Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Kriza iznudila kupovinu zlata

Srbija
Srpska ekonomija

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je u maju da će Narodna banka, na njegovu inicijativu, povećati rezerve u zlatu. Jorgovanka Tabaković, guverner centralne banke, saopštila je da su te rezerve povećane upravo u količini koju je on najavio, sa 20 na 30 tona, preciznije sa 21 na 30,4 tone.

Kako je u maju  objasnio time obezbeđujemo veću stabilnost u okolnostima potencijalno negativnih kretanja na finansijskim tržištima. Nove rezerve u zlatu vredne su oko 1,3 milijarde evra što znači da je oko deset odsto ukupnih rezervi u ovom plemenitom metalu. Srbija će u narednim godinama povećati rezerve u zlatu na 50 tona, prenosi Politika.

Povećavanjem deviznih rezervi u zlatu Srbija praktično sledi sve ono što rade Rusija, Kina, Indija i Turska. Počevši od 2010. godine, centralne banke širom sveta intenzivnije su počele da kupuju zlato, a u ovoj godini njihova tražnja je na trogodišnjem maksimumu, pokazuju podaci Svetskog saveta za zlato. Sedam godina zaredom Ruska centralna banka bila je najveći kupac zlata, u 2018. godini kupila je 274 tone, a u ovoj stotinak tona. Veliki kupci su Poljska i Kazahstan.

Ekonomisti kažu da centralne banke širom sveta povećavaju rezerve zato što privredni rast usporava, trgovinske i geopolitičke tenzije rastu, a vlasti nastoje da im, narodski rečeno, sva jaja ne budu u jednoj korpi.

Čemu služe rezerve u zlatu? Pa da se prodaju kada je gusto. O tome svedoči aktuelni primer Venecuele. Režim Nikolasa Madura bukvalno rasprodaje svoje zlatne rezerve kako bi vlada došla do novca, jer je pod sankcijama. U proleće su za nekoliko meseci prodali čak 23 tone ovog metala. Interesantno je da zlato čini najveći deo rezervi Venecuele tako da imaju šta i da prodaju. Nakon prodaje  ostala je protivvrednost od gotovo osam milijardi dolara.

U NBS-u kažu da je cilj kupovine zlata dodatno jačanje stabilnosti finansijskog sistema, otpornosti deviznih rezervi Srbije i raspoređivanje ulaganja deviznih rezervi na najbolji mogući način kako bi se rizik ulaganja sveo na minimum, a da se pri tome ostvaruje adekvatan prinos.

Nije reč o zlatu namenjenom za prodaju, ali je važno da je ono dovoljno likvidno da je mogućnost prodaje u slučaju neophodnosti izvesna i da postoje i drugi načini da se na njemu zaradi u okviru upravljanja deviznim rezervama, koji su dostupni NBS, a da pri tome ostanu deo deviznih rezervi.

Dodaju da centralne banke širom sveta pojačano ulažu u zlato, odnosno povećavaju svoje zlatne rezerve. O tome govori i podatak da su centralne banke tokom prvih devet meseci 2019. godine kupile rekordno visoku količinu zlata kada se posmatraju prva tri kvartala godine – od skoro 550 tona (547,5 tona), što je 12 odsto više nego tokom istog perioda 2018. godine koja je i sama bila rekordna u tom smislu.

Pojačana kupovina zlata centralnih banaka poslednjih godina rezultat je pojačane neizvesnosti u međunarodnom okruženju – trgovinske i geo-političke tenzije, recesiona kretanja u pojedinim regionima sveta, niske kamatne stope, bregzit…

Prednosti koji podstiču centralne banke da kupuju zlato u okviru svojih deviznih rezervi, a koje je i NBS uzela u obzir su likvidnost, jer je tržište zlata dobro utemeljeno, likvidno i dobro funkcioniše. To znači da se u svakom trenutku zlato može kupiti i prodati na tržištu u slučaju krizne situacije i potrebe. Na ovaj način se, između ostalog, podiže likvidnost deviznih rezervi.

Zlato je posebno traženo u periodima pojačane neizvesnosti („kriznim vremenima”), kada njegova vrednost raste. Ono je zaštita od inflacije, jer cena zlata ne zavisi od stanja u pojedinačnim ekonomijama, pa ni od inflatornih kretanja, odnosno ono zadržava svoju vrednost bez obzira na visinu inflacije.

Manji je rizik zato što nije vezano ni za jednu zemlju niti izdavaoca, već je globalna finansijska aktiva – ne nosi rizik da će neka zemlja bankrotirati ili upasti u teškoće da ne može da ispuni svoje obaveze što je slučaj sa drugim oblicima aktive koji su emitovani od strane pojedinačnih zemalja.

“Vrednost zlata u deviznim rezervama svakoga dana osciluje u skladu sa kretanjem cene zlata na međunarodnom tržištu, što je sasvim uobičajeno i nije karakteristika samo zlata već i svakog drugog oblika aktive u deviznim rezervama. Vrednost svakog tipa finansijske aktive u koje centralne banke ulažu svoje devizne rezerve menja se u zavisnosti od kretanja kamatnih stopa, deviznih kurseva (vrednosti valuta) i drugih parametara koji utiču na cenu. Ovo se odnosi i na hartije od vrednosti (zapise, obveznice) i na depozite i na sve druge oblike aktive u okviru deviznih rezervi”, kažu u NBS-u.

Tokom cele godine, kao i prethodnih godina, NBS je kupovala zlato iz domaće proizvodnje, odnosno od RTB Bora, sada kompanije Ziđin iz Bora, takođe po cenama koje važe na svetskom tržištu.

To znači da je i pre navedene kupovine zlata na međunarodnom tržištu, zlato u deviznim rezervama u iznosu od preko 20 tona bilo vrednovano po tržišnim cenama, odnosno vrednost zlata u rezervama, kao i ukupnih deviznih rezervi jednim delom zavisila je od kretanja tržišnih parametara, prenosi Politika.

 

Ostali naslovi

Beč – stipendije za srednjoškolce sa migrantskim poreklom
Srpska ekonomija
Bečko udruženje „Start-Wien“ svake godine dodeljuje stipendije srednjoškolcima sa migrantskim poreklom u vidu novčane podrške, ali i dodatne edukacije. Udruženje obezbeđuje ukupno 41 stipendiju, a potražnja među srednjoškolcima je velika. Stipendisti dobijaju 100 evra mesečno
Dostupni vaučeri za nabavku lekova obolelima od retkih bolesti
Srpska ekonomija
Ministarstvo za brigu o porodici i demografiju Vlade Republike Srbije saopštilo je da se vaučeri za nabavku lekova i medicinskih sredstava i za rehabilitaciju, koje Srbija dodeljuje obolelima od retkih bolesti, mogu iskoristiti u pet apotekarskih ustanova i 19 specijalnih bolnica i instituta iz Plana mreže zdravstvenih ustanova Republike Srbije
Klinika za rehabilitaciju Dr Miroslav Zotović dobitnik priznanja Zvezda Beograda 2023
Srpska ekonomija
Priznanje „Zvezda Beograda 2023”, koje tradicionalno od 2016. godine dodeljuje Kancelarija za mlade Grada Beograda, uručeno je Klinici za rehabilitaciju „Dr Miroslav Zotović”. Priznanje je uručila direktorka Milica Papić, a u ime klinike priznanje je primio direktor prim. mr sci. med. dr Željko Kanjuh, saopšteno je iz Kancelarije za mlade
Sve je spremno za 37. Comtrade Beogradski maraton
Srpska ekonomija
Najmasovniji međunarodni sportski događaj na ulicama našeg glavnog grada održaće se u nedelju 28. aprila sa već tradicionalnim startom kod Crkve Svetog Marka i ciljem na Terazijama. Beogradski maraton ove godine okupiće rekordnih preko 13 hiljada učesnika, i to na distancama od 10, 21 i 42 kilometra, a u Beograd dolazi i 2.500 stranaca iz 72 zemlje širom sveta
Objavljeni javni pozivi za subvencije u oblasti poljoprivrede
Srpska ekonomija
Sekretarijat za poljoprivredu Grada Beograda objavio je javne pozive za dostavljanje prijava za dodelu podsticajnih sredstava u oblasti poljoprivrede za 2024. godinu u ukupnom iznosu od 511 miliona dinara
Pet miliona dinara za korisnike lokalnog fonda za razvoj poljoprivrede u Aranđelovcu
Srpska ekonomija
U okviru projekta „Lokalni fondovi za  razvoj poljoprivrede“ koji uz podršku USAID-a u opštini Aranđelovac sprovode Fondacija Ana i Vlade Divac, Regionalna agencija za ekonomski razvoj Šumadije i Pomoravlja, opština Aranđelovac i Projekat „Velika mala privreda“, potpisani su ugovori sa korisnicima kojima će biti dodeljeno ukupno 5.000.000,00 dinara za 2024. godinu
Otvoreni pozivi podrške za razvoj inovacija u poljoprivredi
Srpska ekonomija
NALED će u naredne dve godine predstavljati Srbiju u regionalnoj mreži Food habova koju je pokrenuo Evropski institut za inovacije i tehnologiju (EIT), sa ciljem da se ubrzaju inovacije i u proizvodnji hrane i smanje emisije ugljen-dioksida, potrošačima pruže zdravije i pristupačnije opcije u ishrani i unapredi bezbednost hrane
Festival cveća i meda od 22. do 26. aprila
Srpska ekonomija
Najmirisniji i najslađi „Festival cveća i meda” već tradicionalno održaće se od 22. do 26. aprila na Čukarici. Svakog dana, od 9 do 19 časova, na platou ispred Osnovne škole „Josif Pančić” posetioci će imati prilike da uživaju u cveću i da odaberu biljku kojom će oplemeniti svoj omiljeni prostor, bilo da su u pitanju dvorište, terasa ili dnevni boravak
Vazduhoplovni samit jugoistočne Evrope sledeće nedelje  u Beogradu
Srpska ekonomija
Četvrti po redu Vazduhoplovni samit jugoistočne Evrope (Southeast Europe Aviation Summit - SEAS) održaće se 22. i 23. aprila u hotelu Crowne Plaza u Beogradu. U pitanju je događaj posvećen civilnoj i vojnoj vazduhoplovnoj industriji, koji će u ova dva dana okupiti preko 170 kompanija i preko 1400 lidera i profesionalaca iz avio-industrije
Karneval u Budvi okuplja učesnike iz regiona i Evrope
Srpska ekonomija
Najatraktivnija prolećna manifestacija, Međunarodni budvanski karneval, ove godine se održava u periodu od 27. aprila do 2. maja pod sloganom „Zajedno“!