Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Gradski prevoz seli se na nebo

Vertikalna mobilnost
Foto: Francusko – srpska privredna komora
Piše: Ljiljana Staletović

Ono što je koliko juče bilo naučna fantastika, danas je stvarnost. U 2020. godini očekuje se demonstracija prvog leta na električni pogon, a uveliko se razmišlja i o autonomnim letovima.

Ljudi su oduvek tražili načine kako da od tačke A do tačke B dođu za što kraće vreme, da jeftinije i sigurnije prelaze razdaljine. Građene su železnice, tramvajske i trolejbuske linije, metroi... U te svrhe koriste se i letelice. Ali kako se uvek teži boljem, bržem i sigurnijem, ulaže se u nove tehnologije, prave brojni poslovni modeli, a razmišlja se i o urbanoj integraciji uz razvoj infrastrukture i upravljanja vazdušnim prostorom.

Bespilotne letelice postale su deo naše svakodnevice. Ali da li ćemo uskoro leteti u avionima bez pilota?

Sezar Sančez Lopez, potpredsednik kompanije „Erbas” za Južnu Evropu i Izrael, ekskluzivno za Srpsku ekonomiju otkriva da će verovatno prvi autonomni letovi u komercijalne svrhe služiti za isporuku paketa.

– To je najrealnije budući da letovi bez pilota još nisu prihvatljivi za društvo. Iako s oduševljenjem gledaju na to, ljudi ne pokazuju spremnost da lete u avionima ili helikopterima kojima se upravlja s daljine. Podsećam da je u kabinama aviona prvo bilo petoro ljudi, zatim se taj broj smanjivao, da bi danas tamo bili samo pilot i kopilot. Zašto uskoro ne bi bilo i aviona bez pilota? – kaže Sezar Sančez Lopez.

Naš sagovornik veruje da će vertikalna mobilnost u gradovima, pre svega megaposlima u kojima živi više od deset miliona ljudi, vrlo skoro postati realnost. Takvih gradova je 40, a od 2020. do 2025. u to društvo ući će i tri evropske metropole: London, Pariz i Madrid.

– Stručnjaci koji rade u „Erbasovom” urban mobiliti sektoru veruju da vertikalna mobilnost može pomoći da se gradovi učine prijatnijim za život. Danas je saobraćaj u tim gradovima veoma gust, gužve su velike, pa je u planu da vertikalna mobilnost koristi nebo za lakše povezivanje ljudi u gradovima i regionima. Ona, takođe, u gradske zajednice donosi urednije, sigurnije i praktičnije letenje. Pritom doprinosi smanjenju emisije CO2 i drugih štetnih gasova, što je povezano s klimatskim promenama i povećanim zdravstvenim rizicima – dodaje Lopez.

Da bi se to ostvarilo, kako ističe naš sagovornik, treba sklopiti sve delove slagalice urbanog vazduhoplovstva.

Ostali naslovi

Berza za selidbu pčela od sada i u Beču
Srpska ekonomija
Takozvana berza za selidbu pčela sada postoji i u Beču. Ideja je jednostavna: ljudi ili preduzeća koji poseduju veće cvetne površine nude ih onlajn, a pčelari potom sele svoje košnice tamo. Berza za selidbu pčela trebalo bi da donese prednosti kako poljoprivredi, tako i pčelarstvu. Bolje oprašivanje biljaka pčelama znači veći prinos
U Beču razvijaju bateriju koja ne zahteva problematične sirovine poput litijuma
Srpska ekonomija
Austrijski institut za tehnologiju (AIT) u Beču dobio je od Evropske unije veliki istraživački projekat za proizvodnju baterija od recikliranih materijala. Oko 35 stručnjaka radi u laboratoriji za razvoj baterija za koje nisu potrebne problematične sirovine poput litijuma, nikla i kobalta
Sajber kriminalci kontaktiraju decu preko video poziva
Srpska ekonomija
Popularna smart Igračka - robot ranjiva na potencijalne sajber napade koje kriminalci mogu da iskoriste da bi stupili u kontakt sa decom preko putem video chat-a, bez saglasnosti roditelja. Postoji rizik da hakeri dobiju direktan pristup osetljivim informacijama poput imena korisnika, pola, godina, pa čak i njihove lokacije
Katastrofe postaju predvidive uz svemirske podatke
Srpska ekonomija
Mnogi ljudi su nepripremljeni za poplave ili klizišta. Projekat Evropske svemirske agencije (ESA) u saradnji sa Tehničkim univerzitetom u Beču odsada čini ciklus kruženja vode predvidivim. Koncept „Digitalni blizanac“ Zemlje omogućava precizne prognoze
Više od polovine kompanija koristi AI i IoT u poslovanju
Srpska ekonomija
Više od 50 odsto kompanija implementiralo veštačku inteligenciju (AI) i Internet of Things (IoT) u poslovnu infrastrukturu. Takođe, 33 odsto ispitanika planira da implementira ove povezane tehnologije u roku od dve godine. Međusobno povezane tehnologije AI i IoT povezuju sve više uređaja, sistema i aplikacija
Više od 33 miliona sajber napada na mobilne uređaje tokom 2023. godine
Srpska ekonomija
Primetan je trend rasta napada na mobilne uređaje. Samo u 2023. godini, broj globalnih napada porastao je na 33.790.599, što je skok od skoro 52 odsto u poređenju sa 22.255.956 napada zabeleženih 2022. godine
Petina korisnika servisa za onlajn dejting u Srbiji su žrtve digitalnog uhođenja
Srpska ekonomija
Novo istraživanje koje je sprovela kompanija Kaspersky na uzorku od 21.000 ispitanika širom sveta, uključujući i 1.000 ispitanika iz Srbije, otkrilo je nove uvide o razmerama zloupotreba i uhođenja u digitalnom svetu
Veštačka inteligencija u borbi protiv rasipanja hrane
Srpska ekonomija
Veštačka inteligencija ima široku primenu u avio-industriji, poput predviđanja vremenskih prilika, održavanja aviona, davanja personalizovanih saveta putnicima nakon rezervacija. Predviđa se najtačniji mogući broj putnika za ceo proces keteringa, čime se sprečava višak obroka i, posledično, bacanje hrane
Medonosne pčele otkrivaju zagađivače okoline
Srpska ekonomija
U potrazi za hranom pčele prikupljaju zagađivače iz vazduha, zemlje i vode, zbog čega su ovi insekti već duže vreme u fokusu nauke kao pokazatelji stepena zagađenja okoline. Pčele su genijalni „detektivi“ za praćenje zagađenja, posebno u vezi sa teškim metalima
Da li je umetnost blagotvorna i kako razlikovati kič od umetnosti?
Srpska ekonomija
Posmatranje „Betovenovog friza“ slikara Gustava Klimta pozitivno utiče na raspoloženje – posebno kada istovremeno svira Deveta simfonija Ludviga van Betovena. To je pokazalo istraživanje koje su sproveli psiholozi Bečkog univerziteta