Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Mali: Počele isplate većih zarada u javnom sektoru

Zarade
Srpska ekonomija

Ministar finansija u Vladi Srbije Siniša Mali rekao je danas da su počele prve isplate uvećanih zarada u javnom sektoru, i to sa novembarskom platom, čija je isplata počela u mesecu decembru, a plate su uvećane u rasponu od osam do 15 odsto.

Mali je rekao su najveće povećanje plata od 15 odsto dobile medicinske sestre, slede doktori sa 10 odsto povećanja, a toliko su dobili i istraživači u naučno – istraživačkoj delatnosti i zaposleni u ustanovama kulture, zatim 9 odsto su dobili zaposleni u visokoškolskim ustanovama i ustanovama osnovnog i srednjeg obrazovanja, predškolskim ustanovama, kao i zaposleni u ustanovama socijalne zaštite. Zaposleni u državnoj upravi su dobili po 8 odsto povećanja plata.

Osnovna neto plata medicinske sestre, bez minulog rada, u oktobru 2019. godine iznosila je 42.819,00 dinara, dok u novembru iznosi 49.242,00 dinara, dok je osnovna plata doktora specijaliste u oktobru iznosila 87.518,00 dinara, a u novembru iznosi 96.269,00 dinara.

Osnovna plata za kadar u ustanovama socijalne zaštite sa sedmim stepenom stručne spreme, odnosno za socijalnog radnika, psihologa, i voditelja slučaja u Centru za socijalni rad, u oktobru 2019. godine iznosila je 59.422,00 dinara, dok u novembru iznosi 64.770,00 dinara.

Osnovna neto plata, bez minulog rada, sa sedmim stepenom stručne spreme u ustanovama osnovnog i srednjeg obrazovanja i predškolskim ustanovama, za vaspitača, učitelja i nastavnika, je povećana sa 54.216,00 dinara, koliko je iznosila u oktobru 2019. godine, na 59.095,00 dinara, koliko iznosi u mesecu novembru.

“U sektoru zdravstva medicinski tehničari u 2020. godini će imati prosečnu platu veću za 37,9 odsto, u odnosu na period pre fiskalne konsolidacije, odnosno 53,2 odsto veću u odnosu na 2015. godinu. U sektoru osnovnog i srednjeg obrazovanja zaposleni će u 2020. godini imati prosečnu platu veću za 29,7 odsto, u odnosu na 2014. godinu, pre početka fiskalne konsolidacije, odnosno 44,1 odsto veću u odnosu na 2015. godinu”, rekao je ministar finansija. 

Prosečna plata profesionalnog vojnika sa srednjom stručnom spremom u oktobru 2019. godine iznosila je 43.114,00 dinara, dok je u novembru iznosila 46.994,00 dinara, što je povećanje za 9 odsto. Osnovna neto plata poreskog inspektora, bez minulog rada, u oktobru je iznosila 64.905,00 dinara, dok u novembru iznosi 70.097,00 dinara.

“Zahvaljujući dobrim rezultatima stvorili smo fiskalni prostor koji koristimo tako što, između ostalog, povećavamo plate u javnom sektoru i na taj način podižemo životni standard građana Srbije. Osim toga, povećali smo minimalnu cenu rada, tako da će ona od 1. januara biti veća za 3.000 dinara. Tako podstičemo i veće zarade u privatnom sektoru, gde takođe radi veliki broj građana Srbije. Samim tim, očekujemo da prosečna plata već u decembru bude oko 500 evra. To je obećanje koje smo dali i koje je možda nekima zvučalo nedostižno, ali koje ćemo uspeti da ispunimo”, istakao je Mali. 

On je dodao da nije bilo lako 2014. godine, kada je predsednik Srbije Aleksandar Vučić započeo strukturne reforme. 

“Nije bilo lako ni u ekonomskom a ni u političkom smislu, ali sada vidimo da je to bila dobra, prava i hrabra odluka. Ponosni smo na makroekonomske rezultate i na ubrzani razvoj naše ekonomije, i želimo da to osete i građani Srbije. Svi naši makroekonomski pokazatelji su dobri, imamo rast BDP-a od 4,8 odsto u trećem kvartalu ove godine, nezaposlenost nam je pala na 9,5 odsto, a nezaposlenost mladih je smanjena sa 51,2 odsto, koliko je iznosila 2012. godine, na 26 odsto, koliko je iznosila u trećem kvartalu ove godine. U poslednjih pet godina u Srbiji imamo 400.000 novozaposlenih, po čemu se nalazimo u samom vrhu Evrope. Dobre rezultate nam potvrđuju i svetske finansijske institucije i rejting agencije, a upravo će sutra jedna rejting agencija objaviti reviziju našeg kreditnog rejtinga, te se nadamo i verujemo da ćemo dobiti dobre vesti”, naglasio je ministar. 

Mali je istakao da nivo plata u 2020. godini zadržava učešće od 9,5 odsto BDP, na nivou opšte države, koliko će iznositi i na kraju 2019. godine, navedeno je u saopštenju.

Ostali naslovi

Beč proširuje projekat postavljanja elektropunjača u zonama za utovar robe
Srpska ekonomija
Utovar, istovar i punjenje, u isto vreme! Prve stanice za punjenje električnih vozila u zonama za utovar robe postavljene su u Beču pre tačno godinu dana. Preduzeća koja su učestvovala na pilot-projektu bila su veoma zadovoljna konceptom. Nakon što se projekat pokazao kao veoma uspešan, Privredna komora Beča krenula je u potragu za novim lokacijama
Poziv dobrovoljnim davaocima krvi
Srpska ekonomija
Institut za transfuziju krvi Srbije poziva sugrađane da i tokom ove nedelje daju krv. To se može učiniti u ovoj ustanovi, koja se nalazi u Svetog Save 39, radnim danima od 7 do 19 i subotom od 8 do 15 sati
Beograd u fokusu renomiranih italijanskih medija
Srpska ekonomija
Povodom prezentacije Beograda u okviru poslovnog događaja „Aviareps RoadShow 2024” u Milanu, o našoj prestonici pisali su renomirani mediji specijalizovani za turizam, saopšteno je iz Turističke organizacije Beograda
Put ka inkluzivnoj radnoj zajednici
Srpska ekonomija
Forum mladih sa invaliditetom poziva društveno odgovorne poslodavce da postanu deo jedinstvene Mreže poslodavaca za zapošljavanje osoba sa invaliditetom, koja ima za cilj da kreira inkluzivnu radnu zajednicu u kojoj će osobe sa invaliditetom lakše dolaziti do zaposlenja, a poslodavci do kvalifikovanih kadrova
Bicibus i u Beču sve popularniji
Srpska ekonomija
Da li ste čuli za „Bicibus“? To je kao autobus od bicikala koji voze u nizu tj. organizovana vožnja, gde se deca i roditelji u određeno vreme sastaju na stajalištima duž utvrđene rute i zajedno voze do škole. Koncept poznat i pod imenom „Velobus“ počeo je 2021. godine kada su neke porodice u Barseloni počele sa vožnjom „Bicibusa“ i postale primer drugim gradovima
Cirkularna ekonomija u praksi
Srpska ekonomija
Kako uskladiti ekonomski rast sa zaštitom životne sredine, imajući u vidu ograničenost prirodnih resursa koji su nam na raspolaganju? Odgovor na ovo pitanje daje cirkularna ekonomija kao suprotnost preovlađujućem modelu koji se oslanja na princip „uzmi, iskoristi, baci“. U „kružnoj“ ekonomiji potencira se ponovna upotreba proizvoda i efikasnije korišćenje materijala i resursa
Srbiji nedostaje 200 miliona stabala
Srpska ekonomija
Prema zvaničnim podacima, u Srbiji je 29% teritorije pokriveno šumama, a za očuvanje zdravlja ljudi, biodiverziteta i ublažavanje klimatskih promena, potrebno je dostići minimum pošumljenosti od 41%. Drugim rečima, u našoj zemlji nedostaje 10,000 kvadratnih kilometara šuma ili 200 miliona stabala, poručuju NALED i Zeleni razvojni centar povodom obeležavanja Svetskog dana šuma
Mladi ljudi aktivno doprinose informisanju javnosti o važnim društvenim pitanjima
Srpska ekonomija
Premijera dokumentarnog filma „Tačka B” mlade autorke Nine Marić istražuje život izbeglica u Beogradu
Info dan o Sajber bezbednosti
Srpska ekonomija
Juče je u svečanoj sali Prirodno-matematičkog fakulteta u Kragujevcu, održan "Info dan o Sajber bezbednosti". Ovaj događaj, organizovan od strane Instituta za matematiku i informatiku Prirodnomatematičkog fakulteta u Kragujevcu je pratilo oko 170 studenata, od čega je interesovanje za sajber bezbednost profesiju pokazalo 60 studentkinja
Počeo projekat veka – produžetak bečke kanalizacije
Srpska ekonomija
Produžetak bečke kanalizacije za oko devet kilometara koji će se izvoditi ispod rečice Vinflus (Wienfluss), je najveći projekat u istoriji bečke kanalizacije. Tunel za otpadne vode prolazi kroz šest bečkih opština. Sa investicijom od oko 270 miliona evra, kvalitet vode u Bečkoj reci će se poboljšati, a kanalizaciona mreža će biti rasterećena u slučajevima jakih kiša