Kriza u koroni otvara oči strateškom značaju digitalizacije, naveo je Martin Hes (Hess) iz Švajcarske bankarske asocijacije.
Čitamo svuda oko nas: ako postoji pozitivan uticaj korona krize, onda je to ubrzanje digitalizacije ekonomije. U krizi su se digitalni poslovni modeli u nekim slučajevima znatno povećali, a kompanije s digitalnim procesima olakšale su, brže i sigurnije prebacivanje na korona operacije.
To se, kako piše Hes, odnosi i na banke. U javnosti se ponekad percipiraju kao trome, spore i ne baš inovativne. Tokom zaključavanja dokazale su da mogu brzo i fleksibilno reagovati na nepredviđene događaje.
Niko nije imao gotov plan zaključavanja u fioci. Međutim, banke su uspele brzo da prebace unutrašnje strukture i procese u krizni režim i pruže uslugu za svoje klijente u uobičajenom kvalitetu u svakom trenutku, naveo je Hes, preneo je Indikator.ba.
Bez digitalnih procesa banke ne bi mogle uspostaviti proces rada u kućnim uslovima u roku od nekoliko dana s kojim mogu da obrade do 12.000 zahteva za kredite MSP u vrlo kratkom roku.
Poboljšanja u procesu prijave sve do upotrebe softverskih robota za automatizovanu obradu zahteva za kredit implementirana su svakodnevno.
Ovakvi primeri ne samo da ilustruju sposobnost banaka za inovacije, već otvaraju oči za mogućnosti digitalizacije. Kriza će nesumnjivo dovesti do "nove normalnosti" u finansijskom poslovanju.
U svom dokumentu za raspravu, Švajcarsko udruženje bankara pokazuje šest nepovratnih digitalnih trendova koji će oblikovati finansijski centar u budućnosti.
Šest trendova na prvi pogled su ubrzanje kreiranja radnih procesa u bankama bez posrednika, potražnja za finansijskim proizvodima i uslugama i dalje raste putem digitalnih kanala, povećavanje raznolikosti i složenosti u platnom prometu, povećana tendencija ka "pametnim radnim" rešenjima, povećana ulaganja u prvoklasnu i sigurnu digitalnu infrastrukturu i povećani napori vlasti za e-kapacitet od kraja do kraja, smatra Hes.