Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Prvi digitalni dijalog srpskih i ruskih visokotehnoloških kompanija

Beograd
Foto: Vlada Srbije
Srpska ekonomija

Marko Čadež, predsednik PKS, poručio je na skupu „Digitalni dijalog Srbija-Rusija”, organizovanom u okviru posete predsednika Vladimira Putina Srbiji, da su se u Beogradu okupili privrednici dve zemlje koji ne govore jezikom trgovinskih barijera i sankcija, već jezikom nove ekonomije – „digitalnim dijalogom“.

Srbija ima jedinstven potencijal da postane odličan hab za ruske visokotehnološke kompanije, istakla je premijerka Ana Brnabić.

Inovativne kompanije deo su svetske globalne ekonomije, koja ne poznaje barijere, rekao je Čadež, obraćajući se učesnicima skupa.

Predsednik Komore je istakao da nikada do sada u Srbiji nije bilo bolje poslovno okruženje i da država razvija ekonomiju zasnovanu na inovacijama, što se, kako kaže, vidi kroz brojne zakone i olakšice koje su uvedene za inovativne kompanije, saopštila je PKS.

„Ovo su privrednici i kompanije koje govore ne starim jezikom ekonomije, carinskih i necarinskih barijera, sankcija, ovo su kompanije koje govore jezikom nove ekonomije“, rekao je Čadež.

Na skupu na kojem su predstavljeni projekti srpskih i ruskih inovativnih kompanija učestvuju predstavnici oko 24 preduzeća iz Rusije i 40 iz Srbije koji razgovaraju o zajedničkim projektima, uspostavljanju saradnje u oblasti IT i digitalizacije. 
Srbija je u 2018. godini izvezla IT usluge u vrednosti koja je premašila milijardu dolara, rekao je Čadež.
Ruske IT kompanije koje posluju u Srbiji i bave se proizvodnjom softvera zapošljavaju oko 1.500 ljudi.

Predsednica Vlade Srbije Ana Brnabić izjavila je da Srbija ima jedinstven potencijal da postane odličan hab za ruske visokotehnološke kompanije.

„Zahvaljujući našim izvanrednim kadrovskim potencijalima i bescarinskom izvozu, kako u Rusku Federaciju tako i u zemlje Evropske unije, mi imamo jedinstven potencijal da postanemo odličan hab za ruske visokotehnološke kompanije“, poručila je Brnabićeva.

Saradnja srpskih i ruskih visokotehnoloških kompanija je, napominje, od izuzetne važnosti za Srbiju, a posebno je značajno, kako kaže, što su neke od najinovativnijih ruskih kompanija, kao što su na primer „Rosatom“ ili „Kaspersky“ još ranije pokazale interesovanje za poslovanje u Srbiji. Premijerka je pozvala predstavnike najboljih visoko-tehnoloških kompanija Rusije da razmisle o tome da svoje kancelarije i pre svega razvojne centre otvore upravo u Srbiji, dajući garanciju da će im Vlada Srbije uvek biti pouzdan i iskren partner i uvek tu da ih podrži u svim njihovim inicijativama.


Premijerka je izrazila zadovoljstvo što će tokom posete ruskog predsednika Vladimira Putina Srbiji biti potpisano čak šest sporazuma u oblasti inovacija i digitalne ekonomije. Istakla je da Srbija ulaže u tri velike oblasti kako bi kao društvo, privreda i država bila uspešna u digitalnoj eri.

Na prvom mestu je, prema njenim rečima, obrazovanje, kao ključ za održivi razvoj i osnova da domaći stručnjaci imaju iste uslove i šanse za razvoj kao i bilo gde u svetu.
Na drugom mestu je podsticajno poslovno okruženje, a na trećem digitalne javne usluge, pošto je "elektronska uprava ključ za transparentnu i efikasnu Vladu, i najbolji mehanizam u borbi protiv korupcije". 
Podsetila je da su od 1. januara ove godine uvedeni veoma značajni poreski podsticaji za podršku svim kompanijama koje doprinose razvoju ekonomije znanja.

Savetnik predsednika Ruske Federacije za digitalizaciju Dmitrij Peskov poručio je da svet ulazi u novu tehnološku eru i da je zato važno da se sa Srbijom kao tradicionalnim partnerom uspostavi novo „digitalno partnerstvo“.

Peskov je na skupu „Digitalni dijalog Srbija-Rusija“ rekao da je u ovom trenutku za zajednički uspeh ključno poverenje te da je za Rusiju važno da se sa našom zemljom potvrdi i "obnovi" istorijsko partnerstvo ali zasnovano na savremenim digitalnim trendovima.

„Nalazimo se u jedinstvenom trenutku kad osnivamo nove digitalne tradicije“, kaže Peskov podsećajući na dugu istoriju dobrih odnosa dve zemlje.

Kada je reč o inovacijama i onome što će simbolično predstavljati „novu eru odnosa“ kao primer navodi saradnju srpskih privrednika na polju digitalne privrede.

Ministar za inovacije i tehnološki razvoj Nenad Popović poručio je da je i digitalna ekonomija budućnost odnosa dve zemlje. 

Istakao je da prvi digitalni dijalog predstavlja i početak nečeg novog u privrednim odnosima Rusije i Srbije. On je ocenio da su kompanije iz Srbije i Rusije "veličanstvene u svom znanju" što se tiče IT, inovacija te da je važno da se u budućnosti ostvare što bolji kontakti između inovacionih, startap kompanija i naučno- istraživačkih organizacija.

"Ovo je nešto novo i budućnost i želimo da sarađujemo baš u ovim oblastima gde su Srbija i Rusija ravnopravne sa celim svetom i imaju dobre ideje što se tiče inovacija i digitalizacije", rekao je Popović.

Popović je izrazio zahvalnost predsednicima Srbije i Rusije Aleksandru Vučiću i Vladimiru Putinu što su inicirali digitalni dijalog.

"Pozivam kompanije iz Rusije da dođu jer imamo mnogo šta da ponudimo jedni drugima i zajedno možemo da učestvujemo na trećim tržištima", rekao je Popović.  

Ostali naslovi

Beč proširuje projekat postavljanja elektropunjača u zonama za utovar robe
Srpska ekonomija
Utovar, istovar i punjenje, u isto vreme! Prve stanice za punjenje električnih vozila u zonama za utovar robe postavljene su u Beču pre tačno godinu dana. Preduzeća koja su učestvovala na pilot-projektu bila su veoma zadovoljna konceptom. Nakon što se projekat pokazao kao veoma uspešan, Privredna komora Beča krenula je u potragu za novim lokacijama
Poziv dobrovoljnim davaocima krvi
Srpska ekonomija
Institut za transfuziju krvi Srbije poziva sugrađane da i tokom ove nedelje daju krv. To se može učiniti u ovoj ustanovi, koja se nalazi u Svetog Save 39, radnim danima od 7 do 19 i subotom od 8 do 15 sati
Beograd u fokusu renomiranih italijanskih medija
Srpska ekonomija
Povodom prezentacije Beograda u okviru poslovnog događaja „Aviareps RoadShow 2024” u Milanu, o našoj prestonici pisali su renomirani mediji specijalizovani za turizam, saopšteno je iz Turističke organizacije Beograda
Put ka inkluzivnoj radnoj zajednici
Srpska ekonomija
Forum mladih sa invaliditetom poziva društveno odgovorne poslodavce da postanu deo jedinstvene Mreže poslodavaca za zapošljavanje osoba sa invaliditetom, koja ima za cilj da kreira inkluzivnu radnu zajednicu u kojoj će osobe sa invaliditetom lakše dolaziti do zaposlenja, a poslodavci do kvalifikovanih kadrova
Bicibus i u Beču sve popularniji
Srpska ekonomija
Da li ste čuli za „Bicibus“? To je kao autobus od bicikala koji voze u nizu tj. organizovana vožnja, gde se deca i roditelji u određeno vreme sastaju na stajalištima duž utvrđene rute i zajedno voze do škole. Koncept poznat i pod imenom „Velobus“ počeo je 2021. godine kada su neke porodice u Barseloni počele sa vožnjom „Bicibusa“ i postale primer drugim gradovima
Cirkularna ekonomija u praksi
Srpska ekonomija
Kako uskladiti ekonomski rast sa zaštitom životne sredine, imajući u vidu ograničenost prirodnih resursa koji su nam na raspolaganju? Odgovor na ovo pitanje daje cirkularna ekonomija kao suprotnost preovlađujućem modelu koji se oslanja na princip „uzmi, iskoristi, baci“. U „kružnoj“ ekonomiji potencira se ponovna upotreba proizvoda i efikasnije korišćenje materijala i resursa
Srbiji nedostaje 200 miliona stabala
Srpska ekonomija
Prema zvaničnim podacima, u Srbiji je 29% teritorije pokriveno šumama, a za očuvanje zdravlja ljudi, biodiverziteta i ublažavanje klimatskih promena, potrebno je dostići minimum pošumljenosti od 41%. Drugim rečima, u našoj zemlji nedostaje 10,000 kvadratnih kilometara šuma ili 200 miliona stabala, poručuju NALED i Zeleni razvojni centar povodom obeležavanja Svetskog dana šuma
Mladi ljudi aktivno doprinose informisanju javnosti o važnim društvenim pitanjima
Srpska ekonomija
Premijera dokumentarnog filma „Tačka B” mlade autorke Nine Marić istražuje život izbeglica u Beogradu
Info dan o Sajber bezbednosti
Srpska ekonomija
Juče je u svečanoj sali Prirodno-matematičkog fakulteta u Kragujevcu, održan "Info dan o Sajber bezbednosti". Ovaj događaj, organizovan od strane Instituta za matematiku i informatiku Prirodnomatematičkog fakulteta u Kragujevcu je pratilo oko 170 studenata, od čega je interesovanje za sajber bezbednost profesiju pokazalo 60 studentkinja
Počeo projekat veka – produžetak bečke kanalizacije
Srpska ekonomija
Produžetak bečke kanalizacije za oko devet kilometara koji će se izvoditi ispod rečice Vinflus (Wienfluss), je najveći projekat u istoriji bečke kanalizacije. Tunel za otpadne vode prolazi kroz šest bečkih opština. Sa investicijom od oko 270 miliona evra, kvalitet vode u Bečkoj reci će se poboljšati, a kanalizaciona mreža će biti rasterećena u slučajevima jakih kiša