Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Poslodavci ne mogu da nađu vodoinstalatere

Srbija
Srpska ekonomija

Jedan poslodavac je pre dva meseca ponudio platu od 2.000 evra, a razlog za ovako visoku platu je to što nije mogao da nađe radnika. Prosečna zarada (bruto) u Srbiji, obračunata za jul 2021. godine iznosila je 89. 330 dinara, dok je prosečna zarada bez poreza i doprinosa (neto) iznosila 64. 731 dinar. Ova plata koju je poslodavac ponudio veća je, jasno je, i četiri puta od prosečne.

Prema zvničnim podacima, među najplaćenija zanimanja spadaju diplomirani inženjeri informacionih tehnologija, diplomirani inženjeri elektrotehnike i računarstva, diplomirani inženjeri elektronike, ali i profesori matematike, fizike, informatike i računarstva, nastavnici/profesori stranih jezika i lekari s odgovarajućim specijalizacijama (anesteziolog, kardiolog, oftalmolog, ginekolog).

Njihove plate idu od 1.200 evra pa i preko 2.000 evra mesečno.

Ipak, kada je u pitanju niže obrazovanje poslodavcima je najteže da nađu vodoinstalatere.

Zbog velikog deficita, poslodavac koji nije mogao da nađe vodoinstalatera ponudio je platu od 240.000 dinara. Proširio je oglas na nivou cele Srbije. Ukoliko neko ne živi u Beogradu i dolazi iz unutrašnjosti, poslodavac je ponudio i smeštaj - navedeno je u oglasu.

Sa srednjom školom brže do posla dolaze operateri na CNC mašinama, zavarivači, knjigovođe, računovođe, negovatelji, medicinske sestre (specijalista instrumentiranja), kuvari, radnici na obezbeđenju – tehničari obezbeđenja, tesari, zidari, armirači, piše Kurir.

Kako je nedavno pisao Blic, u Srbiji su u jednom momentu majstori, konkretno zavarivači zarađivali i po 7.000 evra.

Reč je bilo konkretno o zavarivačima koji su bili angažovani na izgradnji Turskog toka, koji su bili plaćeni mesečno od 4.000 do čak 7.000 evra.

Tako su pre oko godinu i po dana zavarivači sa iskustvom na radovima na gasovodnim trasama, a koji rade varove koji idu na rendgenska snimanja, pored plate od 7.000 evra mesečno, imali i besplatan smeštaj i ishranu.

Sve to kao i značaj učešće na jednom ovakvom projektu, koji im može biti i važna preporuka za poslove u budućnosti, bio je motiv da se nekoliko desetina srpskih radnika, koji su radili u zemljama zapadne i istočne Evrope, vrate u Srbiju.

Ostali naslovi

Beč proširuje projekat postavljanja elektropunjača u zonama za utovar robe
Srpska ekonomija
Utovar, istovar i punjenje, u isto vreme! Prve stanice za punjenje električnih vozila u zonama za utovar robe postavljene su u Beču pre tačno godinu dana. Preduzeća koja su učestvovala na pilot-projektu bila su veoma zadovoljna konceptom. Nakon što se projekat pokazao kao veoma uspešan, Privredna komora Beča krenula je u potragu za novim lokacijama
Poziv dobrovoljnim davaocima krvi
Srpska ekonomija
Institut za transfuziju krvi Srbije poziva sugrađane da i tokom ove nedelje daju krv. To se može učiniti u ovoj ustanovi, koja se nalazi u Svetog Save 39, radnim danima od 7 do 19 i subotom od 8 do 15 sati
Beograd u fokusu renomiranih italijanskih medija
Srpska ekonomija
Povodom prezentacije Beograda u okviru poslovnog događaja „Aviareps RoadShow 2024” u Milanu, o našoj prestonici pisali su renomirani mediji specijalizovani za turizam, saopšteno je iz Turističke organizacije Beograda
Put ka inkluzivnoj radnoj zajednici
Srpska ekonomija
Forum mladih sa invaliditetom poziva društveno odgovorne poslodavce da postanu deo jedinstvene Mreže poslodavaca za zapošljavanje osoba sa invaliditetom, koja ima za cilj da kreira inkluzivnu radnu zajednicu u kojoj će osobe sa invaliditetom lakše dolaziti do zaposlenja, a poslodavci do kvalifikovanih kadrova
Bicibus i u Beču sve popularniji
Srpska ekonomija
Da li ste čuli za „Bicibus“? To je kao autobus od bicikala koji voze u nizu tj. organizovana vožnja, gde se deca i roditelji u određeno vreme sastaju na stajalištima duž utvrđene rute i zajedno voze do škole. Koncept poznat i pod imenom „Velobus“ počeo je 2021. godine kada su neke porodice u Barseloni počele sa vožnjom „Bicibusa“ i postale primer drugim gradovima
Cirkularna ekonomija u praksi
Srpska ekonomija
Kako uskladiti ekonomski rast sa zaštitom životne sredine, imajući u vidu ograničenost prirodnih resursa koji su nam na raspolaganju? Odgovor na ovo pitanje daje cirkularna ekonomija kao suprotnost preovlađujućem modelu koji se oslanja na princip „uzmi, iskoristi, baci“. U „kružnoj“ ekonomiji potencira se ponovna upotreba proizvoda i efikasnije korišćenje materijala i resursa
Srbiji nedostaje 200 miliona stabala
Srpska ekonomija
Prema zvaničnim podacima, u Srbiji je 29% teritorije pokriveno šumama, a za očuvanje zdravlja ljudi, biodiverziteta i ublažavanje klimatskih promena, potrebno je dostići minimum pošumljenosti od 41%. Drugim rečima, u našoj zemlji nedostaje 10,000 kvadratnih kilometara šuma ili 200 miliona stabala, poručuju NALED i Zeleni razvojni centar povodom obeležavanja Svetskog dana šuma
Mladi ljudi aktivno doprinose informisanju javnosti o važnim društvenim pitanjima
Srpska ekonomija
Premijera dokumentarnog filma „Tačka B” mlade autorke Nine Marić istražuje život izbeglica u Beogradu
Info dan o Sajber bezbednosti
Srpska ekonomija
Juče je u svečanoj sali Prirodno-matematičkog fakulteta u Kragujevcu, održan "Info dan o Sajber bezbednosti". Ovaj događaj, organizovan od strane Instituta za matematiku i informatiku Prirodnomatematičkog fakulteta u Kragujevcu je pratilo oko 170 studenata, od čega je interesovanje za sajber bezbednost profesiju pokazalo 60 studentkinja
Počeo projekat veka – produžetak bečke kanalizacije
Srpska ekonomija
Produžetak bečke kanalizacije za oko devet kilometara koji će se izvoditi ispod rečice Vinflus (Wienfluss), je najveći projekat u istoriji bečke kanalizacije. Tunel za otpadne vode prolazi kroz šest bečkih opština. Sa investicijom od oko 270 miliona evra, kvalitet vode u Bečkoj reci će se poboljšati, a kanalizaciona mreža će biti rasterećena u slučajevima jakih kiša