Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Uskoro kontakt centar za sve inspekcije

Beograd
Srpska ekonomija

Sivu ekonomiju i poslovanje radnji i firmi na crno inspekcije najefikasnije otkrivaju na osnovu prijava građana i privrede. Međutim, u 43 republičke inspekcije funkcionalno je tek sedam kontakt centara, a njihovi brojevi najčešće nisu vidno istaknuti. Traganje za kontaktima i nadležnom inspekcijom, uz često prebacivanje odgovornosti, dodatno frustrira i dovodi do nepoverenja u inspekcijski nadzor.

Tek 26% građana prijavilo bi objekat u kojem ne dobiju račun, samo 38% bi prijavilo poslodavca koji ih angažuje na crno, a tek svaki treći privrednik bi ukazao inspekcijama na nelojalnu konkurenciju. Građani ne poznaju propise tako da se u devet od 10 slučajeva obraćaju pogrešnoj inspekciji, koje prijave ne prosleđuje stvarno nadležnom organu.

- Novim Nacionalnim programom za suzbijanje sive ekonomije predviđeno je uspostavljanje jedinstvenog kontakt centra za sve inspekcije koji bi po oceni NALED-a i Saveza za fer konkurenciju znatno olakšao prijavljivanje i omogućio efikasnije reagovanje na prijave. Građani i privrednici bi Kontakt centru mogli da podnose predstavke preko jedinstvenog broja telefona, mobilne aplikacije ili portala, na jednostavan način i bez potrebe za poznavanjem nadležnosti – kaže Dragan Penezić, direktor za regulatorne poslove i saradnju s državnim organima u kompaniji BAT, članici Saveza za fer konkurenciju.

Putem Kontakt centra bilo bi moguće uputiti i pritužbu na rad inspektora, a na osnovu prijava bila bi formirana i tzv. Knjiga inspekcijske prakse odnosno evidencija postupanja inspektora na terenu, u cilju ujednačavanja postupaka nadzora i unapređenja više od 1.000 propisa po kojima sada postupaju inspekcije.

Zaposleni u Kontakt centru primali bi prijave i procenjivali da li je potrebna reakcija inspekcija. Opravdane predstavke bile bi prosleđivane nadležnom organu. Za one koji to žele, u roku od 48 sati stizao bi odgovor šta je po njihovoj prijavi preduzeto, a kasnije i informacija o ishodu nadzora.

Kontakt centar bio bi povezan sa sistemom eInspektor u okviru kojeg je planirano da budu umrežene republičke inspekcije tako da bi sve imale uvid na šta se građani žale, na koju firmu, poslodavca i sl. To bi im olakšalo pokretanje kontrole ili bi imali podatak koja je firma potencijalno rizična i mogla da bude predmet njihove kontrole u budućnosti.

Akcioni plan za sprovođenje Nacionalnog programa predviđa da Kontakt centar bude formiran do kraja 2019. pri Ministarstvu državne uprave i lokalne samouprave. Upravljanje bi bilo povereno Jedinici za podršku Koordinacionoj komisiji za inspekcijski nadzor, koju su formirali MDULS i NALED, uz podršku Evropske banke za obnovu i razvoj.

Ostali naslovi

Beč proširuje projekat postavljanja elektropunjača u zonama za utovar robe
Srpska ekonomija
Utovar, istovar i punjenje, u isto vreme! Prve stanice za punjenje električnih vozila u zonama za utovar robe postavljene su u Beču pre tačno godinu dana. Preduzeća koja su učestvovala na pilot-projektu bila su veoma zadovoljna konceptom. Nakon što se projekat pokazao kao veoma uspešan, Privredna komora Beča krenula je u potragu za novim lokacijama
Poziv dobrovoljnim davaocima krvi
Srpska ekonomija
Institut za transfuziju krvi Srbije poziva sugrađane da i tokom ove nedelje daju krv. To se može učiniti u ovoj ustanovi, koja se nalazi u Svetog Save 39, radnim danima od 7 do 19 i subotom od 8 do 15 sati
Beograd u fokusu renomiranih italijanskih medija
Srpska ekonomija
Povodom prezentacije Beograda u okviru poslovnog događaja „Aviareps RoadShow 2024” u Milanu, o našoj prestonici pisali su renomirani mediji specijalizovani za turizam, saopšteno je iz Turističke organizacije Beograda
Put ka inkluzivnoj radnoj zajednici
Srpska ekonomija
Forum mladih sa invaliditetom poziva društveno odgovorne poslodavce da postanu deo jedinstvene Mreže poslodavaca za zapošljavanje osoba sa invaliditetom, koja ima za cilj da kreira inkluzivnu radnu zajednicu u kojoj će osobe sa invaliditetom lakše dolaziti do zaposlenja, a poslodavci do kvalifikovanih kadrova
Bicibus i u Beču sve popularniji
Srpska ekonomija
Da li ste čuli za „Bicibus“? To je kao autobus od bicikala koji voze u nizu tj. organizovana vožnja, gde se deca i roditelji u određeno vreme sastaju na stajalištima duž utvrđene rute i zajedno voze do škole. Koncept poznat i pod imenom „Velobus“ počeo je 2021. godine kada su neke porodice u Barseloni počele sa vožnjom „Bicibusa“ i postale primer drugim gradovima
Cirkularna ekonomija u praksi
Srpska ekonomija
Kako uskladiti ekonomski rast sa zaštitom životne sredine, imajući u vidu ograničenost prirodnih resursa koji su nam na raspolaganju? Odgovor na ovo pitanje daje cirkularna ekonomija kao suprotnost preovlađujućem modelu koji se oslanja na princip „uzmi, iskoristi, baci“. U „kružnoj“ ekonomiji potencira se ponovna upotreba proizvoda i efikasnije korišćenje materijala i resursa
Srbiji nedostaje 200 miliona stabala
Srpska ekonomija
Prema zvaničnim podacima, u Srbiji je 29% teritorije pokriveno šumama, a za očuvanje zdravlja ljudi, biodiverziteta i ublažavanje klimatskih promena, potrebno je dostići minimum pošumljenosti od 41%. Drugim rečima, u našoj zemlji nedostaje 10,000 kvadratnih kilometara šuma ili 200 miliona stabala, poručuju NALED i Zeleni razvojni centar povodom obeležavanja Svetskog dana šuma
Mladi ljudi aktivno doprinose informisanju javnosti o važnim društvenim pitanjima
Srpska ekonomija
Premijera dokumentarnog filma „Tačka B” mlade autorke Nine Marić istražuje život izbeglica u Beogradu
Info dan o Sajber bezbednosti
Srpska ekonomija
Juče je u svečanoj sali Prirodno-matematičkog fakulteta u Kragujevcu, održan "Info dan o Sajber bezbednosti". Ovaj događaj, organizovan od strane Instituta za matematiku i informatiku Prirodnomatematičkog fakulteta u Kragujevcu je pratilo oko 170 studenata, od čega je interesovanje za sajber bezbednost profesiju pokazalo 60 studentkinja
Počeo projekat veka – produžetak bečke kanalizacije
Srpska ekonomija
Produžetak bečke kanalizacije za oko devet kilometara koji će se izvoditi ispod rečice Vinflus (Wienfluss), je najveći projekat u istoriji bečke kanalizacije. Tunel za otpadne vode prolazi kroz šest bečkih opština. Sa investicijom od oko 270 miliona evra, kvalitet vode u Bečkoj reci će se poboljšati, a kanalizaciona mreža će biti rasterećena u slučajevima jakih kiša