
Srpska ekonomija
Juče je u svečanoj sali Prirodno-matematičkog fakulteta u Kragujevcu, održan "Info dan o Sajber bezbednosti". Ovaj događaj, organizovan od strane Instituta za matematiku i informatiku Prirodnomatematičkog fakulteta u Kragujevcu je pratilo oko 170 studenata, od čega je interesovanje za sajber bezbednost profesiju pokazalo 60 studentkinja
Počeo projekat veka – produžetak bečke kanalizacije
Srpska ekonomija
Produžetak bečke kanalizacije za oko devet kilometara koji će se izvoditi ispod rečice Vinflus (Wienfluss), je najveći projekat u istoriji bečke kanalizacije. Tunel za otpadne vode prolazi kroz šest bečkih opština. Sa investicijom od oko 270 miliona evra, kvalitet vode u Bečkoj reci će se poboljšati, a kanalizaciona mreža će biti rasterećena u slučajevima jakih kiša